Bunjevci - Povijest promjena

Suradnik10: /* Zloporabe */

2026-04-14T03:19:08Z

Zloporabe

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2026. u 03:19
Redak 111:		Redak 111:
	Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>		Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>

	Brojni pripadnici nehrvatske opcije Bunjevaca su izravno bili navezani na hrvatske institucije i organizacije 1990-ih, recimo kao stipendisti DSHV-a. Javna tajna je da dio njihova vodstva stranaka bunjevačkog predznaka nehrvatske opcije ima hrvatsko državljanstvo koje su stekli dokazom da su pripadnici hrvatskoga naroda, a znatan broj ih ima nekretnine u Hrvatskoj. Bunjevačko pitanje preživak je velikomađarskih asimilacijskih projekata iz druge polovice 19. stoljeća, koji je poslije usvojila velikosrpska politika.<ref>Tomislav Žigmanov: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/10/34714/ ''Odnarođeni Mirko Bajić voli srpske dinare '' ]. Hrvatski fokus. 30. rujna 2021. Pristupljeno 23. veljače 2026.</ref>		Brojni pripadnici [[nehrvatska opcija Bunjevaca\|nehrvatske opcije Bunjevaca]] su izravno bili navezani na hrvatske institucije i organizacije 1990-ih, recimo kao stipendisti DSHV-a. Javna tajna je da dio njihova vodstva stranaka bunjevačkog predznaka nehrvatske opcije ima hrvatsko državljanstvo koje su stekli dokazom da su pripadnici hrvatskoga naroda, a znatan broj ih ima nekretnine u Hrvatskoj. Bunjevačko pitanje preživak je velikomađarskih asimilacijskih projekata iz druge polovice 19. stoljeća, koji je poslije usvojila velikosrpska politika.<ref>Tomislav Žigmanov: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/10/34714/ ''Odnarođeni Mirko Bajić voli srpske dinare '' ]. Hrvatski fokus. 30. rujna 2021. Pristupljeno 23. veljače 2026.</ref>

	=== Poznati Bunjevci o sebi ===		=== Poznati Bunjevci o sebi ===

Suradnik10: /* Zloporabe */

2026-02-23T06:27:31Z

Zloporabe

←Starija inačica		Inačica od 23. veljača 2026. u 06:27
Redak 110:		Redak 110:
	-->		-->
	Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>		Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>

			Brojni pripadnici nehrvatske opcije Bunjevaca su izravno bili navezani na hrvatske institucije i organizacije 1990-ih, recimo kao stipendisti DSHV-a. Javna tajna je da dio njihova vodstva stranaka bunjevačkog predznaka nehrvatske opcije ima hrvatsko državljanstvo koje su stekli dokazom da su pripadnici hrvatskoga naroda, a znatan broj ih ima nekretnine u Hrvatskoj. Bunjevačko pitanje preživak je velikomađarskih asimilacijskih projekata iz druge polovice 19. stoljeća, koji je poslije usvojila velikosrpska politika.<ref>Tomislav Žigmanov: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/10/34714/ ''Odnarođeni Mirko Bajić voli srpske dinare '' ]. Hrvatski fokus. 30. rujna 2021. Pristupljeno 23. veljače 2026.</ref>

	=== Poznati Bunjevci o sebi ===		=== Poznati Bunjevci o sebi ===

Suradnik10 u (test) 06:06, 23. veljača 2026.

2026-02-23T06:06:31Z

←Starija inačica		Inačica od 23. veljača 2026. u 06:06
Redak 27:		Redak 27:
	{{dz\|[[Bunjevci (Vrbovsko)]]\|naselje u Primorsko-goranskoj županiji}}		{{dz\|[[Bunjevci (Vrbovsko)]]\|naselje u Primorsko-goranskoj županiji}}

	'''Bunjevci''' jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda ~~čija~~ je ~~kolijevka zapadna~~ [[Hercegovina]] i kontinentalna [[Dalmacija]], odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području [[Velebit]]a, Primorja, dijelovima [[Lika\|Like]] i [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]] ([[Lič]]) i kasnije po [[Vojvodina\|Vojvodini]], odnosno po [[Podunavlje\|Podunavlju]] i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima [[Zagora\|Zagore]], [[Ravni Kotari\|Ravnih Kotara]], na područjima [[Dinara\|Dinare]], [[Promina\|Promine]] i [[Svilaja\|Svilaje]], nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po malenim kamenim kućicama poznatim kao bunje (sing. [[bunja]]). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime. Područje koje su nastanjivali u 16. stoljeću (tada nazivan [[Hercegovački sandžak]]) bio je pod masovnom islamizacijom koju su širili [[Turci]], i vjerojatno su bili glavni uzrok što se bunjevački puk (nazivali su se Krmpoćanima) krenuo prema sjeveru i naselio zaleđe [[Senj]]a. [[1605.]] godine prvi Bunjevci dolaze u tvrdi grad Senj. Iste godine dobili su i privolu grofova Nikole i Jurja Zrinskog da se mogu naseliti u Liču kod [[Fužine\|Fužina]]. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je učestvovalo 49 obitelji. Bunjevačka plemena na [[Velebit]]u kasnije osnovaše više naselja od kojih su najpoznatija [[Krivi Put]], [[Krmpote]] i [[Alan]]. Ovdje Bunjevci Krmpoćani nastaviše živjeti starim načinom života. Stada ovaca ovih ljudi često zalaze na polja Senjanima što dovodi do konflikata i čestog sporenja na sudu. Bunjevačke kuće i ovdje su malene, bave se proizvodnjom kajmaka i sira [[škripavac\|škripavca]] a od divljih šumskih plodova ([[kupina]]) izrađuju sok poznat kao [[trambuva]]. Svoja Malena polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Čvrsti i snažni ovi ljudi uspjeli su se prilagodoti divljoj prirodi Velebita. Obitelji su velike, s mnogo djece.		'''Bunjevci''' jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda.

			== Opći podatci ==
			Kolijevka im je [[Zapadna Hercegovina]] i kontinentalna [[Dalmacija]], odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području [[Velebit]]a, Primorja, dijelovima [[Lika\|Like]] i [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]] ([[Lič]]) i kasnije po [[Vojvodina\|Vojvodini]], odnosno po [[Podunavlje\|Podunavlju]] i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima [[Zagora\|Zagore]], [[Ravni Kotari\|Ravnih Kotara]], na područjima [[Dinara\|Dinare]], [[Promina\|Promine]] i [[Svilaja\|Svilaje]], nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po malenim kamenim kućicama poznatim kao bunje (sing. [[bunja]]). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime. Područje koje su nastanjivali u 16. stoljeću (tada nazivan [[Hercegovački sandžak]]) bio je pod masovnom islamizacijom koju su širili [[Turci]], i vjerojatno su bili glavni uzrok što se bunjevački puk (nazivali su se Krmpoćanima) krenuo prema sjeveru i naselio zaleđe [[Senj]]a. [[1605.]] godine prvi Bunjevci dolaze u tvrdi grad Senj. Iste godine dobili su i privolu grofova Nikole i Jurja Zrinskog da se mogu naseliti u Liču kod [[Fužine\|Fužina]]. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je učestvovalo 49 obitelji. Bunjevačka plemena na [[Velebit]]u kasnije osnovaše više naselja od kojih su najpoznatija [[Krivi Put]], [[Krmpote]] i [[Alan]]. Ovdje Bunjevci Krmpoćani nastaviše živjeti starim načinom života. Stada ovaca ovih ljudi često zalaze na polja Senjanima što dovodi do konflikata i čestog sporenja na sudu. Bunjevačke kuće i ovdje su malene, bave se proizvodnjom kajmaka i sira [[škripavac\|škripavca]] a od divljih šumskih plodova ([[kupina]]) izrađuju sok poznat kao [[trambuva]]. Svoja Malena polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Čvrsti i snažni ovi ljudi uspjeli su se prilagodoti divljoj prirodi Velebita. Obitelji su velike, s mnogo djece.

	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:50:53Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:50
Redak 48:		Redak 48:
	Nakon druge seobe Bunjevaca u Lič mnogi se vratiše u krajeve između Ledenica i Senja. Došavši s mnogo stoke i tražeči pašnjake počeli su upadati na pasišta i polja Ledeničanima i Senjanima. Uzurpiraju i pašnjake, a i na nekim sjenokošama počinju obrađivati tlo. Ne mogavši im statio na kraj Ledeničani i Senjani počinju voditi sudske sporove protiv ovih Bunjevaca. Oni pak za tužbe ne mare, ne boje se ni vojne sile. Nastaviše i dalje po starom te si grade nastambe i krče šikare i polja ograđuju kao svoja. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do [[1681.]] godine. Krmpoćani do [[1636.]] godine osvojiše sva zemljišta od Ledenica do Senja. '''Treća seoba''' započinje [[1654.]] godine. Bunjevci naseliše Senjsku Dragu, [[Melnice]], [[Vratnik (Senj)\|Vratnik]] te na područje [[Krasno]]g. U ovoj seobi sudjelovali su Rukavine, Devčići, Samaržije, Štokići, Babići, Adžići, Margete, Horvačevići, Miškulini, Markovići, Modrići, Popovići, Lukanovići, Skorupi, Smokrovići, Vrbani, Žarkovići, Trošelji, Buljevići, Njegovani, Lucići, Gržetići, Mandekići, Grubišići, Dešići, Rogići, Vukušići i Dadići. Svega skupa na tlo Like, [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]] i Primorja naselilo se preko 6.500 Bunjevaca. Pred [[Osmanlije\|Turci]]ma je u to vrijeme od Senja do [[Karlobag]]a izbjeglo preko 12.000 Hrvata-čakavaca, ovi su [[gradišćanski Hrvati\|nastanili područje Gradišća]].		Nakon druge seobe Bunjevaca u Lič mnogi se vratiše u krajeve između Ledenica i Senja. Došavši s mnogo stoke i tražeči pašnjake počeli su upadati na pasišta i polja Ledeničanima i Senjanima. Uzurpiraju i pašnjake, a i na nekim sjenokošama počinju obrađivati tlo. Ne mogavši im statio na kraj Ledeničani i Senjani počinju voditi sudske sporove protiv ovih Bunjevaca. Oni pak za tužbe ne mare, ne boje se ni vojne sile. Nastaviše i dalje po starom te si grade nastambe i krče šikare i polja ograđuju kao svoja. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do [[1681.]] godine. Krmpoćani do [[1636.]] godine osvojiše sva zemljišta od Ledenica do Senja. '''Treća seoba''' započinje [[1654.]] godine. Bunjevci naseliše Senjsku Dragu, [[Melnice]], [[Vratnik (Senj)\|Vratnik]] te na područje [[Krasno]]g. U ovoj seobi sudjelovali su Rukavine, Devčići, Samaržije, Štokići, Babići, Adžići, Margete, Horvačevići, Miškulini, Markovići, Modrići, Popovići, Lukanovići, Skorupi, Smokrovići, Vrbani, Žarkovići, Trošelji, Buljevići, Njegovani, Lucići, Gržetići, Mandekići, Grubišići, Dešići, Rogići, Vukušići i Dadići. Svega skupa na tlo Like, [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]] i Primorja naselilo se preko 6.500 Bunjevaca. Pred [[Osmanlije\|Turci]]ma je u to vrijeme od Senja do [[Karlobag]]a izbjeglo preko 12.000 Hrvata-čakavaca, ovi su [[gradišćanski Hrvati\|nastanili područje Gradišća]].

	Knez [[Ražanac\|ražanački]] [[Jerko Rukavina]] zajedno je s knezom [[Vinjerac\|vinjeračkim]] [[Dujam Kovačević\|Dujmom Kovačevićem]] poveo [[1683.]] godine Bunjevce u Bag (današnji [[Karlobag]]). Nekoliko godina poslije, [[1686.]] godine, poveli su Bunjevce dalje u [[Lika\|Liku]]. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja [[Baška vrata\|Baških vrata]], a smjestili su se u četirima selima: [[Brušane\|Brušanama]], [[Trnovac (Gospić)\|Trnovcu]], [[Smiljan]]u i [[Bužim]]u.<ref>[[Ana Tomljenović]], Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. [http://www.ffzg.unizg.hr/etno/doc_dl.cgi?000969_1.pdf Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem] [http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf ''Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu''] (pdf), Zagreb, 20.-22. studenoga 2012., pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref>		Knez [[Ražanac\|ražanački]] [[Jerko Rukavina]] zajedno je s knezom [[Vinjerac\|vinjeračkim]] [[Dujam Kovačević\|Dujmom Kovačevićem]] poveo [[1683.]] godine Bunjevce u Bag (današnji [[Karlobag]]). Nekoliko godina poslije, [[1686.]] godine, poveli su Bunjevce dalje u [[Lika\|Liku]]. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja [[Baška vrata\|Baških vrata]], a smjestili su se u četirima selima: [[Brušane\|Brušanama]], [[Trnovac (Gospić)\|Trnovcu]], [[Smiljan]]u i [[Bužim]]u.<ref>[[Ana Tomljenović]], Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. [http://www.ffzg.unizg.hr/etno/doc_dl.cgi?000969_1.pdf Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem] [http://media.wix.com/ugd/6f7c56_3e85291e0fabf3cf342bcdb385f23c49.pdf ''Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu''] (pdf), Zagreb, 20. — 22. studenoga 2012., pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref>
	U svezi s ovim seobama je spontani svehrvatski [[ustanak u Dalmaciji i Lici 1683.\|ustanak]] stanovništva protiv osmanske vlasti, u kojem su sami oslobodili Dalmaciju i prodirali u Liku. Mlečani su izbjegavali zamjeriti se Turcima, no kad su uvidjeli uspješno odvijanje ustanka, pristupili su savezu Svete Lige i objavili rat Turcima sljedeće godine.<ref>[[Radoslav Lopašić]]: [https://archive.org/details/dvahrvatskajunak00lopa Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović], Matica hrvatska, 1888., archive.org, digitaliziralo Sveučilište u Torontu</ref>		U svezi s ovim seobama je spontani svehrvatski [[ustanak u Dalmaciji i Lici 1683.\|ustanak]] stanovništva protiv osmanske vlasti, u kojem su sami oslobodili Dalmaciju i prodirali u Liku. Mlečani su izbjegavali zamjeriti se Turcima, no kad su uvidjeli uspješno odvijanje ustanka, pristupili su savezu Svete Lige i objavili rat Turcima sljedeće godine.<ref>[[Radoslav Lopašić]]: [https://archive.org/details/dvahrvatskajunak00lopa Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović], Matica hrvatska, 1888., archive.org, digitaliziralo Sveučilište u Torontu</ref>

Redak 104:		Redak 104:

	Problematičnost te politike je dovela i do Otvorenog pisma od [[18. veljače]] [[2005.]] <ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/dshv.html Otvoreno pismo DSHV]</ref> i Otvorenog pisma [[25. srpnja]] (objavljenog 26. srpnja 2007.) glede uvođenja izmišljenog bunjevačkog govora u škole u Vojvodini, naslovljenog na predsjednika RH Stjepana Mesića, predsjednika Vlade Ivu Sanadera, predsjednika Sabora RH Vladimira Šeksa, predsjednika [[HAZU]] Milana Moguša i predsjednika [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]] Igora Zidića.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=94 Informativne stranice Radio Subotice na hrv.jeziku] Otvoreno pismo glede uvođenja bunjevačkog govora u škole u Vojvodini od 25. srpnja 2007.</ref>. U pismu je istaknuto "''da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u RH, BiH te Mađarskoj, cjelini hrv. naroda danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjega hrv. nacionalnoga bića u cilju njegove lakše asimilacije. Posljednji primjer — najavljeno uvođenje „bunjevačkog govora“ u škole i priprema „bunjevačke“ gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim ciljevima takve politike.''"		Problematičnost te politike je dovela i do Otvorenog pisma od [[18. veljače]] [[2005.]] <ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/dshv.html Otvoreno pismo DSHV]</ref> i Otvorenog pisma [[25. srpnja]] (objavljenog 26. srpnja 2007.) glede uvođenja izmišljenog bunjevačkog govora u škole u Vojvodini, naslovljenog na predsjednika RH Stjepana Mesića, predsjednika Vlade Ivu Sanadera, predsjednika Sabora RH Vladimira Šeksa, predsjednika [[HAZU]] Milana Moguša i predsjednika [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]] Igora Zidića.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=94 Informativne stranice Radio Subotice na hrv.jeziku] Otvoreno pismo glede uvođenja bunjevačkog govora u škole u Vojvodini od 25. srpnja 2007.</ref>. U pismu je istaknuto "''da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u RH, BiH te Mađarskoj, cjelini hrv. naroda danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjega hrv. nacionalnoga bića u cilju njegove lakše asimilacije. Posljednji primjer — najavljeno uvođenje „bunjevačkog govora“ u škole i priprema „bunjevačke“ gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim ciljevima takve politike.''"
	Pismo su potpisali uglednici Hrvata iz AP Vojvodine: [[Branko Horvat]], predsjednik [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije\|Hrvatskog nacionalnog vijeća]] u Srbiji, Tavankut, v. r., [[Petar Kuntić]], predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dopredsjednik Općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r. ,[[Petko Vojnić Purčar]], književnik, dobitnik nagrade [[NIN]]-a za roman godine, Novi Sad, v. r. , [[Vojislav Sekelj]], književnik, urednik [[Glas ravnice\|Glasa ravnice]], Subotica, v. r., [[Ljiljana Dulić]], glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku [[Radio Subotica\|Radio Subotice]], Subotica, v. r., Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik 1994.-2007., Pročelnik izdavačkog odjela [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović\|Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović"]] iz Subotice, Subotica, v. r., mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika [[Zvonik (časopis)\|Zvonik]], Subotica, v. r., dr. Marinko Stantić, povjerenik za pastoral mladih Subotičke biskupije, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, Antonija Čota, dipl. pravnica, Svetozar Miletić, v. r., [[Martin Bačić]], odvjetnik u Subotici, predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, v. r, Mata Matarić, predsjednik somborske podružnice DSHV-a i dopredsjednik [[DSHV]]-a, Sombor, v. r., [[Josip Gabrić]], dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportaš Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r., Šima Raič, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., dr. sc. [[Slaven Bačić]], odvjetnik u Subotici, glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, v. r., Alojzije Firanj, predsjednik Kulturnog savjeta HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., mr. sc. Đuro Lončar, stručni savjetnik u mirovini, Subotica, v. r., Stipan Dulić, tajnik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r., Ivan Dulić, predsjednik HKUD Đurđin, Đurđin, v .r., Ivana Petrekanić-Sič, urednica dječjeg lista Hrcko, Subotica, v. r., [[Tomislav Žigmanov]], prof. filozofije, Subotica, v. r., Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r.		Pismo su potpisali uglednici Hrvata iz AP Vojvodine: [[Branko Horvat]], predsjednik [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije\|Hrvatskog nacionalnog vijeća]] u Srbiji, Tavankut, v. r., [[Petar Kuntić]], predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dopredsjednik Općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r. ,[[Petko Vojnić Purčar]], književnik, dobitnik nagrade [[NIN]]-a za roman godine, Novi Sad, v. r. , [[Vojislav Sekelj]], književnik, urednik [[Glas ravnice\|Glasa ravnice]], Subotica, v. r., [[Ljiljana Dulić]], glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku [[Radio Subotica\|Radio Subotice]], Subotica, v. r., Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik 1994. — 2007., Pročelnik izdavačkog odjela [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović\|Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović"]] iz Subotice, Subotica, v. r., mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika [[Zvonik (časopis)\|Zvonik]], Subotica, v. r., dr. Marinko Stantić, povjerenik za pastoral mladih Subotičke biskupije, župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, Antonija Čota, dipl. pravnica, Svetozar Miletić, v. r., [[Martin Bačić]], odvjetnik u Subotici, predsjednik subotičke podružnice DSHV-a, v. r, Mata Matarić, predsjednik somborske podružnice DSHV-a i dopredsjednik [[DSHV]]-a, Sombor, v. r., [[Josip Gabrić]], dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportaš Jugoslavije i počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r., Šima Raič, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., dr. sc. [[Slaven Bačić]], odvjetnik u Subotici, glavni urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, v. r., Alojzije Firanj, predsjednik Kulturnog savjeta HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r., mr. sc. Đuro Lončar, stručni savjetnik u mirovini, Subotica, v. r., Stipan Dulić, tajnik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Bosna, v. r., Ivan Dulić, predsjednik HKUD Đurđin, Đurđin, v .r., Ivana Petrekanić-Sič, urednica dječjeg lista Hrcko, Subotica, v. r., [[Tomislav Žigmanov]], prof. filozofije, Subotica, v. r., Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r.
	-->		-->
	Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>		Jedna od najboljih potvrda da je nacionalno izjašnjavanje kao "Bunjevac" vid kriptohrvatstva je i podatak, kojeg je dao generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, [[Davor Vidiš]], u emisiji Otvoreni studio Radija Subotice, [[26. rujna]] [[2007.]] godine: "''U interesantnoj smo situaciji, jer smo svjesni da neki od pripadnika takozvane bunjevačke nacionalne zajednice imaju hrvatske dokumente koje su stekli temeljem činjenice da su prezentirali dokumente u kojima su se izjašnjavali kao Hrvati.''"<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1839 Radio-Subotica] Bunjevci nisu Hrvati, a imaju hrvatske dokumente?, 26. rujna 2007.</ref>

WikiSysop: bnz

2022-05-01T09:08:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 09:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bunjevci'''-->~~
	{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Bunjevci		\| ime = Bunjevci

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T03:17:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:17
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bunjevci'''-->~~{{izdvojeni članak\|listopad 2015.}}~~		<!--'''Bunjevci'''-->
	{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Bunjevci		\| ime = Bunjevci

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T10:55:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 10:55
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bunjevci'''-->{{izdvojeni članak\|listopad 2015.}}		<!--'''Bunjevci'''-->{{izdvojeni članak\|listopad 2015.}}
	{{~~Etnička~~ grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Bunjevci		\| ime = Bunjevci
	\| slika = [[Datoteka:Bunjevac girl in Hungary.jpg\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Bunjevac girl in Hungary.jpg\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:10:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene