Bukinje - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

2023-08-08T02:36:34Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 8. kolovoz 2023. u 02:36
Redak 55:		Redak 55:
	== Kultura ==		== Kultura ==
	U Bukinju je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli] ''Povijest župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Crkva (kapela) je posvećena sv. Anti. <ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''Župnici su zabilježili čak 15 provala u kapelu sv. Ante u Bukinju'', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref>		U Bukinju je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli] ''Povijest župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Crkva (kapela) je posvećena sv. Anti. <ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''Župnici su zabilježili čak 15 provala u kapelu sv. Ante u Bukinju'', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref>
	U Bukinju je kapela sv. Ante Pustinjaka. Stariji mještani ovoga dijela Tuzle, odnosno vjernici Župa Tuzla i Šikara, za ovo mjesto kažu Udeč po brdu koje se nalazi iznad nje.<ref>M.B.: [https://hrvatskiglasnik.ba/kod-kapele-u-bukinju-misnim-slavljem-svecano-proslavljen-sveti-anto-pustinjak/ ''Kod kapele u Bukinju misnim slavljem svečano proslavljen sveti Anto Pustinjak '']. Hrvatski glasnik. 17. siječnja 2023. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.</ref>		U Bukinju je kapela sv. Ante Pustinjaka. Stariji mještani ovoga dijela Tuzle, odnosno vjernici Župa Tuzla i Šikara, za ovo mjesto kažu [[Udeč]] po brdu koje se nalazi iznad nje.<ref>M.B.: [https://hrvatskiglasnik.ba/kod-kapele-u-bukinju-misnim-slavljem-svecano-proslavljen-sveti-anto-pustinjak/ ''Kod kapele u Bukinju misnim slavljem svečano proslavljen sveti Anto Pustinjak '']. Hrvatski glasnik. 17. siječnja 2023. Pristupljeno 8. kolovoza 2023. [https://archive.is/s2r9H Arhiv].</ref> Kapela je bila izložena višestrukim pljačkama i provalama, a s obzirom na 17 napada u godinu dana (2011. do veljače 2012.), namjera počinitelja bila je oskvrnuti kapelu da bi time poslali poruku katoličkim svećenicima i katoličkom puku da nisu dobro došli u Bukinju i Tuzli, uzevši u obzir da su unutar tri protekle godine ostali neotkriven(i) počinitelj(i) četiriju kaznenih djela teške provale u kapelu na Orašju te isto toliko puta u franjevački samostan i župu sv. Petra i Pavla u Tuzli. Reakcije sustava bile su loše, jer počinitelj provale u bukinjsku kapelu je pušten znatno prije od odsluženja kazne, nikakvu naknadu štete nije dao, a ubrzo je počinio isto tako krivično djelo provale na Franjevačkom samostanu na Bistriku u Sarajevu.<ref>Mišo Perak/Franjevački samostan Tuzla: [https://garevac.info/vijesti/najnovije-vijesti/bosna-i-hercegovina/4026-oskrnavljena-kapela-sv-ante-u-bukinju.html ''Oskrnavljena kapela sv. Ante u Bukinju'']. Garevački internet portal. 17. veljače 2012. Pristupljeno 8. kolovoza 2023. [https://archive.is/bIEmN Arhiv]. [https://web.archive.org/web/20230808023427/https://garevac.info/vijesti/najnovije-vijesti/bosna-i-hercegovina/4026-oskrnavljena-kapela-sv-ante-u-bukinju.html Arhiv].</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10: /* Povijest */

2023-08-08T02:23:48Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 8. kolovoz 2023. u 02:23
Redak 40:		Redak 40:

	Početkom ljeta 1946. glavni štab [[omladinska radna brigada\|omladinskih radnih brigada]] preselio se iz Brčkog na Bukinje. 1960-ih godina bukinjske jablane dali su bez pravog razloga posjeći nadobudni projektanti građevinarstva nove Tuzle.<ref name="Mujbegović"/>		Početkom ljeta 1946. glavni štab [[omladinska radna brigada\|omladinskih radnih brigada]] preselio se iz Brčkog na Bukinje. 1960-ih godina bukinjske jablane dali su bez pravog razloga posjeći nadobudni projektanti građevinarstva nove Tuzle.<ref name="Mujbegović"/>

			Po ustroju Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb (1947.-1949.), Bukinje je pripadalo nadzorničkom srezu za signalno-sigurnosna postrojenje i telegrafsko-telefonska postrojenja sa sjedištem u Brčkom, djelokruga Otok (isključivo) - Banovi≥i - Kreka Nova - Bukinje Novo, unutar Sekcija za veze i signalna postrojenja Vinkovci. <ref>S. Lajnert: [https://hrcak.srce.hr/file/151675 ''Ustroj Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb (1947-1949)'']. Arh. vjesn. 55(2012), str. 166.</ref>

