WikiSysop: bnz

2022-05-01T16:26:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 16:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''CP-simetrija'''-->~~[[datoteka:Noneto mesônico de spin 0.png\|mini\|desno\|300px\|Nonet [[mezon\|mezona]] sa [[spin]]om 0.]]		[[datoteka:Noneto mesônico de spin 0.png\|mini\|desno\|300px\|Nonet [[mezon\|mezona]] sa [[spin]]om 0.]]

	[[datoteka:Quark structure of the neutral kaon.png\|mini\|desno\|300px\|Struktura [[kvark]]ova za neutralni [[kaon]] (K<sup>0</sup>).]]		[[datoteka:Quark structure of the neutral kaon.png\|mini\|desno\|300px\|Struktura [[kvark]]ova za neutralni [[kaon]] (K<sup>0</sup>).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T10:32:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Noneto mesônico de spin 0.png|mini|desno|300px|Nonet [[mezon|mezona]] sa [[spin]]om 0.]]

[[datoteka:Quark structure of the neutral kaon.png|mini|desno|300px|Struktura [[kvark]]ova za neutralni [[kaon]] (K0).]]

[[datoteka:Quark structure pion.svg|mini|desno|300px|Struktura [[pion]]a (π+).]]

'''CP-simetrija''' je [[simetrija]] zakona [[fizika|fizike]] s obzirom na zajedničku promjenu [[Elementarni naboj|naboja]] i parnosti odnosno zahtjev da se jednako odvijaju procesi u našem [[svijet]]u i svijetu koji bi se dobio od njega uzastopnom primjenom prostornog zrcaljenja ('''P-transformacijom''') i zamjenom [[čestica]] [[antičestica]]ma ('''C-transformacijom'''). Odstupanje od te simetrije ('''CP-narušenost''') jedan je od preduvjeta za stvaranje viška [[Materija|materije]] prema [[Antitvar|antimateriji]] u [[svemir]]u, a time i preduvjet našega postojanja. CP-narušenost otkrivena je u slabim raspadima K-[[mezon]]a ili [[kaon]]a ([[James Cronin|J. Cronin]] i [[Val Logsdon Fitch|V. L. Fitch]], 1964.), a u novije doba mjeri se i u raspadima [[Mezon|B-mezona]]. <ref> '''CP-simetrija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=12657] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Subatomske čestice ==
{{glavni|Subatomska čestica}}

[[Laboratorij]]ski identificirane subatomske čestice ili su neutralne (električnog naboja 0) ili imaju naboj koji je višekratnik elektronskoga naboja, bilo pozitivnoga (+) ili negativnoga (–) predznaka. Hadroni, čestice koje sudjeluju u jakim međudjelovanjima, imaju kvarkovsku podstrukturu. Temeljne čestice koje sudjeluju u jakom međudjelovanju jesu kvarkovi, čestice trećinskoga električnoga naboja. Sve subatomske čestice obilježava njihova međusobna apsolutna identičnost, kakva se ne susreće u makroskopskoj fizici, gdje se objekti uvijek mogu razlikovati. Subatomske čestice zadovoljavaju [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovu statistiku]] ili [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovu statistiku]] (kvantna statistika). U prvom slučaju nazivaju se [[fermioni]]ma, a u drugom [[bozon]]ima. Sve čestice polucijeloga spina jesu fermioni, a one s cjelobrojnim spinom bozoni.

=== Antičestice ===
{{glavni|Antičestica}}

Općenito se temeljne subatomske čestice mogu podijeliti na prijenosnike [[Fundamentalne interakcije|sila]] ([[Bozoni|baždarne bozone]]), te na čestice tvari ([[lepton]]e i [[kvark]]ove). Teorija elementarnih čestica pridružuje svakoj čestici i pripadnu nabojno konjugiranu česticu, takozvanu antičesticu. To je shvaćanje potvrđeno 1932. otkrićem [[pozitron]]a, čestice koja ima sva svojstva [[elektron]]a, ali za razliku od njega ima pozitivni [[električni naboj]]. Čestica i pripadna antičestica imaju istu [[masa|masu]], [[spin]] i [[vrijeme poluraspada]], ali suprotan [[električni naboj]] ili [[magnetski moment]], odnosno okus (e– i e+, [[neutron]] i antineutron). Antičestica može biti identična samoj čestici, kao na primjer u slučaju neutralnoga [[Pion|π-mezona]] (π0), dok se u slučaju neutralnoga [[kaon]]a čestica i antičestica razlikuju u kvarkovskom okusu (stranosti). Općenito, električki neutralne čestice mogu imati antičestice koje se od njih razlikuju u jednom od više kvarkovskih naboja, ili se razlikuju (na primjer [[neutrino]]) u smjeru vrtnje.

=== Kvarkovi ===
{{glavni|Kvark}}

Kada su god [[fizičar]]i vjerovali da su pronašli temeljne blokove od kojih je izgrađena [[priroda]], pokazalo se da i ti blokovi imaju strukturu. Tako je bilo s [[atom]]ima i [[atomska jezgra|atomskim jezgrama]], a potom i sa subatomskim česticama. Danas se još uvijek uzima da su [[lepton]]i jednostavne čestice, dok je za [[Hadroni|hadrone]] ustanovljena kvarkovska podstruktura. Prema [[hipoteza|hipotezi]] o kvarkovima, sva svojstva subatomskih čestica, u prvom redu njihova svojstva [[Simetrija|simetrije]], moraju proizlaziti iz svojstava samih kvarkova. Kombinacijom kvarkova mogu se teorijski dobiti svi [[mezon]]i i [[barion]]i te prilično dobro objasniti njihova svojstva. Zagonetna je bila činjenica neopažanja samih kvarkova, zatočenje ([[Engleski jezik|engl]]. ''confinement''), koje objašnjava [[kvantna kromodinamika]]. Prema njoj, kvarkovi posjeduju dinamički naboj (boju) koji je izvor [[gluon]]â, prijenosnikâ [[Jaka nuklearna sila|jake sile]], koji i sami posjeduju taj naboj. Gluoni imaju značajnu ulogu i u hadronima. Primjerice, najveći dio mase protona (a time i sve tvari koja nas okružuje) ima podrijetlo u gluonima kao čistoj energiji, što je uvjerljiva demonstracija [[Albert Einstein|Einsteinove]] [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalencije mase i energije]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kvantna mehanika]]
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]

CP-simetrija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica