WikiSysop: bnz

2022-05-01T18:47:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 18:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cainguá'''-->~~[[Datoteka:Guaranikaiowa.jpg\|mini\|Caingua poglavica Hamilton Lopez]]		[[Datoteka:Guaranikaiowa.jpg\|mini\|Caingua poglavica Hamilton Lopez]]
	'''Cainguá''' (Guarani Kaiwá, Kaiwá, Kaiowá, Kayová, Kayguá, Kaiova, Kayoá, Kaiwá, Caiuá, Kadjová, Guarani Kayowa, Kaiobá, Kaiuá, Kainguá, Guarani Kaiowá, Cainguá, Caoioá, Cayguá, Cayuá, Kayuá, Kaa-thwua, Kaingua, Cayua, Monteses), značajno pleme skupine [[Guarani]], porodice [[Tupi-Guarani]] naseljeno danas u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso do Sul]] i susjewdnoj [[Argentina\|Argentini]]. Populacija im iznosi preko 15.000, od čega svih 15.000 u Brazilu. [[Braća Seljan]] koji su ih posjetili 1903. spominju ih pod imenom Cayuá <ref>[http://dic.academic.ru/dic.nsf/enwiki/61219 Guaraní (na engleskom)]</ref>. Prema [[Alfred Métraux\|Alfredu Métrauxu]], ovim imenom treba nazivati sva šumska Guarani plemena, čije ime označava 'stanovnike šume'. Govore nekoliko dijalekata: teüi, tembekuá, kaiwá. Po kulturi su poljodjelci, lovci, ribari <ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 \|accessdate=27. siječnja 2009. \|title=Society-GUARANI \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060925035916/http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 \|archivedate=25. rujna 2006. }}</ref>.		'''Cainguá''' (Guarani Kaiwá, Kaiwá, Kaiowá, Kayová, Kayguá, Kaiova, Kayoá, Kaiwá, Caiuá, Kadjová, Guarani Kayowa, Kaiobá, Kaiuá, Kainguá, Guarani Kaiowá, Cainguá, Caoioá, Cayguá, Cayuá, Kayuá, Kaa-thwua, Kaingua, Cayua, Monteses), značajno pleme skupine [[Guarani]], porodice [[Tupi-Guarani]] naseljeno danas u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso do Sul]] i susjewdnoj [[Argentina\|Argentini]]. Populacija im iznosi preko 15.000, od čega svih 15.000 u Brazilu. [[Braća Seljan]] koji su ih posjetili 1903. spominju ih pod imenom Cayuá <ref>[http://dic.academic.ru/dic.nsf/enwiki/61219 Guaraní (na engleskom)]</ref>. Prema [[Alfred Métraux\|Alfredu Métrauxu]], ovim imenom treba nazivati sva šumska Guarani plemena, čije ime označava 'stanovnike šume'. Govore nekoliko dijalekata: teüi, tembekuá, kaiwá. Po kulturi su poljodjelci, lovci, ribari <ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 \|accessdate=27. siječnja 2009. \|title=Society-GUARANI \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060925035916/http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 \|archivedate=25. rujna 2006. }}</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T07:16:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Guaranikaiowa.jpg|mini|Caingua poglavica Hamilton Lopez]]
'''Cainguá''' (Guarani Kaiwá, Kaiwá, Kaiowá, Kayová, Kayguá, Kaiova, Kayoá, Kaiwá, Caiuá, Kadjová, Guarani Kayowa, Kaiobá, Kaiuá, Kainguá, Guarani Kaiowá, Cainguá, Caoioá, Cayguá, Cayuá, Kayuá, Kaa-thwua, Kaingua, Cayua, Monteses), značajno pleme skupine [[Guarani]], porodice [[Tupi-Guarani]] naseljeno danas u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso do Sul]] i susjewdnoj [[Argentina|Argentini]]. Populacija im iznosi preko 15.000, od čega svih 15.000 u Brazilu. [[Braća Seljan]] koji su ih posjetili 1903. spominju ih pod imenom Cayuá <ref>[http://dic.academic.ru/dic.nsf/enwiki/61219 Guaraní (na engleskom)]</ref>. Prema [[Alfred Métraux|Alfredu Métrauxu]], ovim imenom treba nazivati sva šumska Guarani plemena, čije ime označava 'stanovnike šume'. Govore nekoliko dijalekata: teüi, tembekuá, kaiwá. Po kulturi su poljodjelci, lovci, ribari <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 |accessdate=27. siječnja 2009. |title=Society-GUARANI |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060925035916/http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7843 |archivedate=25. rujna 2006. }}</ref>.

Caingua ime označave ''stanovnike šume''. Oko 1800.-te Cainguá (Caagua) naseljeni su u izvorišnim oblastima rijeke Iguatemí, koji se proteže sjeverno prema gornjem toku rijeke Miranda pa do Cerro Pyta u Cordilleri de San Jose u blizini izvorišnih oblasti rijeke Ypané. Oni su također živjeli u blizini rijeka Jejui-guazú (Jejui) i Aguaray-guazú i u blizini gradova Curuguaty, San Joaquin, i San Estanislao (Azara, 1904, str 407).

Cainguá vlastiti živjeli su na rijeci Ypané; pleme [[Carima]] na Serra Maracayu (lat. 23° S., long. 54° W.), i [[Taruma (Guarani)|Taruma]] istočno od rijeke Yhu (lat. 24° S., long. 56° W.).

Indijanci koji su na kraju 18. stoljeća živjeli na desnoj strani rijeke Parana između rijeka Guarapay i Monday i na lijevoj strani rijeke Parana od Corpusa do rijeke Iguassu, bili su poznati kao [[Guayaná]] (lat. 26° S., long. 56° W.). Grupa Guayana još uvijek postoji na Villa Azara na rijeci Pira-pyta. Ove Guayaná Indijance ne smije se brkati sa starim plemenom Guayaná ([[Guaiana]]) iz [[Sao Paulo]] i Parane, koji su pripadali u [[Caingang]]e (Azara, 1904, p. 406).

Suvremeni Cainguá (Caaiguá) dijele se na tri osnovne skupine
:1. [[Mbyá]] (Mbwiha, Ava-mbihá, Caayguá, Apyteré, Baticola), koji zauzimaju šumovit predjeel Serra de Maracayu (lat. 25°-27° S., long. 55° W.) i regija oko korpusa u Argentinskom teritoriju Misiones. Grupe Mbyá (ili Cainguá) još su široko razasuti u Mato Grosso i državama Parana i Rio Grande do Sul.
:2. [[Chiripá]], koji žive južno od rijeke Jejua-guazu i na lijevoj i desnoj strani gornjeg toke rijeka Parana River, duž rijeke Yuytorocai i sjeverno od rijeke Iguassu River (lat. 25° S., long. 54°-56° W.).
:3. [[Pañ']] ([[Terenõhẽ]]), sjeverno od rijeke Jejui-guazú.

Postoji također još nekoliko drugih Cainguá ili Guaraní skupina u [[Brazil]]u, to su:
:1. [[Apapocúva]], koji sebe smatraju različitima od paragvajskih Cainguá prema su im bliski po srodnosti. Prije nego što su počeli 1870. tražiti 'zemlju-bez-zla', živjeli su na donjoj Iguatemí, na krajnjem jugu Mato Grossa. Godine 1912. još ih je 200 živjelo na Iguatemí, oko 200 u rezervaciji Arariba, u državi Sao Paulo, sto na Rio das Cinzas, u državi Parana; oko 70 u Potrero Guazu, u Mato Grosso, oko 40 na ušću rijeke Ivahí.
:2. [[Tañyguá]], koji su poduzeli isti put kao i Apapocuva, živjeli su na rijeci Paraná, blizu rijeke Iguatemi (lat. 23° S., long. 54° W.). nakon dugog puta koji ih je dopeljao do atlantske obale naselili su se na rijekama Rio de Peixe i the Itariry, gdje ih je 1912 još nešto preživjelih.
:3. [[Oguauíva]] ili Oguiva, drevno stanište sa kojeg su se oni doselili prema oceanu, nalazilo se blizu Serra de Maracayu (lat. 24° S., long 54° W.). Pleme [[Oguauiva]] koje je prema oceanu migriralo 1830, bilo je dotada živjelo u neposrednoj blizini Serra de Maracayu (lat. 24° S., long 54° W.). Godine 1912, 100 Oguauiva živilo je u rezervaciji Arariba, a 40 u blizini obale.

Ostale skupine koje spominje Nimuendajú (1914 a, p. 293) u južnom Brazilu su: [[Cheiru]], blizu ušća Iguatemí; [[Avahuguai]], na Douradosu; [[Paiguaçu]] ili [[Paiguassu]], na rijeci Curupayna (Mato Grosso); [[Yvytyiguá]], nasuprot Serra do Diabo, u državi Parana; [[Avachiripá]], na lijevoj strani rijeke Parana (država Parana); [[Catanduva Jatahy]], u istoj državi.

[[Apapocuva]], [[Tañyguá]], [[Oguauíva]] i [[Cheiru]] vode se (smatraju) Guaranima, dok se [[Avahuguai]], [[Paiguaçu]], [[Yvytyiguá]], [[Avachiripá]] i [[Catanduvá]] označavaju u Brazilu pod opčim imenom [[Caiuá]] ([[Kayguá]]).

[[Ivaparé]] ([[Aré]], [[Shetá]]), pogrešno nazivani Botocudo ili [[Notobotocudo]] zbog njihovih drvenih labreta, su guarani-govornici sa rijeke Ivahy, blizu Ranharanha (Ariranha) Cachoeira (lat. 24° S., long. 53° W.). Ovi Indijanci zapustili su poljodjelstvo i lutaju šumama poput Guayakija.

Nimuendajú (1914 a, p. 293) procjenjuje 1912 da ukupan broj brazilskih Caingua iznosi oko 3.000
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Caingua| ]]
[[Kategorija:Guarani]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Cainguá - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica