WikiSysop: bnz

2022-05-01T09:48:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 09:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Burgundi'''-->~~[[Datoteka:Map Burgundian Kingdom EN.png\|mini\|250px\|Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine]]		[[Datoteka:Map Burgundian Kingdom EN.png\|mini\|250px\|Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine]]
	'''Burgundi''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Burgundiones'') su bili [[Istočni Germani\|istočnogermansko pleme]] kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije [[Skandinavija]] te su prešli na [[otok]] [[Bornholm]], koji se na staronordijskom jeziku zvao ''Burgundarholmr'' (otok Burgunda), a od tamo su naselili [[Europa\|Europu]]. Prema ''Þorsteins saga Víkingssonar'', [[Veseti]] su naselili otok ili zemlju, koja se zvala zemlja Burgunda, tj. ''Bornholm''. [[Alfred Veliki]] u svom prijevodu ''Orosiusa'' koristi ime ''Burgenda land''. Pjesnik i mitolog [[Viktor Rydberg]] ([[1828.]] – [[1895.]]), u djelu (''Our Fathers' Godsaga'') govori da su Burgundi zadržali usmenu predaju o svom skandinavskom podrijetlu prema ranosrednjovjekovnom izvoru ''[[Sigismund Burgundski\|Vita Sigismundi]]''.		'''Burgundi''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Burgundiones'') su bili [[Istočni Germani\|istočnogermansko pleme]] kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije [[Skandinavija]] te su prešli na [[otok]] [[Bornholm]], koji se na staronordijskom jeziku zvao ''Burgundarholmr'' (otok Burgunda), a od tamo su naselili [[Europa\|Europu]]. Prema ''Þorsteins saga Víkingssonar'', [[Veseti]] su naselili otok ili zemlju, koja se zvala zemlja Burgunda, tj. ''Bornholm''. [[Alfred Veliki]] u svom prijevodu ''Orosiusa'' koristi ime ''Burgenda land''. Pjesnik i mitolog [[Viktor Rydberg]] ([[1828.]] – [[1895.]]), u djelu (''Our Fathers' Godsaga'') govori da su Burgundi zadržali usmenu predaju o svom skandinavskom podrijetlu prema ranosrednjovjekovnom izvoru ''[[Sigismund Burgundski\|Vita Sigismundi]]''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T03:28:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Map Burgundian Kingdom EN.png|mini|250px|Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine]]
'''Burgundi''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Burgundiones'') su bili [[Istočni Germani|istočnogermansko pleme]] kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije [[Skandinavija]] te su prešli na [[otok]] [[Bornholm]], koji se na staronordijskom jeziku zvao ''Burgundarholmr'' (otok Burgunda), a od tamo su naselili [[Europa|Europu]]. Prema ''Þorsteins saga Víkingssonar'', [[Veseti]] su naselili otok ili zemlju, koja se zvala zemlja Burgunda, tj. ''Bornholm''. [[Alfred Veliki]] u svom prijevodu ''Orosiusa'' koristi ime ''Burgenda land''. Pjesnik i mitolog [[Viktor Rydberg]] ([[1828.]] – [[1895.]]), u djelu (''Our Fathers' Godsaga'') govori da su Burgundi zadržali usmenu predaju o svom skandinavskom podrijetlu prema ranosrednjovjekovnom izvoru ''[[Sigismund Burgundski|Vita Sigismundi]]''.

== Rana povijest ==
=== Podrijetlo plemena ===
[[Datoteka:DenmarkBornholm2.png|mini|desno|100px|Zemljovid s položajem otoka Bornholma.]]
Burgundsku predaju o skandinavskom podrijetlu potvrđuju dokazi kao što su imena mjesta i pokrajina te arheološki dokazi ([[Stjerna]]) pa se zato može smatrati da je njihova predaja točna <ref>(Musset, str. 62)</ref>. Zbog toga što je Skandinavija bila vrlo daleko od obzora ranih rimskih izvora, uključujući i [[Tacit]]a (koji spominje samo jedno skandinavsko pleme, [[Sveari|Sveare]], lat. Suiones), nitko ne spominje otkamo su Burgundi došli nego samo da su živjeli istočno od [[rajna|Rajne]]<ref>(''inter alia'', [[Amijan Marcelin]], XVIII, 2, 15)</ref>. Rani rimski izvori navode da su vjerojatno bili jedno od istočnogermanskih plemena.

