Burgos (grad) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Velika geografska otkrića' u 'Velika zemljopisna otkrića'

2026-01-08T22:06:54Z

Zamjena teksta - 'Velika geografska otkrića' u 'Velika zemljopisna otkrića'

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:06
Redak 114:		Redak 114:
	Godine 1085. Burgos prestaje biti prijestolnicom Kastilje, čije središte se prenosi na jug, u upravo osvojeni [[Toledo]]. Međutim, to nije znatno usporilo razvoj grada, koji nastavlja igrati važnu političku ulogu kao sjedište sudova i drugih tijela. Osnivački akti brojnih gradova koje su španjolski kraljevi utemeljili tijekom sljedećih nekoliko stoljeća u Europi i Americi napisani su upravo u Burgosu, kao na primjer osnivački statut [[Bilbao\|Bilbaa]] kojeg je 4. siječnja 1301. godine u Burgosu potpisao [[Ferdinand VI Kastiljanski\|Ferdinand VI. Kastiljanski]]. Katolički kraljevi su 1512. godine u Burgos donijeli [[Burgoški zakoni\|Burgoške zakone]] - prve zakone kojima je Kraljevina Španjolska kodificirala ponašanje svojih podanika u Americi te njihov odnos prema domorodačkom stanovništvu. Zakoni definiraju prava domorodačkog stanovništva, zbog čega se smatraju jednim od pravnih temelja univerzalnih ljudskih prava<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.diariodeburgos.es/noticia/ZE78335B1-F4E1-4D91-F1E0556322C66226/20121214/algo/mueve/iberoamerica\|title=Algo se mueve en Iberoamérica\|author=\|date=2012\|work=\|language=španjolski\|publisher=\|accessdate=23. kolovoza 2021.}}</ref>. U periodu nakon 15. stoljeća, Burgos je postao prijestolnicom povijesne regije [[Stara Kastilja\|Stare Kastilje]], a u 20. stoljeću je bio i prvo privremeno sjedište autonomne zajednice [[Kastilja i León]].		Godine 1085. Burgos prestaje biti prijestolnicom Kastilje, čije središte se prenosi na jug, u upravo osvojeni [[Toledo]]. Međutim, to nije znatno usporilo razvoj grada, koji nastavlja igrati važnu političku ulogu kao sjedište sudova i drugih tijela. Osnivački akti brojnih gradova koje su španjolski kraljevi utemeljili tijekom sljedećih nekoliko stoljeća u Europi i Americi napisani su upravo u Burgosu, kao na primjer osnivački statut [[Bilbao\|Bilbaa]] kojeg je 4. siječnja 1301. godine u Burgosu potpisao [[Ferdinand VI Kastiljanski\|Ferdinand VI. Kastiljanski]]. Katolički kraljevi su 1512. godine u Burgos donijeli [[Burgoški zakoni\|Burgoške zakone]] - prve zakone kojima je Kraljevina Španjolska kodificirala ponašanje svojih podanika u Americi te njihov odnos prema domorodačkom stanovništvu. Zakoni definiraju prava domorodačkog stanovništva, zbog čega se smatraju jednim od pravnih temelja univerzalnih ljudskih prava<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.diariodeburgos.es/noticia/ZE78335B1-F4E1-4D91-F1E0556322C66226/20121214/algo/mueve/iberoamerica\|title=Algo se mueve en Iberoamérica\|author=\|date=2012\|work=\|language=španjolski\|publisher=\|accessdate=23. kolovoza 2021.}}</ref>. U periodu nakon 15. stoljeća, Burgos je postao prijestolnicom povijesne regije [[Stara Kastilja\|Stare Kastilje]], a u 20. stoljeću je bio i prvo privremeno sjedište autonomne zajednice [[Kastilja i León]].

	Krajem 15. i početkom 16. stoljeća, gospodarstvo ovog područja se okreće od dotada dominantne poljoprivede prema trgovini. Tijekom 16. stoljeća ona postaje primarni pokretač razvoja i grad doživljava procvat zahvaljujući svojem iznimno povoljnom geografskom položaju na raskrižju puteva. Međutim, krajem 16. stoljeća uslijed jačanja važnosti nove prijestolnice u [[Madrid]]u, centralizacije vlasti, [[Kolonijalizam\|kolonijalizma]] i rasta prekooceanske trgovine kao posljedice [[Velika ~~geografska~~ otkrića\|velikih geografskih otkrića]], te drugih faktora kao što su epidemije raznih bolesti, dolazi do opadanja prometne i političke važnosti grada, a sukladno tome i njegova bogatstva, te stanovništva.		Krajem 15. i početkom 16. stoljeća, gospodarstvo ovog područja se okreće od dotada dominantne poljoprivede prema trgovini. Tijekom 16. stoljeća ona postaje primarni pokretač razvoja i grad doživljava procvat zahvaljujući svojem iznimno povoljnom geografskom položaju na raskrižju puteva. Međutim, krajem 16. stoljeća uslijed jačanja važnosti nove prijestolnice u [[Madrid]]u, centralizacije vlasti, [[Kolonijalizam\|kolonijalizma]] i rasta prekooceanske trgovine kao posljedice [[Velika zemljopisna otkrića\|velikih geografskih otkrića]], te drugih faktora kao što su epidemije raznih bolesti, dolazi do opadanja prometne i političke važnosti grada, a sukladno tome i njegova bogatstva, te stanovništva.

	U 20. stoljeću, na samom početku [[Španjolski građanski rat\|Španjolskog građanskog rata]] Burgos je postao sjedištem [[Vijeće nacionalne obrane\|Vijeća nacionalne obrane]], tijela kojeg su 25. srpnja 1936. godine ustrojili pobunjeni generali kao najviše tijelo nacionalističkog pokreta. Prva nacionalistička vlada s [[Francisco Franco\|Francisom Francom]] na čelu, osnovana je također u Burgosu 30. siječnja 1938., da bi u kolovozu iduće godine bila preseljena u Madrid.		U 20. stoljeću, na samom početku [[Španjolski građanski rat\|Španjolskog građanskog rata]] Burgos je postao sjedištem [[Vijeće nacionalne obrane\|Vijeća nacionalne obrane]], tijela kojeg su 25. srpnja 1936. godine ustrojili pobunjeni generali kao najviše tijelo nacionalističkog pokreta. Prva nacionalistička vlada s [[Francisco Franco\|Francisom Francom]] na čelu, osnovana je također u Burgosu 30. siječnja 1938., da bi u kolovozu iduće godine bila preseljena u Madrid.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:10:35Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:10
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~redirect~~\|Burgos}}		{{preusmjerava\|Burgos}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Burgos		\| ime =Burgos

WikiSysop: bnz

2022-05-01T09:46:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 09:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Burgos (grad)'''-->~~{{redirect\|Burgos}}		{{redirect\|Burgos}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Burgos		\| ime =Burgos

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T21:31:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 21:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Burgos (grad)'''-->{{redirect\|Burgos}}		<!--'''Burgos (grad)'''-->{{redirect\|Burgos}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime =Burgos		\| ime =Burgos
	\| ime_genitiv =Burgosa		\| ime_genitiv =Burgosa

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:46:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Burgos}}
{{Naselje
| ime =Burgos
| ime_genitiv =Burgosa

| slika_panorama =Burgos city view facing south east.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike =Burgos, panorama

| slika_zastava =Bandera de la ciudad de Burgos (España).svg
| slika_zastava_veličina =150px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Escudo de Burgos.svg
| slika_grb_veličina =80px

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo =

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska]]
| lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Castile and León.svg|20px]] [[Kastilja i León]]
| lokacija2_ime =[[Španjolske provincije|Provincija]]
| lokacija2_info =[[Datoteka:Flag Burgos Province.svg|20px]] [[Burgos]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum = 884. godine

| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe =[[Javier Lacalle]]
| stranka_vođe =[[Partido Popular|PP]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =107,08 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =

| visina =859 mnm
| visina_izvor =
| visina_max =997 mnm
| visina_min =827 mnm

| stanovništvo_godina =2017
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =175 623
| stanovništvo_gustoća =1640,11 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona =Srednjoeuropsko vrijeme
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjoeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =09001-09007
| pozivni_broj =+34 947
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.aytoburgos.es/ www.aytoburgos.es]

| bilješke =

}}

'''Burgos''' je općina i grad u sjevernoj [[španjolska|Španjolskoj]]. Grad je administrativno središte istoimene [[Španjolske provincije|provincije]] [[Burgos (pokrajina)|Burgos]], koja je dio [[Španjolske autonomne zajednice|autonomne zajednice]] [[Kastilja i León]]. Općina je 2017. godine imala 175.623 stanovnika, nastanjenih na ukupnoj površini od 107,06 km², što ju čini 36. španjolskom općinom po broju stanovnika i drugom najvećom u autonomnoj zajednici Kastilja i León.

Na uzdignutim područjima gradske utvrde i brežuljka San Miguel sa kojih se pruža pogled na čitav grad i dolinu rijeke [[Arlanzón]], pronađeni su arheološki dokazi o naseljenosti ovog područja u razdoblju neolitika, bakrenog doba, brončanog doba, te ranog željeznog doba<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Primeros asentamientos humanos en la ciudad de Burgos / 1. El yacimiento arqueológico del Castillo y Cerro de San Miguel. - 1987. - 232 S. : Ill., Kt.|author=|first=Uríbarri Angulo, José|last=L.|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=1987|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://www.worldcat.org/oclc/165885973|format=|edition=|language=španjolski|pages=|publisher=|location=Burgos,|others=|quote=|isbn=8470092537|id=}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=La Sierra de Atapuerca y el Valle del Arlanzón. Patrones de asentamiento prehistóricos|author=Marcos Saiz|authorlink=|coauthors=F. Javier|origdate=2006|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=španjolski|pages=|publisher=Editorial Dossoles|location=Burgos, Španjolska|others=|quote=|isbn=|id=}}</ref>. Osnutkom grada u njegovom današnjem obliku smatra se 884. godina, a njegovim osnivačem grof [[Diego Rodríguez Porcelos]]. Do 930. godine, grad je postao prijestolnicom grofovije Kastilja koja je najprije postojala kao grofovija u vazalskom odnosu s [[Kraljevina Leon|Kraljevinom León]], da bi zatim postala neovisna kraljevina. Do vladavine [[Katolički kraljevi|Katoličkih kraljeva]] [[Izabela I. Kastilijska|Izabele I. Kastilijske]] i [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda II. Aragonskog]] u 15. stoljeću, Burgos je bio prijestolnica [[Kraljevina Kastilija|Kraljevine Kastilje]] i, s prekidima, prijestolnica čitave [[Kruna Kastilije|Kastiljske Krune]].

Burgos posjeduje značajan zeleni pojas, te brojne znamenitosti, među kojima se ističu [[Katedrala u Burgosu|Katedrala Djevice Marije]] - spomenik [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]] sa statusom [[UNESCO|UNESCO-ove]] [[Svjetska baština|Svjetske kulturne baštine]] koji je 2014. godine proširen na čitavu gradsku povijesnu jezgru, zatim samostan [[Santa María la Real de Las Huelgas]], te [[Kartuzijanci|kartuzijanski]] samostan [[Miraflores]]. Uz to, grad se nalazi na [[Put Svetog Jakova|Putu Svetog Jakova]] koji i sam nosi status svjetske kulturne baštine, kao i samo 15 km udaljenosti od prapovijesnog arheološkog lokaliteta [[Atapuerca]], također pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine. Najvažniji fosili pronađeni na ovom lokalitetu izloženi su u [[Muzej evolucije čovjeka (Burgos)|Muzeju evolucije čovjeka]], otvorenom 13. srpnja 2010. godine u Burgosu.

Tijekom 20. stoljeća, grad je doživio snažan industrijski razvoj, ponajprije u sektorima automobilske i prehrambene industrije, potaknut stvaranjem razvojne zone za vrijeme vladavine [[Francisco Franco|Francisca Franca]], te iskorištavanjem povoljnog zemljopisnog položaja koji je omogućio da Burgos postane važan komunikacijski čvor sjevera Španjolske, kako u nacionalnom, tako i u međunarodnom kontekstu<ref>{{Citiranje novina|title=Conectar Burgos con la red del AVE en 2015 es un objetivo irrenunciable|last=|authorlink=|first=|coauthors=|url=http://www.diariodeburgos.es/noticia/ZB24BE514-A6F8-2597-679BFB68F612AC02/20140529/conectar/burgos/red/ave/2015/es/objetivo/irrenunciable|format=|work=Diario de Burgos|publisher=|date=2014|pages=|id=|accessdate=23. kolovoza 2021.|language=španjolski}}</ref>.

Od 2011. godine općinom upravlja gradonačelnik [[Javier Lacalle]] iz [[Partido Popular|Pučke stranke]]. [[Viši Sud Pravde Kastilje i Leóna]], te [[Jezični institut Kastilje i Leóna|Jezični institut Kastilje i Leó]][[Jezični institut Kastilje i Leóna|na]] imaju svoje sjedište u Burgosu.

Burgos je domaćin različitim međunarodnim događajima, kao što je kongres društvnih mreža [[iRedes]], te događajima nacionalnog karaktera kao što su [[ForoBurgos]] - višednevni forum posvećen gospodarstvu i poduzetništvu, te Modna revija Kastilje i Leóna. Burgos je također bio španjolska prijestolnica gastronomije za 2013. godinu.

Posljednjih godina, grad je uložio u različite razvojne projekte, kao što je dovršetak urbanističkog uređenja bulevara [[Ferrocarril]] koji prateći re-urbaniziranu trasu starih željezničkih koridora prolazi velikim dijelom grada u smjeru istok-zapad, te sa svojom duljinom od 12 km predstavlja jedna od najdužih avenija u Europi.

== Etimologija ==

Postoje različite teorije o porijeklu imena grada. Zastupnici prve teorije smatraju kako potječe od [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnog latinskog]] ''burgus'', koje pak dolazi od grčkog Πύργος ''pyrgos,'' što znači ''toranj'' i odnosi se na dva stražarska tornja podignuta na brežuljku gradske utvrde. Drugi pak smatraju kako ime dolazi iz germanskog izraza ''berg'' - ''vrh'' ili ''planina'', što je originalni izvor germanske riječi ''burgo'' koja označava ''dvorac'' i koja je kasnije postala sinonim za riječ ''grad'', te je vrlo učestala među europskim i kastiljanskim toponimima. U tom smislu, Vegecio tvrdi kako ''bergus'', ''burgus'', označava mali dvorac. Guadix dodaje kako u arapskom ''burgo'' znači ''slama'' i kako su tu riječ [[Arapi]] možda preuzeli od [[Goti|Gota]]. Burgos isto tako može potjecati od gotskog ''baurgs'', što također označava utvrđeno naselje<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20100912053217/http://www.elcastellano.org/origen.html|title=El origen del español|author=Sergio Zamora|date=1999|work=|language=španjolski|publisher=|accessdate=23. kolovoza 2021.}}</ref>. Prema trećoj teoriji, objavljenoj 24. rujna 1877. godine u službenom gradskom glasilu, ime ''Burgo'' označava grupu kuća uz rijeku, dok je ''Burgos'' množina te imenice koja je postala ime za grad nastao spajanjem više takvih grupa kuća.<ref>{{Citiranje knjige|title=Memoria de la labor desarrollada por la Excma. Diputación Provincial de Burgos en el ejercicio|author=|authorlink=|coauthors=|origdate=1950|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=španjolski|pages=18|publisher=Imprenta Provincial|location=Burgos, Španjolska|others=|quote=|isbn=|id=}}</ref>

== Povijest ==
Dolina rijeke [[Arlanzón]] u kojoj je smještem Burgos, naseljena je od prapovijesnog doba. Bogati arheološki lokalitet [[Atapuerca]], udaljen 15 kilometara od grada, smatra se jednim od najstarijih poznatih obitavališta čovjeka u Europi. Starost ljudskih ostataka pronađenih u Atapuerci procijenjena je na više od milijun godina. Do sada su pronađeni koštani ostaci triju različitih vrsta hominida: ''Homo antecessor'' (donji pleistocen), ''Homo heidelbergensis'' (srednji pleistocen) i ''Homo sapiens'' (holocen), a na temelju studija rasporeda ljudskih naselja u dolini rijeke Arlanzón, postoje očekivanja da u budućnosti na istom području budu otkriveni i ostaci neandertalca (''Homo neanderthalensis'', gornji pleistocen).<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje novina|title=El primer europeo nació en Atapuerca hace 1,2 millones de años|last=|authorlink=|first=|coauthors=|url=http://www.elmundo.es/elmundo/2007/06/29/ciencia/1183104013.html|format=|work=El Mundo|publisher=|date=2007|pages=|id=|language=španjolski}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Carbonell et al.|first=|authorlink=|coauthors=|title=The first hominid of Europe|url=|date=|year=2008.|month=|journal=Nature|volume=452 (7186)|issue=|pages=465-469|id=|accessdate=23. kolovoza 2021.|jezik=engleski}}</ref>

Iako se kontinuitet naseljenosti ne može utvrditi sa sigurnošću, brojna nalazišta iz [[Stari vijek|Starog vijeka]] ukazuju na prisutnost [[Antički Rim|rimske civilizacije]] na području današnjeg grada i okolice. Sjeverno od grada, između općina [[Villayerno Morquillas]] i [[Tardajos]], prolazi stara rimska cesta koja je povezivala [[Astorga|Astorgu]] (u današnjoj španjolskoj provinciji [[León (pokrajina)|León]]) i [[Burdeos]] (današnji [[Bordeaux]], u Francuskoj). U današnje vrijeme, cesta najvećim dijelom više nije jasno vidljiva, a najbolje očuvana dionica nalazi se u području općine [[Quintanapalla]].

Osnutkom grada u niegovu današnjem obliku smatra se godina 884., kada [[Alfons III. Leonski]], u pokušaju da zaustavi muslimanske prodore, šalje [[Diego Rodríguez Porcelos|Diega Rodrígueza Porcelosa]] da podigne utvrdu na brežuljku uz desnu obalu rijeke Arlanzón. Zahvaljujući svojoj strateškoj lokaciji ta će utvrda postati važnom strateškom točkom i jezgrom budućeg grada Burgosa.

Godine 931. grof [[Fernán González]] uspijeva pod svojom upravom ujediniti grofovije Burgos, [[Lara (grad)|Lara]], [[Lantarón]], [[Cerezo]] i [[Álava]], te proglašava Burgos prijestolnicom nove [[Grofovija Kastilja|grofovije Kastilje]].

Stotinu godina kasnije, kada je 1038. godine [[Fernando I. (kralj Leona)|Fernando I.]] okrunjen kraljem Leóna, utemeljujući istovremeno [[Kraljevina Kastilija|Kraljevinu Kastilju]], Burgos je postao njezinom prijestolnicom. Godine 1074., [[Alfons VI. Hrabri]] ustupio je svoju palaču u Burgosu za izgradnju [[Katedrala u Burgosu|Katedrale Djevice Marije]].

Godine 1085. Burgos prestaje biti prijestolnicom Kastilje, čije središte se prenosi na jug, u upravo osvojeni [[Toledo]]. Međutim, to nije znatno usporilo razvoj grada, koji nastavlja igrati važnu političku ulogu kao sjedište sudova i drugih tijela. Osnivački akti brojnih gradova koje su španjolski kraljevi utemeljili tijekom sljedećih nekoliko stoljeća u Europi i Americi napisani su upravo u Burgosu, kao na primjer osnivački statut [[Bilbao|Bilbaa]] kojeg je 4. siječnja 1301. godine u Burgosu potpisao [[Ferdinand VI Kastiljanski|Ferdinand VI. Kastiljanski]]. Katolički kraljevi su 1512. godine u Burgos donijeli [[Burgoški zakoni|Burgoške zakone]] - prve zakone kojima je Kraljevina Španjolska kodificirala ponašanje svojih podanika u Americi te njihov odnos prema domorodačkom stanovništvu. Zakoni definiraju prava domorodačkog stanovništva, zbog čega se smatraju jednim od pravnih temelja univerzalnih ljudskih prava<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.diariodeburgos.es/noticia/ZE78335B1-F4E1-4D91-F1E0556322C66226/20121214/algo/mueve/iberoamerica|title=Algo se mueve en Iberoamérica|author=|date=2012|work=|language=španjolski|publisher=|accessdate=23. kolovoza 2021.}}</ref>. U periodu nakon 15. stoljeća, Burgos je postao prijestolnicom povijesne regije [[Stara Kastilja|Stare Kastilje]], a u 20. stoljeću je bio i prvo privremeno sjedište autonomne zajednice [[Kastilja i León]].

Krajem 15. i početkom 16. stoljeća, gospodarstvo ovog područja se okreće od dotada dominantne poljoprivede prema trgovini. Tijekom 16. stoljeća ona postaje primarni pokretač razvoja i grad doživljava procvat zahvaljujući svojem iznimno povoljnom geografskom položaju na raskrižju puteva. Međutim, krajem 16. stoljeća uslijed jačanja važnosti nove prijestolnice u [[Madrid]]u, centralizacije vlasti, [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i rasta prekooceanske trgovine kao posljedice [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]], te drugih faktora kao što su epidemije raznih bolesti, dolazi do opadanja prometne i političke važnosti grada, a sukladno tome i njegova bogatstva, te stanovništva.

U 20. stoljeću, na samom početku [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] Burgos je postao sjedištem [[Vijeće nacionalne obrane|Vijeća nacionalne obrane]], tijela kojeg su 25. srpnja 1936. godine ustrojili pobunjeni generali kao najviše tijelo nacionalističkog pokreta. Prva nacionalistička vlada s [[Francisco Franco|Francisom Francom]] na čelu, osnovana je također u Burgosu 30. siječnja 1938., da bi u kolovozu iduće godine bila preseljena u Madrid.

Godine 1970. u Burgosu je održano jedno od najpoznatijih suđenja članovima baskijske terorističke skupine [[ETA]]-e, takozvani Proces u Burgosu. Od dvadeset i šest osumnjičenika, šest je osuđeno je na smrt, međutim nakon javnih prosvjeda i pritiska međunarodne zajednice te su kazne zamijenjene kaznama zatvora.<ref>{{Citiranje novina|title=40 aniversario del Proceso de Burgos|last=|authorlink=|first=|coauthors=|url=http://www.elmundo.es/elmundo/2010/12/02/paisvasco/1291298318.html|format=|work=El Mundo|publisher=|date=2010|pages=|id=|language=španjolski}}</ref>

== Zemljopis ==
Grad Burgos se nalazi u središnjem dijelu [[Burgos (pokrajina)|provincije Burgos]], 244 km sjeverno od [[Madrid]]a, u [[Španjolske autonomne zajednice|španjolskoj autonomnoj zajednici]] [[Kastilja i León]], na 42° 20' 57,1" sjeverne zemljopisne širine i 3° 41' 4,7" istočne zemljopisne dužine. Površina općine Burgos iznosi 107,08 km².

Područje gradske općine je najvećim dijelom ravno, osobito u području uz rijeke Arlanzón i [[Vena (rijeka)|Vena]], gdje je koncentriran i najveći dio gradskog stanovništva. Područje općine uključuje i brežuljkaste predjele čiji brežuljci većinom ne prelaze visinu od 80 metara iznad razine visoravni. Središte grada nalazi se na 859 metara nadmorske visine, dok nadmorska visina općine varira od 827 metara nadmorske visine u dijelu rijeke Arlanzón na izlasku iz općine, pa do 997 metara nadmorske visine u predjelu Las Lomas na sjeveru.

Povoljni zemljopisni položaj grada, otprilike u središtu sjevernog dijela [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka,]] čini ga nezaobilaznom točkom prolaska za sve putove koji iz središnje španjolske visoravni [[Meseta]] vode prema [[Baskija|Baskiji]] i [[Francuska|Francuskoj]], kao i uobičajenom točkom polaska za dvije glavne rute prema [[Kantabrija|Kantabriji]].

== Stanovništvo ==

Prema podacima španjolskog Nacionalnog statističkog instituta iz 2016. godine, općina Burgos ima 176.608 stanovnika<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ine.es/|title=Cifras de población y superficie|author=|date=|work=|language=španjolski|publisher=Instituto nacional de estadística|accessdate=23. kolovoza 2021.}}</ref>, što ju čini najvećom općinom u provinciji Burgos (sa 48,92% ukupnog stanovništva provincije), a slijede ju općine [[Miranda de Ebro]] i [[Aranda de Duero]]. Prema procjenama iz 2017. godine, na temelju lokalnog registra, u općini živi 175.623 stanovnika. Unutar autonomne zajednice [[Kastilja i León]], Burgos je drugi grad po broju stanovnika, iza [[Valladolid]]a i ispred [[Salamanca|Salamance]].

== Znamenitosti ==
Zahvaljujući važnoj ulozi koju je grad imao tijekom [[Srednji vijek|Srednjeg]] i [[Novi vijek|Novog]] vijeka, Burgos posjeduje velik broj građevina od velike povijesne i kulturne važnosti, a osobito crkava, samostana i drugih sakralnih objekata. Većina tih građevina pripada [[Gotička arhitektura|gotičkom arhitektonskom stilu]].

Tri najpoznatije znamenitosti su [[Katedrala u Burgosu|Katedrala Djevice Marije]] čija gradnja je započeta 20. srpnja 1221. godine i završena 1567. godine, te je postala zaštićeni spomenik [[UNESCO|UNESCO-ove]] [[svjetska baština|Svjetske baštine]] 31. listopada 1984. godine, zatim cistercitski samostan [[Santa María la Real de Las Huelgas]] - jedan od najvećih samostana u Španjolskoj kojeg je 1189. godine osnovao [[Alfonso VIII]]., te [[Kartuzijanci|kartuzijanski]] samostan Miraflores (špa. ''Cartuja de Miraflores'') u kojemu su sahranjeni [[Ivan II. Kastiljski]] i [[Izabela Portugalska]], roditelji [[Izabela I. Kastilijska|Izabele I. Kastilijske]], te [[Alfons Kastiljski]], njezin brat koji je ubijen kao dijete tijekom borbi za krunu nakon smrti Ivana II.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.cartuja.org/visita/mapa/|title=Cómo llegar - Web Oficial de la Cartuja de Miraflores|author=|date=|work=|language=španjolski|publisher=|accessdate=23. kolovoza 2021.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923200655/http://www.cartuja.org/visita/mapa/|archivedate=23. rujna 2015.}}</ref>

==Bilješke==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Španjolskoj]]