	Poslijeratno Bukinje formirano je kao novo naselje spajanjem naselja Rudarska Kolonija Bukinje, Željeznička Stanica Bukinje i Rudnik Bukinje, koja su ukinuta. 1962. je uvećano pripajanjem naselja [[Šićki Brod]] (Sl.list NRBIH, 47/62).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 12) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>		Poslijeratno Bukinje formirano je kao novo naselje spajanjem naselja Rudarska Kolonija Bukinje, Željeznička Stanica Bukinje i Rudnik Bukinje, koja su ukinuta. 1962. je uvećano pripajanjem naselja [[Šićki Brod]] (Sl.list NRBIH, 47/62).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 12) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

Suradnik10: /* Kultura */

2023-08-08T02:18:17Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 8. kolovoz 2023. u 02:18
Redak 53:		Redak 53:
	== Kultura ==		== Kultura ==
	U Bukinju je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli] ''Povijest župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Crkva (kapela) je posvećena sv. Anti. <ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''Župnici su zabilježili čak 15 provala u kapelu sv. Ante u Bukinju'', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref>		U Bukinju je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli] ''Povijest župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Crkva (kapela) je posvećena sv. Anti. <ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''Župnici su zabilježili čak 15 provala u kapelu sv. Ante u Bukinju'', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref>
			U Bukinju je kapela sv. Ante Pustinjaka. Stariji mještani ovoga dijela Tuzle, odnosno vjernici Župa Tuzla i Šikara, za ovo mjesto kažu Udeč po brdu koje se nalazi iznad nje.<ref>M.B.: [https://hrvatskiglasnik.ba/kod-kapele-u-bukinju-misnim-slavljem-svecano-proslavljen-sveti-anto-pustinjak/ ''Kod kapele u Bukinju misnim slavljem svečano proslavljen sveti Anto Pustinjak '']. Hrvatski glasnik. 17. siječnja 2023. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik10 u (test) 04:08, 11. srpanj 2023.

2023-07-11T04:08:53Z

←Starija inačica		Inačica od 11. srpanj 2023. u 04:08
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir naselje u BiH-~~test~~		{{Infookvir naselje u BiH-prošireni
	\|ime = Bukinje		\|ime = Bukinje
	\|karta2 = Tuzlanska županija		\|karta2 = Tuzlanska županija

WikiSysop: bnz

2022-05-01T07:20:11Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 07:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bukinje'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH-test		{{Infookvir naselje u BiH-test
	\|ime = Bukinje		\|ime = Bukinje
	\|karta2 = Tuzlanska županija		\|karta2 = Tuzlanska županija

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-10T23:53:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 23:53
Redak 41:		Redak 41:
	Početkom ljeta 1946. glavni štab [[omladinska radna brigada\|omladinskih radnih brigada]] preselio se iz Brčkog na Bukinje. 1960-ih godina bukinjske jablane dali su bez pravog razloga posjeći nadobudni projektanti građevinarstva nove Tuzle.<ref name="Mujbegović"/>		Početkom ljeta 1946. glavni štab [[omladinska radna brigada\|omladinskih radnih brigada]] preselio se iz Brčkog na Bukinje. 1960-ih godina bukinjske jablane dali su bez pravog razloga posjeći nadobudni projektanti građevinarstva nove Tuzle.<ref name="Mujbegović"/>

	Poslijeratno Bukinje formirano je kao novo naselje spajanjem naselja Rudarska Kolonija Bukinje, Željeznička Stanica Bukinje i Rudnik Bukinje, koja su ukinuta. 1962. je uvećano pripajanjem naselja [[Šićki Brod]] (Sl.list NRBIH, 47/62).<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 12) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>		Poslijeratno Bukinje formirano je kao novo naselje spajanjem naselja Rudarska Kolonija Bukinje, Željeznička Stanica Bukinje i Rudnik Bukinje, koja su ukinuta. 1962. je uvećano pripajanjem naselja [[Šićki Brod]] (Sl.list NRBIH, 47/62).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 12) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

	Od 1972. godine na ležištu Bukinje počela je organizirana proizvodnja [[kvarcni pijesak\|kvarcnog pijeska]]. Taj rezervoar je dio gornjeg ponta tj. neposredna podina krekanskog prvog ugljenog sloja i neznatni je dio krekanskog bazena koji se prostire na 200 km². Tektonski taj je rezervoar mali segment sjevernog krila [[antiklinala\|antiklinale]] Ravna Trešnja. Sitnozrni pijesak dominira 78%, a 22% je prašinasto glinovita frakcija. Kvarcni pijesak iz Bukinja je uglavnom od kvarca i feldspata i tek 1,5% od teških minerala.<ref>(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq="Ravna+Trešnja" Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. nstitut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref>		Od 1972. godine na ležištu Bukinje počela je organizirana proizvodnja [[kvarcni pijesak\|kvarcnog pijeska]]. Taj rezervoar je dio gornjeg ponta tj. neposredna podina krekanskog prvog ugljenog sloja i neznatni je dio krekanskog bazena koji se prostire na 200 km². Tektonski taj je rezervoar mali segment sjevernog krila [[antiklinala\|antiklinale]] Ravna Trešnja. Sitnozrni pijesak dominira 78%, a 22% je prašinasto glinovita frakcija. Kvarcni pijesak iz Bukinja je uglavnom od kvarca i feldspata i tek 1,5% od teških minerala.<ref>(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq="Ravna+Trešnja" Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. nstitut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref>
Redak 62:		Redak 62:
	\|-		\|-
	\|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" \| '''godina popisa'''		\|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" \| '''godina popisa'''
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.\|1991]].'''<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) \|work=fzs.ba \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.\|1991]].'''<ref>{{Citiranje weba \|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) \|work=fzs.ba \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.\|1981]].'''<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.\|1981]].'''<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.\|1971]].''' <ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.\|1971]].''' <ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.\|1961]].''' <ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.\|1961]].''' <ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|-		\|-
	\|'''Hrvati'''		\|'''Hrvati'''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T02:34:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u BiH-test
|ime = Bukinje
|karta2 = Tuzlanska županija
|naziv karte2 = Tuzlanske županije
|karta3 = Tuzla
|naziv karte3 = Tuzle
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Tuzlanska županija]]
|općina = [[Tuzla]]
|nadvisina = 301 m
|z. širina = 44.527
|z. dužina = 18.609
|position = right
|brojstan1991 = 882
|gustoća1991 =
|domaćinstva1991 =
|domaćinstva =
|pošta = 75203
|pozbroj = <small>+387</small> 035
|autooznaka =
}}
'''Bukinje''' je naselje, odnosno predgrađe, u općini [[Tuzla]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].

== Povijest ==
Godine 1878. bilo je poprištem [[bitka kod Tuzle 1878.|bitke]] kod Tuzle. Kad su carske snage prvi put stigle pred Tuzlu, utaborile su se u četvrtak koncem srpnja na Bukinjima.<ref name="gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg31-8.pdf Gračanički glasnik 31/16] Građa • Atif Hadžikadić: ''Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle, str. 75-77</ref><ref name="bošnjačko oko">[https://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1888:historijski-retrovizor&catid=47:the-community&Itemid=77 Bošnjačko oko] Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle 1878.g. Dr Atif Hadžikadić, “Novi Behar” (br. 5, 1. VII. 1927., str. 8-9). Historijski retrovizor, 20. ožujka 2015. (pristupljeno 13. listopada 2017.)</ref>
[[Datoteka:Otto Blau, Reisen in Bosnien und der Hertzegowina, 1877., str. 14 .jpg|mini|lijevo|250px|Bukinje u knjizi Otta Blaua iz 1877. godine ''Reisen in Bosnien und der Hertzegowina''.]]

Na Bukinjama je bilo i naselje i [[Rudnik Bukinje|rudnik]]. U odnosu na ugljenokope tuzlanskog kraja od Banovića do [[Majevica|Majevice]] i preko [[Kreka|Kreke]], rudnik u Bukinju bio je srednje veličine i važnosti. Rudničko naselje bilo je smješteno na blagim obroncima i padinama. U ravnici je bila željeznička postaja na pruzi Tuzla - Doboj. Na Bukinju su posjed imali begovi [[Kulovići]]. Bukinje su bile klasično begovsko imanje s više stambenih i pomoćnih zgrada. Tri su zgrade bile u krugu: Konak je bio za goste, a Kula, za poslugu i Kuća. Na Bukinju je bila zbirka starinskih tepiha na posjedu Kulovića. Posjed se prostirao u udolinu na putu za [[Husino]]. Poput većine bosanskih begovskih imanja, i ovaj je zaokružen visokim jablanima. Jablani su bili posađeni u 19. stoljeću.<ref name="Mujbegović">[http://www.znaci.net/00001/248_16.htm Znaci.net] Vera Mujbegović: ''Tuzla moje mladosti'' (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref>

Neposredno po završetku prvoga svjetskog rata naglo je narasla potražnja za [[ugljen]]om. Malo poslije rata u Bukinju je otvorena nova jama.<ref>(srp.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 19 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref>

Poslije rata u Kraljevini pripadao je [[Sead-beg Kulović|Sead-begu Kuloviću]]. Gospodari Kulovići su na Bukinje dolazili uglavnom ljeti i to povremeno, a većinom su živjeli na posjedu [[Maline (Tuzla, BiH)|Malinama]]. Bukinjsko imanje bilo je čestim stjecištem raznih izletnika i grupnih posjeta, onda kad je beg Kulović to dopustio. U međuratnom razdoblju ondje su izlete imali omladinci i prohrvatsko muslimansko društvo [[Narodna uzdanica]] kojem je predsjedavao Kulović. <ref name="Mujbegović"/>

Početkom drugoga svjetskog rata, skupina Hrvata je po zadaći Partije stupila u ustaški tabor na Bukinju, a zatim prebjegla na partizanski teritorij Ozrena. Tijekom rata mjestom ratnih operacija. U Bukinju su osovinske snage imale uporište (borbena skupina Fischer). Borbe su se vodile na Bukinjama. S partizansek strane bila je 6. istočnobosanska brigada.<ref>[http://www.znaci.net/00001/251_3.pdf Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada] II - Sjećanja boraca. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina. </ref> 10. listopada 1943. osnovana je [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada]], a pridružili su joj se rudari, većinom Hrvati iz Bukinja, Kreke, Moluha te drugih sela iz doline rijeke Spreče i planine Majevice. Partizanska vladavina ostavila je krvavi trag. Pobili su mnoge nepodobne, kao općinskog načelnika iz Bukinja Miku Vilušića, mualima iz Bukinja Hasana Hadžića i dr.<ref name="zvjerstva">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.) / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref>
Pretkraj prve partizanske vladavine u Tuzli, Nijemci su u protuofenzivi došli do Bukinja i odveli Kuloviće sve u Doboj.<ref name="Mujbegović"/>

Početkom ljeta 1946. glavni štab [[omladinska radna brigada|omladinskih radnih brigada]] preselio se iz Brčkog na Bukinje. 1960-ih godina bukinjske jablane dali su bez pravog razloga posjeći nadobudni projektanti građevinarstva nove Tuzle.<ref name="Mujbegović"/>

Poslijeratno Bukinje formirano je kao novo naselje spajanjem naselja Rudarska Kolonija Bukinje, Željeznička Stanica Bukinje i Rudnik Bukinje, koja su ukinuta. 1962. je uvećano pripajanjem naselja [[Šićki Brod]] (Sl.list NRBIH, 47/62).<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 12) |work=SL. L. SRBIH, 33/90 |accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

Od 1972. godine na ležištu Bukinje počela je organizirana proizvodnja [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]]. Taj rezervoar je dio gornjeg ponta tj. neposredna podina krekanskog prvog ugljenog sloja i neznatni je dio krekanskog bazena koji se prostire na 200 km². Tektonski taj je rezervoar mali segment sjevernog krila [[antiklinala|antiklinale]] Ravna Trešnja. Sitnozrni pijesak dominira 78%, a 22% je prašinasto glinovita frakcija. Kvarcni pijesak iz Bukinja je uglavnom od kvarca i feldspata i tek 1,5% od teških minerala.<ref>(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&pg=PA23&lpg=PA23&dq="Ravna+Trešnja" Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство''. nstitut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)</ref>

Bukinje pripada [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli|Župi sv. Petra i Pavla ]] u Tuzli.<ref name="FST">[http://www.fst.ba/zupe/tuzla_povijest.php Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla, Tuzla] Povijest crkve i samostana, pristupljeno 12. travnja 2016.</ref>

Bukinje dosta trpi zbog zagađenosti zraka čiji je glavni tvorac [[TE Tuzla]]. Događaju se apsurdne situacije da ne mogu dobiti [[centralno grijanje]] pa ljudi koji žive prekoputa TE Tuzla nemaju centralno grijanje u svojim domovima.<ref>[http://tip.ba/2016/06/16/intervjupredsjednik-go-hdz-a-tuzla-ivica-kovacevic-za-tip-o-podjeli-grada-i-ugrozenosti-hrvata-tuzli-je-potrebna-promjena/ Tip.ba] TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: '' Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla [[Ivica Kovačević (kulturni djelatnik)|Ivica Kovačević]] za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ '', 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)</ref> Termoelektrana odlaže šljaku u obližnjim naseljima, među ostalima i na [[šljakište|šljakišta]] Divkovići I i Divkovići II kod Bukinja, sve bivša poljoprivredna dobra koja je TE otkupila od seljana. Na površini od 250 hektara (kao 330 nogometnih stadiona), odložila je više od 30 milijuna kubika šljake. Svi lokaliteti napunjeni su šljakom, pa jedina lokacija Divkovići II od 68 ha, koja je trebala biti korištena do kraja 2015. godine. Četiri su šljakišta zatvorena. Slabo su sanirana, a mještani pritisnuti glađu obrađuju i takva zemljišta. Uz to, pepeo nastao sasušivanjem površinske tekućine sa deponija raspršuje vjetar te nastaju prave male pješčane oluje. Stručnjaci su utvrdili velike koncentracije otrovnih elemenata u šljaci i pepelu. Zbog zagađenja zemljišta i neugodnih uvjeta življenja, jer prašina ulazi i u domove, stanovnici sve više iseljavaju pa je od prijašnjih 513 u Divkovićima danas samo 117 ljudi. Zbog strateške važnosti za državu, Federalno ministarstvo dopušta termoelektrani znatno duže prilagođavanje visokim ekološkim standardima.<ref name="Život na otrovnoj zemlji">(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=62009 Tuzlarije] Centar za istraživačko novinarstvo: ''Šljakište Termoelektrane Tuzla sadrži teške metale. Život na otrovnoj zemlji'', 5. veljače 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)</ref>

2004. godine Grad Tuzla 2004. prenamijenio je prostor rudnika ugljena Lipnica pretvorio u inkubator malih i srednjih poduzeća, a isto planira i s prostorima [[Rudnik Bukinje|rudnika Bukinje]] koji je također zatvoren.<ref>(boš.) [https://www.slobodnaevropa.org/a/nve-miu-miu-iz-lipnice/27665140.html Radio Slobodna Evropa] Maja Nikolić: ''Miu Miu iz Lipnice '', 10. travnja 2016. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

== Kultura ==
U Bukinju je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli] ''Povijest župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Crkva (kapela) je posvećena sv. Anti. <ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''Župnici su zabilježili čak 15 provala u kapelu sv. Ante u Bukinju'', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref>

== Stanovništvo ==
Među ovdašnjim prezimenima su Stojak, Šimić, Šuha, Vasilić, Mišanović.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bukinje'''<ref> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]].'''<ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) |work=fzs.ba |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981]].'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971]].''' <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961]].''' <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|-
|'''Hrvati'''
|285 (32,31%)
|679 (26,58%)
|658 (28,85%
|576 (52,27%)
|-
|'''Srbi'''
|70 (7,937%)
|385 (15,07%)
|538 (23,59%)
|256 (23,23%)
|-
|'''Muslimani'''
|219 (24,83%)
|887 (34,72%)
|991 (43,45%)
| 94 (8,530%)
|-
|'''Makedonci'''
|
|1 (0,039%)
|
|
|-
|'''Crnogorci'''
|
|5 (0,19%)
|15 (0,65%)
|6 (0,54%)
|-
|'''Albanci'''
|
|2 (0,07%)
|
|
|-
|'''Mađari'''
|
|2 (0,07%)
|3 (0,13%)
|4 (0,36%)
|-
|'''Slovenci'''
|
|1 (0,03%)
|2 (0,08%)
|3 (0,27%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|253 (28,68%)
|553 (21,64%)
|45 (1,973%)
|162 (14,70%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|55 (6,23%)
|40 (1,56%)
|29 (1,27%)
|1 (0,09%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''882'''
|'''2555'''
|'''2281'''
|'''1102'''
|}
<nowiki>*</nowiki> Pripojen Šićki Brod.

U Mjesnoj zajednici Bukinje nalazi se [[Romi|romsko]] naselje,
<ref>[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref> što objašnjava velike fluktuacije broja Hrvata, Muslimana i izjašnjenih kao Jugoslavena među popisima.

Bukinje spada u ruralno područje općine Tuzle. U njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 5.290 stanovnika u 1.385 domaćinstava.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref>

== Poznate osobe ==
* [[Zvonimir Banović]], hrv. bh. novinar i političar

== Šport ==
* [[FK Rudar Bukinje|Rudar]], nogometni klub
* [[KK Bukinje|Bukinje]], košarkaški klub

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Tuzla}}

[[Kategorija:Bukinje| ]]