Oko [[300.]] godine, stanovništvo [[Bornholm]]a (otok Burgunda) naveliko nestaje s otoka. Većina se groblja prestaje koristiti, a oni koji su se još koristili imali tek nekoliko pogreba (Stjerna).

Godine [[369.]], [[car]] [[Valentinijan I.]] je poveo vojsku protiv germanskog plemena [[Alemani|Alemana]] <ref>(Amijan, XXVIII, 5, 8-15)</ref>. U to vrijeme, Burgundi su vjerojatno živjeli oko rijeke [[Visla|Visle]] prema [[Jordan (povjesničar)|Jordanu]], povjesničaru sredine [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Neko vrijeme poslije rata s Alemanima, Burgunde je pobijedio [[Fastida]], kralj [[Gepidi|Gepida]] te su bili pokoreni i skoro potpuno uništeni.

[[Datoteka:Roman Empire 125.png|mini|desno|250px|Rimsko Carstvo u doba cara Hadrijana (vladao 117.-38.). Na zemljovidu se vidi gdje se nalazilo germansko pleme ''Burgundiones'', između rijeka [[Odra|Odre]] (''Viadua) i rijeke [[Visla|Visle]] (''Visula'').]]

Otprilike desetljeće kasnije, Burgundi su se ponovno pojavili. Pri povlačenju vojske [[Flavije Stilik|Flavija Stilika]] u borbi protiv vizigotskog kralja [[Alarik|Alarika I.]] ([[406.]] – [[408.]]), sjeverna plemena su prešla Rajnu te je počela ''velika seoba naroda''. Među njima su bili [[Alani]], [[Vandali]], [[Svevi]], i vjerojatno Burgundi. Burgundi su migrirali prema zapadu i smjestili se u dolini Rajne.

Tamo su se Burgundi s vremenom sprijateljili s [[Huni]]ma. Hunski običaj je bio da žene umjetno produlje svoju glavu tako da ju čvrsto zavežu još dok su djevojčice. Germanski [[grob]]ovi su povremeno bili ispunjeni hunskim ornamentima, ali i također ženskim glavama koje su bile tretirane na taj način. Zapadno od Rajne samo burgundska groblja sadrže veliki broj takvih glava. <ref>(Werner, 1953)</ref>

=== Religija ===
Negdje na istoku Burgundi su se prebacili na [[arijanstvo|arijski]] oblik [[kršćanstvo|kršćanstva]], koji je bio izvor sumnji i nepovjerenja između Burgunda te katoličkog Zapadnog Rimskog Carstva. Stanje se očigledno popravilo ili se popravljalo oko godine [[500.]], kad je burgundski kralj [[Gundobad]] održavao blisko osobno prijateljstvo s katoličkim biskupom [[Avitus iz Vienne|Avitusom]] iz Vienne. Štoviše, Gundobadov sin i nasljednik [[Sigismund Burgundski|Sigismund]], je bio katolik te postoje mnogi dokazi da su mnogi Burgundi prešli na katoličanstvo uključujući i nekoliko ženskih članova vladajuće obitelji.

=== Rana povezanost s Rimljanima ===
Burgundi su imali burne veze s [[Rimljani]]ma. Carstvo ih je koristilo da ne daju dolazak drugih plemena, da vrše prepade na graničnim područjima te da šire svoj utjecaj kad je god to moguće.

== Kraljevstvo Burgunda ==
=== Prvo kraljevstvo ===
411. je godine burgundski kralj [[Gundahar]] ili '''Gundikar'' u suradnji s alanskim kraljem [[Goar]]om postavio marionetskog cara [[Jovin]]a . Autoritetom galskog cara kojeg je kontrolirao, naselio se na lijevoj odnosno zapadnoj (t.j. rimskoj) obali Rajne, između rijeka [[Lauter]]a i [[Nahe (rijeka)|Nahe]], zauzevši [[Worms|Borbetomagus]], [[Speyer|Civitas Nemetum]] i [[Strasbourg|Argentoratum]]. Prividno kao dio mira, rimski im car [[Honorije]] službeno "dao" tu zemlju.

Unatoč njihovom novom statusu kao ''[[foederati]]'', burgundski su upadi u rimsku gornju [[Gallia Belgica|Galiju Belgicu]] postali nepodnošljivi i nemilosrdno privedeni kraju [[436.]], kada je rimski zapovjednik [[Flavije Aecije]] pozvao [[Huni|hunske]] plaćenike da osvoje [[Rajnsko Kraljevstvo|Rajnsko kraljevstvo]] (s glavnim gradom u starom keltsko-rimskom naselju [[Borbetomagus]]/Worms) što su i učinili [[437.]] godine, a Gundahara su ubili u borbi. <ref>([[Prošper Akvitanski]]; ''[[Chronica Gallica iz 452.]]''; [[Hidacije]]; i [[Sidonije Apolinar]])</ref>

Hunsko uništenje Wormsa i [[Prvo Burgundsko Kraljevstvo|Burgundskog kraljevstva]] postalo je temelj junačke legende koja je kasnije bila opisana u ''[[Pjesma o Nibelunzima|Pjesmi o Nibelunzima]]'' prema kojoj je [[Richard Wagner]] bazirao svoj operni ciklus [[Prsten Nibelunga]] gdje su kralj [[Gundahar]] (Gunther) i kraljica [[Brunhilda]] na svom dvoru u Wormsu, a [[Siegfried]] (Sigfrid) dolazi zaprositi ''[[Kriemhilda|Kriemhildu]]''. (Na staronordijskom imena su ''Gunnar'', ''Brynhild'', i ''Gudrún'') Zapravo, riječ ''Atli'' koja se spominje u pjesmi dolazi od imena hunskog vođe [[Atila|Atile]].

=== Drugo kraljevstvo ===
Zbog nepoznatih razloga, Burgundi su po drugi put dobili status ''federata'', i [[443.]] su se naselili po Aeciju u regiji ''Sapaudia''. <ref>(''[[Chronica Gallica iz 452.]]'')</ref> Kako ''Sapaudia'' ne odgovara niti jednoj današnjoj modernoj regiji, Burgundi su vjerojatno živjeli pokraj ''[[Lugdunum]]a'', danas poznatog kao [[Lyon]]. <ref>(Wood 1994., Grgur II, 9)</ref> Čini se da je novi kralj [[Gundiok]], ili ''[[Gunderik]]'', smatran Gundaharovim sinom, vladao nakon očeve smrti. <ref>(Drew, p. 1)</ref> Sve u svemu, osam burgundskih kraljeva iz kuće Gundahar vladalo je kraljevstvom dok ga [[534.]] godine nisu pregazili Franci.

Kao saveznici Rima u njegovim posljednjim desetljećima, Burgundi su se borili na strani [[Flavije Aecije|Aecija]], [[Vizigotska Konfederacija|vizigotske konfederacije]] i drugih u borbi protiv [[Atila|Atile]] u [[Bitka na Katalauskim poljima|bitci na Katalaunskim poljima]] [[451.]] Izgleda da je je [[savez]] između Burgunda i [[Vizigoti|Vizigota]] bio vrlo jak, kad je Gundiok i njegov brat [[Kilperik I. Burgundski|Kilperik I.]] pratio [[Teodorik II.|Teodorika II.]] u Španjolsku da se bore protiv Sveva [[455.]] <ref>([[Jordan (povjesničar)|Jordanu]], ''Getica'', 231)</ref>

==== Težnje prema Carstvu ====
Također 455., dvosmislenom izjavom ''infidoque tibi Burdundio ductu'' <ref>([[Sidonije Apolinar]] u ''Panegyr. Avit''. 442.)</ref> upućuje da je neimenovani izdajnički burgundski vođa ubio cara Petronija Velikog što je prethodilo pljački Rima od strane [[Vandali|Vandala]]. Patricij [[Ricimer]] je također bio optužen te taj događaj upućuje na povezanost Burgunda i [[Ricimer]]a, koji je vjerojatno bio Gundiokov šurjak i [[Gundobad]]ov ujak. <ref>(John Malalas, 374)</ref>

Burgundi, očigledno suočeni sa rastom moći, pregovaraju [[456.]] o teritorijalnom proširenju i sklapaju ugovor o podjeli moći s lokalnim rimskim senatorima . <ref>(Marius of Avenches)</ref>

Godine [[457.]], Ricimer ruši i drugog cara, [[Avit]]a, stavljajući [[Majorijan]]a na prijestolje. Pokazalo se da novi car nije odviše od pomoći Ricimeru i Burgundima. Godinu dana nakon što je postao car, Majorian je oduzeo Burgundima zemlju koju su stekli dvije godine prije te nakon daljnjeg pokazivanja careve neovisnosti, Ricimer ga je ubio [[461.]].

Deset godina kasnije, [[472.]], [[Ricimer]] kojemu je dosada zapadnorimski car [[Atemije]] bio šurjak,
planira ga s Gundobadom ubiti te zatim Gundobad odrubljuje glavu caru (vjerojatno osobno). <ref>(''[[Chronica Gallica iz 511.]]''; [[Ivan Antiohijski (kroničar)|Ivan Antiohijski]], fr. 209; [[Jordan (povjesničar)|Jordan]], ''Getica'', 239)</ref> Ricimer tada carem imenuje [[Olibrije|Olibrija]], ali zajedno umiru (iznenađujuće - prirodnim putem) unutar nekoliko mjeseci. Gundobad je tada naslijedio svog ujaka kao patricij i kao ''onaj koji postavlja kralja'', i uzdiže Glicerija na tron. <ref>(Marije Avenches; [[Ivan Antiohijski (kroničar)|Ivan Antiohijski]], fr. 209)</ref>

Izgleda da je [[474.]] burgunskom utjecaju došao kraj. [[Glicerije]] je bio smijenjen u korist [[Julije Nepot]]a, a Gundobad se vratio u Burgundiju, vjerojatno zbog smrti svog oca Gundioka. U to vrijeme ili nedugo nakon, Burgundsko kraljevstvo se podijelilo između [[Gundobad]]a i njegove braće, [[Godegizel]]a, [[Kilperik II. Burgundski|Kilperika]] i [[Gundomar I.|Gundomara I.]] <ref>(Grgur, II, 28)</ref>

==== Jačanje kraljevstva ====
Prema [[sv. Grgur iz Toursa|sv. Grguru iz Toursa]], Gundobadov povratak u Burgundiju predstavlja krvavo ujedinjenje i jačanje. Grgur govori da je Gundobad ubio brata Kilperika, utopio njegovu suprugu te njegove tri kćeri izgnao (jedna od njih postaje suprugom franačkog kralja [[Klodvig I.|Klodviga]] i vjerojatno je bio odgovoran za njegovo pokrštavanje). <ref>(Grgur, II, 28)</ref> To je osporavao npr. Bury, koji ukazuje na probleme Grgurove kronologije događaja.

Oko godine [[500.]] [[Gundobad]] i Klodvig ratuju, a izgleda da je Gundobada izdao brat [[Godegizel]], koji se pridružio [[Franci]]ma. Godegizelove i Klodvigove snage zatim uništavaju Gundobadovu vojsku. <ref>(Marije a. 500; Grgur, II, 32)</ref> Gundobad je kratkotrajno ostao u [[Avignon]]u, te je ponovno skupivši vojsku i opljačkao [[Vienne]], gdje su Godegizel i njegova družina ubijeni. Od tada, Gundobad biva jedini kralj Burgundije. <ref>(Grgur, II, 33)</ref> To bi dalo naslutiti da je njegov brat Gundomar već mrtav, ali nema izvora koji bi to mogao potvrditi.

Gundobad i Klodvig su izgladili razlike, ili je Gundobad bio prisiljen da bude nekakav Klodvigov ''vazal'' zbog Klodvigove prijašnje pobjede, jer burgundski kralj pomaže Francima [[507.]] godine u njihovoj pobjedi nad Vizigotima i [[Alarik II.|Alarikom II]].

Za vrijeme prevrata, negdje između [[483.]] – [[501.]] , Gundobad je unaprijed započeo predstavljati ''[[Lex Gundobada]]'', izdavši prvu polovicu, koja je vodila nacrtu ''[[Lex Visigothorum]]''. <ref>(Drew, p. 1)</ref> Kako je jačala njegova vlast , između 501. i njegove smrti [[516.]], Gundobad je izdao i drugu polovicu svog zakona, koja je bila više originalna burgundska.

=== Pad drugog kraljevstva ===
Burgundi su proširili svoju vlast na sjeveroistok [[Galija (rimska provincija)|Galije]] tj. na sjevernu [[Italija|Italiju]], zapadnu [[švicarska|Švicarsku]] i jugoistočnu [[francuska|Francusku]]. Franački kralj [[Klodvig I.]] se [[493.]] oženio burgundskom kraljevnom [[Klotilda|Klotildom]], Kilperikovom kćeri.
Prvotno su Burgundi bili saveznici Franaka i Klodviga protiv Vizigota na početku [[6. stoljeće|6. stoljeća]], a zatim su ih pokorili ti isti [[Franci]] [[534.]]. Burgundsko kraljevstvo je postalo dio Merovinškog Kraljevstva i Burgundi su kao takvi bili naširoko asimilirani.

== Burgundski zakoni ==
Burgundi su ostavili za sobom tri legalna zakonika, najranijima među svim germanskim plemenima.

'''[[Lex Gundobada|Liber Consitutionum sive Lex Gundobada]]''' (''Knjiga ustrojstva iliti Gundobadovo pravo''), također poznata kao ''Lex Burgundionum'', ili jednostavno ''Lex Gundobada'' ili ''Liber'', izdao je u nekoliko dijelova između [[483.]] i 516., uglavnom Gundobad, ali također i njegov sin, Sigismund. <ref>(Drew, p. 6-7)</ref> Ona je slika burgundskog običajnog prava i karakteristična je među mnogim germanskim zakonicima toga vremena. ''Liber'' je bila posuđena za ''[[Lex Visigothorum]]'' <ref>(Drew, p. 6)</ref> i utjecala je kasnije na ''[[Lex Ribuaria]]''. <ref>(Rivers, p. 9)</ref> ''Liber'' je jedna od primarnih izvora za tadašnji burgundski život i povijest njihovih kraljeva.

Kao u mnogih germanskih plemana, burgundska pravna tradicija dopustila je upotrebu pojedinih zakona za pojedine etnicitete. Tako, u dodatku ''Lex Gundobada'', Gundobad također izvodi (ili ozakonjuje) skup zakona za rimske teme u Burgundskom kraljevstvu, ''[[Lex Romana Burgundionum]]'' (''Rimsko pravo Burgunda''). U dodatku zakonika, Gundobadov sin Sigismund je kasnije izdao ''Prima Constitutio''.

== Podrijetlo Burgundije ==
Ime Burgunda je do danas ostalo sačuvano u imenu jedne od regija u Francuskoj - Bourgogne: vidi kasniju povijest [[Burgundija|Burgundije]]. Između 6. i [[20. stoljeće|20. stoljeća]], granice i političke poveznice ove regije su se često mijenjale. Nijedna od ovih promjena nije više ništa imala s originalnim Burgundima. Imena originalnih Burgunda (germanskog plemena) i stanovnika današnje Burgundije ( također Burgunda) nemaju nikakve veze. Potomci pravih Burgunda se primarno danas mogu naći u Švicarskoj francuskog govornog područja i susjednim dijelovima Francuske.

== Kraljevi Burgundskog kraljevstva ==
Burgundi su napustili [[Bornholm]] oko 300. godine i naselili se oko [[Vistula|Vistule]]. [[Jordan (povjesničar)|Jordan]] povezuje da su ih u tom području teško porazili [[Gepidi]] [[4. stoljeće|4. stoljeću]] i tada su se pomakli u [[Porajnje]]

*[[Gebicca|Gebika]] (kasno 4. stoljeće - oko [[407.]])
*[[Gundomar I.]] (oko 407. - 411.), sin Gebika
*[[Gislahar|Giselher]] (oko 407. - 411.), sin Gebika
*[[Gundahar]](Gunter) (oko 407. - 436.), sin Gebika

''[[Flavije Aecije]] vodi Burgunde u Sapaudiju u području gornje [[Rhone]]''.

*[[Gunderik Burgundski|Gunderik/Gundiok]] (436 - 473.) nakon smrti nasljeđuje ga
**[[Kilperik I. Burgundski|Kilperik I.]], Gundiokov brat (443. - oko 480.)
*podjela kraljevstva među Gundiokova četiri sina:
**[[Gundobad]] (473. - 516. Lyon, kralj svih Burgunda 480.),
**[[Kilperik II. Burgundski|Kilperik II.]] (473. - 493. Valence)
**[[Gundomar]]/Godomar (473–[[486.]] Vienne)
**[[Godegizel]] (473. - 500.,Vienne i Ženeva)
*[[Žigmund Burgundski|Žigmund]], sin Gundobada (516. - 523.)
*[[Godomar]] ili Gundimar, sin Gundobada (523. - 532.)

== Vidi ==

'''[[Kraljevi Burgundije]]''' svi.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Bury, J.B. ''The Invasion of Europe by the Barbarians.'' London: Macmillan and Co., 1928.
*Dalton, O.M. ''The History of the Franks, by Gregory of Tours.'' Oxford: The Clarendon Press, 1927.
*Drew, Katherine Fischer. ''The Burgundian Code.'' Philadelphia: University of Pennsylvania Press, 1972.
*Gordon, C.D. ''The Age of Attila.'' Ann Arbor: University of Michigan Press, 1961.
*Murray, Alexander Calder. ''From Roman to Merovingian Gaul.'' Broadview Press, 2000.
*Musset, Lucien. ''The Germanic Invasions: The Making of Europe AD 400-600.'' University Park, PA: The Pennsylvania State University Press, 1975.
*Nerman, Birger. ''Det svenska rikets uppkomst''. Generalstabens litagrafiska anstalt: Stockholm. 1925.
*Rivers, Theodore John. ''Laws of the Salian and Ripuarian Franks.'' New York: AMS Press, 1986.
*Rolfe, J.C., trans, ''Ammianus Marcellinus.'' Cambridge, MA: Harvard University Press, 1950.
*Shanzer, Danuta. ‘Dating the Baptism of Clovis.’ In ''Early Medieval Europe,'' volume 7, pages 29-57. Oxford: Blackwell Publishers Ltd, 1998.
*Shanzer, D. and I. Wood. ''Avitus of Vienne: Letters and Selected Prose. Translated with an Introduction and Notes.'' Liverpool: Liverpool University Press, 2002.
*Werner, J. (1953). "Beiträge sur Archäologie des Attila-Reiches", ''Die Bayerische Akademie der Wissenschaft. Abhandlungen.'' <small>N.F. XXXVIII A</small> Philosophische-philologische und historische Klasse. Münche
*Wood, Ian N. ‘Ethnicity and the Ethnogenesis of the Burgundians’. In Herwig Wolfram and Walter Pohl, editors, ''Typen der Ethnogenese unter besonderer Berücksichtigung der Bayern,'' volume 1, pages 53–69. Vienna: Denkschriften der Österreichische Akademie der Wissenschaften, 1990.
*Wood, Ian N. ''The Merovingian Kingdoms.'' Harlow, England: The Longman Group, 1994.

== Vanjske poveznice ==
*[http://family-of-man.com/CatalogEnglish/Europe/Ancient_Europe/burgundians.html Table of the house of Gundahar/Gundicar, 411 - 534] {{eng icon}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10247 Burgundi - Hrvatska enciklopedija] {{hr icon}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/14065/ Burgundi - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

[[Kategorija:Germani]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Burgundi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica