Bugarštica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:47, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T22:47:43Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Jubilarni članak\|208.000}}~~
	~~{{Izdvojeni članak\|rujan – listopad 2019.}}~~
	[[Datoteka:Hektorovic notes.gif\|mini\|desno\|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje\|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg\|n1}}]]		[[Datoteka:Hektorovic notes.gif\|mini\|desno\|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje\|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg\|n1}}]]

WikiSysop: bnz

2022-05-01T06:58:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 06:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bugarštica'''-->~~{{Jubilarni članak\|208.000}}		{{Jubilarni članak\|208.000}}
	{{Izdvojeni članak\|rujan – listopad 2019.}}		{{Izdvojeni članak\|rujan – listopad 2019.}}
	[[Datoteka:Hektorovic notes.gif\|mini\|desno\|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje\|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg\|n1}}]]		[[Datoteka:Hektorovic notes.gif\|mini\|desno\|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje\|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg\|n1}}]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:24:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 06:24
Redak 30:		Redak 30:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	''Bugarštica'' se smatra kao dio starijega sloja južnoslavenske usmene književnosti koja je postojala od najvjerojatnije prije [[14. stoljeće\|14. stoljeća]], sve do [[18. stoljeće\|18. stoljeća]]. Prvi zapis neke bugarštice zabilježio je [[1497.]] godine talijanski pjesnik [[Rogeri de Pacienza di Nardò]] u svojem djelu ''Lo Balzino'',<ref>{{citation \|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/rogeri-de-pacienza_(Dizionario-Biografico)/ \|language=Italian \|first=Cristiana Anna \|last=Addesso \|title=Rogeri de Pacienza \|encyclopedia=Dizionario Biografico degli Italiani (DBI) \|year=2017 \|publisher=[[Treccani\|Istituto dell'Enciclopedia Italiana]] \|volume=88}}</ref> On je bio prisutan tijekom izvedbe jedne ''bugarštice'' koju je nakon [[Kolo (ples)\|kola]] izvodilo trideset Slavena koji su se naselili u mjestu [[Gioia del Colle]]. ''Bugarštica'' je izvedena u čast kraljice [[Izabela od Balza\|Izabele od Balza]].{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=37–40}}{{sfn\|Šimunović\|1983\|p=53–54., 67}}<ref name="MundalWellendorf2008">{{~~cite book~~\|last=Petrović\|first=Sonja\|editor=Else Mundal, Jonas Wellendorf\|title=Oral Art Forms and Their Passage Into Writing\|url=https://books.google.com/books?id=dPBPHVf3kdoC\|year=2008\|publisher=Museum Tusculanum Press\|isbn=978-87-635-0504-8\|page=98\|chapter=Oral and Written Art Forms in Serbian Medieval Literature}}</ref><ref>{{~~cite book~~\|last=Ređep\|first=Jelka\|title=Сибињанин Јанко: легенде о рођењу и смрти\|trans-title=Sibinjanin Janko: Legends of Birth and Death\|url=https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html\|year=1992\|publisher=Književno-umetnička zadruga "Slavija"\|location=Novi Sad}}</ref> Pjesma je govorila o zatvorenju [[Kraljevina Ugarska\|mađarskog]] [[vojvoda\|vojvode]] [[Janko Hunjadi\|Janka Hunjadija]]. Njega je zarobio [[Đurađ Branković]] [[1448.]] godine u [[Smederevska utvrda\|Smederevskoj utvrdi]].{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=37–38}}		''Bugarštica'' se smatra kao dio starijega sloja južnoslavenske usmene književnosti koja je postojala od najvjerojatnije prije [[14. stoljeće\|14. stoljeća]], sve do [[18. stoljeće\|18. stoljeća]]. Prvi zapis neke bugarštice zabilježio je [[1497.]] godine talijanski pjesnik [[Rogeri de Pacienza di Nardò]] u svojem djelu ''Lo Balzino'',<ref>{{citation \|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/rogeri-de-pacienza_(Dizionario-Biografico)/ \|language=Italian \|first=Cristiana Anna \|last=Addesso \|title=Rogeri de Pacienza \|encyclopedia=Dizionario Biografico degli Italiani (DBI) \|year=2017 \|publisher=[[Treccani\|Istituto dell'Enciclopedia Italiana]] \|volume=88}}</ref> On je bio prisutan tijekom izvedbe jedne ''bugarštice'' koju je nakon [[Kolo (ples)\|kola]] izvodilo trideset Slavena koji su se naselili u mjestu [[Gioia del Colle]]. ''Bugarštica'' je izvedena u čast kraljice [[Izabela od Balza\|Izabele od Balza]].{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=37–40}}{{sfn\|Šimunović\|1983\|p=53–54., 67}}<ref name="MundalWellendorf2008">{{Citiranje knjige\|last=Petrović\|first=Sonja\|editor=Else Mundal, Jonas Wellendorf\|title=Oral Art Forms and Their Passage Into Writing\|url=https://books.google.com/books?id=dPBPHVf3kdoC\|year=2008\|publisher=Museum Tusculanum Press\|isbn=978-87-635-0504-8\|page=98\|chapter=Oral and Written Art Forms in Serbian Medieval Literature}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Ređep\|first=Jelka\|title=Сибињанин Јанко: легенде о рођењу и смрти\|trans-title=Sibinjanin Janko: Legends of Birth and Death\|url=https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html\|year=1992\|publisher=Književno-umetnička zadruga "Slavija"\|location=Novi Sad}}</ref> Pjesma je govorila o zatvorenju [[Kraljevina Ugarska\|mađarskog]] [[vojvoda\|vojvode]] [[Janko Hunjadi\|Janka Hunjadija]]. Njega je zarobio [[Đurađ Branković]] [[1448.]] godine u [[Smederevska utvrda\|Smederevskoj utvrdi]].{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=37–38}}

	Između [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] prikupljane su iskljućivo u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], [[Boka kotorska\|Boka kotorskoj]] te [[Središnja Hrvatska\|Središnjoj Hrvatskoj]]. {{sfn\|Bošković-Stulli\|1991\|p=227}}{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=32}} Njihov prvi skupljač, [[Petar Hektorović]], objavio je dva osobito poznata zapisa u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''.<ref name="LZMK" /> Zabilježio je da ih pjevaju ribari Paskoj i Nikola kako bi si kratili vrijeme prilikom veslanja. [[Petar Hektorović]] je pisao [[Mikša Pelegrinović\|Mikši Pelegrinoviću]] kako su ovakve pjesme česte, te da postoji drugi i stariji način pjevanja tih pjesmi. Hektorović je čak i smatrao da su ribari naučili te pjesme od nekoga drugog.{{sfn\|Bošković-Stulli\|1970\|p=107–109}} Drugi pjesnici i svećenici kao što su: [[Juraj Baraković]], [[Juraj Križanić]], [[Petar Zrinski]], [[Nikola Ohumućević]], [[Đuro Matijašević]], [[Julije Balović]],<ref>{{citation \|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 \|language=Croatian \|first=Tatjana \|last=Radauš \|title=Balović, Julije \|encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) \|year=1983 \|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Andrija Zmajević]], [[Josip Betondić]]<ref>{{citation \|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 \|language=Croatian \|first=Miljenko \|last=Foretić \|title=Betodić, Josip \|encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) \|year=1983 \|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> i drugi su ih također prikupljali.{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=9–11., 34}} Objavili su ih u kasnom [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] [[Franc Miklošič]], [[Alexander Hilferding]] i u potpunosti [[Baltazar Bogišić]] u ''Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa'' ([[1878.]]) i to sveukupno oko 85 ''bugarštica''.{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=9–11., 34}} S [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] bugarštice iščezavaju, tako da ih više nije moguće susresti u izvedbi. Pretpostavlja se da su popustile pred prevlašću epskih deseteračkih pjesama.<ref name="LZMK" />{{sfn\|Bošković-Stulli\|1991\|p=228}}{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=17}}		Između [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] prikupljane su iskljućivo u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], [[Boka kotorska\|Boka kotorskoj]] te [[Središnja Hrvatska\|Središnjoj Hrvatskoj]]. {{sfn\|Bošković-Stulli\|1991\|p=227}}{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=32}} Njihov prvi skupljač, [[Petar Hektorović]], objavio je dva osobito poznata zapisa u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''.<ref name="LZMK" /> Zabilježio je da ih pjevaju ribari Paskoj i Nikola kako bi si kratili vrijeme prilikom veslanja. [[Petar Hektorović]] je pisao [[Mikša Pelegrinović\|Mikši Pelegrinoviću]] kako su ovakve pjesme česte, te da postoji drugi i stariji način pjevanja tih pjesmi. Hektorović je čak i smatrao da su ribari naučili te pjesme od nekoga drugog.{{sfn\|Bošković-Stulli\|1970\|p=107–109}} Drugi pjesnici i svećenici kao što su: [[Juraj Baraković]], [[Juraj Križanić]], [[Petar Zrinski]], [[Nikola Ohumućević]], [[Đuro Matijašević]], [[Julije Balović]],<ref>{{citation \|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 \|language=Croatian \|first=Tatjana \|last=Radauš \|title=Balović, Julije \|encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) \|year=1983 \|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Andrija Zmajević]], [[Josip Betondić]]<ref>{{citation \|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 \|language=Croatian \|first=Miljenko \|last=Foretić \|title=Betodić, Josip \|encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) \|year=1983 \|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> i drugi su ih također prikupljali.{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=9–11., 34}} Objavili su ih u kasnom [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] [[Franc Miklošič]], [[Alexander Hilferding]] i u potpunosti [[Baltazar Bogišić]] u ''Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa'' ([[1878.]]) i to sveukupno oko 85 ''bugarštica''.{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=9–11., 34}} S [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] bugarštice iščezavaju, tako da ih više nije moguće susresti u izvedbi. Pretpostavlja se da su popustile pred prevlašću epskih deseteračkih pjesama.<ref name="LZMK" />{{sfn\|Bošković-Stulli\|1991\|p=228}}{{sfn\|Bošković-Stulli\|2004\|p=17}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T12:29:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|208.000}}
{{Izdvojeni članak|rujan – listopad 2019.}}
[[Datoteka:Hektorovic notes.gif|mini|desno|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg|n1}}]]

'''''Bugarštica''''' ili '''''bugaršćica'''''{{fusg|n2}} vrsta je najstarije zapisane [[Hrvatska|hrvatske]] usmenoknjiževne pripovjedne pjesme koji teži [[Balada|baladnomu]] uobličenju.<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10027 Bugarštica na Hrvatskoj enciklopediji]</ref>

== Etimologija ==
Izraz ''bugaršćica'' i ''bugaršćina'' za pjesmu i glagol ''[[:wikt:bugariti|bugariti]]'' za pjevanje prvi je put zabilježio [[Petar Hektorović]] u [[1550-ih|1550-ima]] i objavio dva osobito poznata zapisa bugarštica u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]'' iz [[1568.]] godine koje je skupio od [[hvar]]skih ribara.{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12}} [[Juraj Baraković]] zabilježio je naziv ''bugarskice'', dok je [[Ivan Gundulić]] zabilježio ''bugarkinje''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12}} U [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]] nekada su zabilježene pod nazivom ''popijevka'' ili ''popevka''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=13}} Naziv ''bugarštica'' izmišljen je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] jer [[hrvatski standardni jezik]] nema glas ''šć'' (u [[Glagoljica|glagoljici]] Ⱋ, u [[Ćirilica|ćirilici]] щ). Od [[1980-ih]] u znanstvenoj literaturi rabi se i naziv ''bugaršćica'' jer je on prigodniji povijesnom kontekstu.{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=13}}

Podrijetlo i etimologija bugarštice su nepoznate.{{sfn|Hrvatska enciklopedija|2011}} Postoji nekoliko teorija o podrijetlu ''bugarštice'':
* Znanstvenici kao što su [[Vatroslav Jagić]], [[Tomo Maretić]] i [[Matija Murko]] tvrde da naziv potječe od korijena ''bugar'' ([[Bugari]]n), ukazujući na smjer širenja ''bugarštice'' iz područja današnje [[Bugarska|Bugarske]] i [[Srbija|Srbije]] prema [[Jadransko more|Jadranskome moru]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–14}} Druga imena poput ''pjesan bugarska'', koja znanstvenici tumače kao "bugarska pjesma"<ref name=chadwick>Munro Chadwick, Nora K. Chadwick (2010.) ''The Growth of Literature''. Cambridge University Press. [https://books.google.com/books?id=Ds2oBKF_FrUC&pg=PA454 str. 454–455.]</ref> i ''sarpskim načinom'', tj. "srpskim načinom"{{sfn|Kožić|1994|p=205}}, dana su tim pjesmama.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=41}}

* Znanstvenici poput [[Ivan Slamnig|Ivana Slamniga]], [[Ilija Goleniščev-Kutuzov|Ilije Goleniščeva-Kutuzova]] i [[Nada Milošević-Đorđević|Nade Milošević-Đorđević]] tvrde da naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskoga]] ''vulgaricus'', ''lingua vulgaris'' (narodni, pučki jezik) ili ''carmen vulgare'' (narodna pjesma), označavajući [[Balada|balade]] pjevane na slavenskim jezicima, za razliku od onih na latinskome jeziku. Promjena ''v'' u ''b'' možda se dogodila kao rezultat folklorne etimologije, asocirajući ''vulgare'' sa sličnim slavenskim korijenom ''bugar''. Slaming također ukazuje na činjenicu da se ''vulgare'' alternativno zapisivalo kao ''bulgare'', kada je označavalo slavenske jezike [[Jadransko more|jadranske obale]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–15}}

* Prema trećoj teoriji koju podržavaju [[Đuro Daničić]], [[Vladan Nedić]], [[Miroslav Pantić]] i [[Josip Kekez]] naziv potječe od glagola ''bugariti'', koji znači "tužno pjevati" i vjerojatno dolazi od [[Latinski jezik|latinskih]] glagola ''bucculare'' i ''boccalone'', koji znače "početi pjevati" i "vikati, jecati".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–15}} Glagol "bugariti" također je bio prisutan u [[Istra|Istri]] i na [[Cres]]u, gdje je značio "glasno ili monotono pjevanje".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}}

* [[Baltazar Bogišić]] i [[Petar Skok]] predlažu vezu s [[Albanci|albanskim]], [[Cincari|cincarskim]], [[Turci|turskim]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] instrumentima bulgari i [[Tamburica|bugarijom (tamburicom)]], no ne postoje dokazi da su se ''bugarštice'' ikada pjevale uz glazbenu pratnju.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=15–16., 40}}

== Podrijetlo ==
O podrijetlu ''bugarštice'' postoji nekoliko teorija:
* Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] neki znanstvenici raspravljali su o djelomičnom ([[Vatroslav Jagić]], [[Baltazar Bogišić]]) ili potpunom ([[Asmus Soerensen]]) dolasku ''bugarštice'' iz današnje [[Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Ugarska|mađarskog]] područja ([[Srijem]]) ili s područja uz današnju [[Bugarska|bugarsko]]-[[Srbija|srpsku]] granicu, u područje uz obalu [[Jadransko more|Jadranskoga mora]]. Ta teorija temelji se na povijesnim događajima na kojima se često temelje radnje ''bugarštica''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=22–27}} Tu teoriju uglavnom podržavaju [[Srbi|srpski]] znanstvenici poput [[Pavle Popović|Pavla Popovića]] i [[Nada Milošević-Đorđević|Nade Milošević-Đorđević]]. Na sličan je način srpski povjesničar književnosti [[Miroslav Pantić]], koji je prepoznao, preveo i [[1977.]] godine objavio najstariju poznatu ''bugaršticu'' koja potječe iz [[1497.]] u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]],{{sfn|Šimunović|1983|p=53–54}} opisao tu ''bugaršticu'' kao srpsku pjesmu te je raspravljao da su njezini izvođači došli iz [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]].{{sfn|Šimunović|1983|p=57, 61–62., 65}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=38–39}} No jezikoslovna, onomastička i povijesna analiza hrvatskoga jezikoslovca [[Petar Šimunović|Petra Šimunovića]] ([[1984.]]) odbacila je Pantićevu tvrdnju da je jezik ''bugarštice'' bio [[Srpski jezik|srpski]], došavši do zaključka da je zapravo bio [[Štokavsko narječje|štokavsko]]-[[Čakavsko narječje|čakavskoga]] narječja uz [[ikavica|ikavski govor]], identičan [[Govori moliških Hrvata|govoru moliških Hrvata]], čime bi se podrijetlo ''bugarštice'' stavljalo u područje uz rijeke [[Cetina|Cetinu]] i [[Neretva|Neretvu]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]].{{sfn|Šimunović|1983|p=56–61}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=38–39}} Ta teorija ima manjak dokaza koji bi podržali ideju da su se ''bugarštice'' pjevale toliko sjeverno.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=25., 27., 29., 37–39., 44}}

* Istodobno su [[Vatroslav Jagić]], [[Baltazar Bogišić]], [[Franc Miklošič]], [[Ilija Goleniščev-Kutuzov]], [[Josip Kekez]], [[Petar Šimunović]] i drugi raspravljali o djelomičnom ili potpunom južnohrvatskom podrijetlu iz [[Dalmacije|Dalmacije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na bivšim govornim područjima [[Čakavsko narječje|čakavskoga narječja]] s tragovima [[Kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]] i [[Štokavsko narječje #Zapadni ili novoštokavski ikavski|novoštokavskoga ikavskoga]] dijalekta.{{sfn|Šimunović|1983|p=66}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=24–28}} Jagić je razmišljao o mogućnosti da su izrazi ''ugrski'', ''Ugrin'' i ''Ugričić'', koji se mogu naći pogotovo u [[Dubrovnik|dubrovačkom]] i [[Boka kotorska|bokakotorskom]] području, bili česti politički pridjevi za sve heroje koji su se borili protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=24}}

* Makedonski etnograf [[Krste Petkov Misirkov]] je u ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] raspravljao da je stil pjesama nastao kao rezultat bugarskoga glazbenoga utjecaja na hrvatsko i srpsko pjesništvo tijekom [[Srednji vijek|Srednjeg Vijeka]].<ref>К. Мисирков. Южнославянските епически сказания за женитбата на крал Марко сред южните славяни, Odesa, 1909., str. 6.; К. Мисирков. Народният ни епос и Македония. – Развитие, II, 2. i 3. knjiga, veljača i ožujak 1919., str. 80.; К. Мисирков. Крали Марко. – Илинден, III, 12. broj, 25. ožujka 1923.</ref> Ovu hipotezu je teško potvrditi, pošto nema zapisa bugarskih srednjovjekovnih pjesama.<ref name=chadwick/> [[Maurice Bowra]] je raspravljao da je šesnaesterac ''bugarštice'' bio bugarskoga podrijetla jer su [[Bugari]] koristili osmerac, a osmerac može činiti polovicu šesnaesterca.<ref>Prague essays: presented by a group of British historians to the Caroline University of Prague on the occasion of its six-hundredth anniversary, Robert William Seton-Watson, Clarendon Press, 1949., str. 130.</ref>

* Zbog feudalnih likova i tradicija, neki su znanstvenici raspravljali da je podrijetlo ''bugarštice'' plemićko, a ne pučko.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=23., 34}}

* [[Maja Bošković-Stulli]] je u sintezi iz [[2004.]] godine zaključila da je pretežito područje podrijetla bilo na jugu kraj obale [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] sa stilom djelomično raspoznatljivim s onima na natpisima sa [[Stećci|stećaka]], s utjecajem latinskog baladnog pjesništva sa sadržajem iz latinskih i mađarskih povijesnih kronika.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=16–21., 25–32., 44}}

== Povijest ==
''Bugarštica'' se smatra kao dio starijega sloja južnoslavenske usmene književnosti koja je postojala od najvjerojatnije prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]], sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvi zapis neke bugarštice zabilježio je [[1497.]] godine talijanski pjesnik [[Rogeri de Pacienza di Nardò]] u svojem djelu ''Lo Balzino'',<ref>{{citation |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/rogeri-de-pacienza_(Dizionario-Biografico)/ |language=Italian |first=Cristiana Anna |last=Addesso |title=Rogeri de Pacienza |encyclopedia=Dizionario Biografico degli Italiani (DBI) |year=2017 |publisher=[[Treccani|Istituto dell'Enciclopedia Italiana]] |volume=88}}</ref> On je bio prisutan tijekom izvedbe jedne ''bugarštice'' koju je nakon [[Kolo (ples)|kola]] izvodilo trideset Slavena koji su se naselili u mjestu [[Gioia del Colle]]. ''Bugarštica'' je izvedena u čast kraljice [[Izabela od Balza|Izabele od Balza]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–40}}{{sfn|Šimunović|1983|p=53–54., 67}}<ref name="MundalWellendorf2008">{{cite book|last=Petrović|first=Sonja|editor=Else Mundal, Jonas Wellendorf|title=Oral Art Forms and Their Passage Into Writing|url=https://books.google.com/books?id=dPBPHVf3kdoC|year=2008|publisher=Museum Tusculanum Press|isbn=978-87-635-0504-8|page=98|chapter=Oral and Written Art Forms in Serbian Medieval Literature}}</ref><ref>{{cite book|last=Ređep|first=Jelka|title=Сибињанин Јанко: легенде о рођењу и смрти|trans-title=Sibinjanin Janko: Legends of Birth and Death|url=https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html|year=1992|publisher=Književno-umetnička zadruga "Slavija"|location=Novi Sad}}</ref> Pjesma je govorila o zatvorenju [[Kraljevina Ugarska|mađarskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]]. Njega je zarobio [[Đurađ Branković]] [[1448.]] godine u [[Smederevska utvrda|Smederevskoj utvrdi]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–38}}

Između [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prikupljane su iskljućivo u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Boka kotorska|Boka kotorskoj]] te [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. {{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}} Njihov prvi skupljač, [[Petar Hektorović]], objavio je dva osobito poznata zapisa u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''.<ref name="LZMK" /> Zabilježio je da ih pjevaju ribari Paskoj i Nikola kako bi si kratili vrijeme prilikom veslanja. [[Petar Hektorović]] je pisao [[Mikša Pelegrinović|Mikši Pelegrinoviću]] kako su ovakve pjesme česte, te da postoji drugi i stariji način pjevanja tih pjesmi. Hektorović je čak i smatrao da su ribari naučili te pjesme od nekoga drugog.{{sfn|Bošković-Stulli|1970|p=107–109}} Drugi pjesnici i svećenici kao što su: [[Juraj Baraković]], [[Juraj Križanić]], [[Petar Zrinski]], [[Nikola Ohumućević]], [[Đuro Matijašević]], [[Julije Balović]],<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 |language=Croatian |first=Tatjana |last=Radauš |title=Balović, Julije |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Andrija Zmajević]], [[Josip Betondić]]<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 |language=Croatian |first=Miljenko |last=Foretić |title=Betodić, Josip |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> i drugi su ih također prikupljali.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=9–11., 34}} Objavili su ih u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Franc Miklošič]], [[Alexander Hilferding]] i u potpunosti [[Baltazar Bogišić]] u ''Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa'' ([[1878.]]) i to sveukupno oko 85 ''bugarštica''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=9–11., 34}} S [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bugarštice iščezavaju, tako da ih više nije moguće susresti u izvedbi. Pretpostavlja se da su popustile pred prevlašću epskih deseteračkih pjesama.<ref name="LZMK" />{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=228}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=17}}

== Karakteristike ==

=== Stih ===
Stih bugarštica dugačak je i anizosilabičan, no najčešće ima 15 ili 16 [[slog]]ova. Snažna cezura smještena je uglavnom iza sedmog ili osmog sloga. Stihovi bugarštice katkad imaju i priložak, dodatak najčešće od 6 [[slog]]ova. Za popunjavanje svojega dugog stiha bugarštica se koristi karakterističnim postupcima, poput udvostručivanja pridjeva i prijedloga ili uporabe umanjenica.<ref name=LZMK />

=== Tema ===
Iako zaokupljene epskom, junačkom tematikom – kršćansko-turskim sukobima, zbivanjima iz ugarske, srpske, bosanske i hrvatske povijesti, mjesnim ([[Perast|peraštanskim]]) događajima – bugarštice su sklone strukturnim značajkama baladne vrste. Na formalnoj razini gotovo svaka, bar u nekoj mjeri, pokazuje temeljnu odliku baladnih tekstova – sažeto pripovijedanje. Od pripovjednih i stilskih baladnih postupaka bugarštica primjenjuje neutralne oblike pripovijedanja, nagao započetak radnje, dijalogiziranje i dodatno, gradirano ponavljanje (za razliku od epskoga, koje je istovjetno). Premda se u njoj pojavljuju tipični epski junaci – [[Kraljević Marko]], [[Miloš Kobilić]], [[Sibinjanin Janko]], [[Sekula]] i dr. – bugarštica se često usredotočuje na promatrače i postranične sudionike junačkoga sukoba, izbjegavajući njegov središnji prostor. Junačka je tematika, tako, potisnuta u pozadinu, a u prvom je planu istaknut pojedinačni doživljaj ili ljudska interakcija. Na sadržajnoj razini baladno je u bugaršticama zastupljeno motivima iz kruga obiteljskih odnosa, pojedinačnim sudbinama, čuvstvenim očitovanjima u različitim oblicima međuljudskog djelovanja. Bugarštica, također, često prikazuje pojedinosti iz feudalnoga dvorskog života.<ref name=LZMK />

== Primjer ==
<poem lang="hr" style="margin-left:2em; float:left; border: 1px dashed #2f6fab;background-color: #f9f9f9; padding:1em">
<center>'''Balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu'''{{sfn|Bošković-Stulli|1970|p=1–2}}</center>
Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,
lipo plinke dilila i lipo se razdiljala,
i razdiliv se opet se sazivala.
Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje,
dva siromaha
tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila.
O tretjega ne mogoše junaci se pogoditi,
negli su se razgnjivala i mnogo se sapsovala.
Ono to mi ne bihu, družino, dva siromaha,
da jedno mi biše vitez Marko Kraljeviću,
vitez Marko Kraljeviću i brajen mu Andrijašu,
mladi vitezi.
Tuj si Marko potarže svitlu sablju pozlaćenu
i udari Andrijaša brajena u sardašce.
On mi ranjen prionu za njegovu desnu ruku
tere knezu Marku po tihora besijaše:
Jeda mi te mogu, mili brate, umoliti,
nemoj to mi vaditi sabljice iz sardašca,
mili brajene,
dokle ti ne naručam do dvi i do tri beside.
Kada dojdeš, kneže Marko, k našoj majci junačkoj,
nemoj to joj, ja te molim, kriva dila učiniti,
i moj dil ćeš podati, kneže Marko, našoj majci,
zašto si ga nigdar veće ođ mene ne dočeka.
Ako li te bude mila majka uprašati,
viteže Marko:
Što mi ti je, sinko, sabljica sva karvava?,
nemoj to joj, mili brate, sve istinu kazovati
ni na ju majku nikako zlovoljiti,
da reci to ovako našoj majci junačkoj:
Susrite me, mila majko, jedan tihi jelenčac,
koji mi se ne hti sa drumka ukloniti,
junačka majko,
ni on meni, mila majko, ni ja njemu.
I tuj stavši potargoh moju sablju junačku
i udarih tihoga jelenka u sardašce,
i kada ja pogledah onoga tiha jelenka,
gdi se htiše na drumku s dušicom razdiliti,
vide mi ga milo biše kako mojega brajena,
tihoga jelenka,
i da bi mi na povrate, ne bih ti ga zagubio.
I kada te jošće bude naju majka uprašati:
Da gdi ti je, kneže Marko, tvoj brajen Andrijašu?,
ne reci mi našoj majoi istine po ništore;
ostao je, reci, junak, mila majko, u tujoj zemlji,
iz koje se ne može od milin’ja odiliti
Andrijašu;
onde mi je obljubio jednu gizdavu devojku.
I odkle je junak tuj devojku obljubio,
nikad veće nije pošal sa mnome vojevati,
i sa mnome nije veće ni plinka razdilio.
Ona t’ mu je dala mnoga bil’ja nepoznana
i onoga vinca junaku od zabitja,
gizdava devojka.
Li uskori mu se hoćeš, mila majko, nadi jati
A kad na te napadu gusari u camoj gori,
nemoj to se prid njimi, mili brate, pripadnuti,
da iz glasa poklikni brajena Andrijaša.
Bud da me ćeš zarnan, brate, pri potrihi kliikovati,
kada mi te začuju moje ime klikujući
kleti gusari,
taj čas će se od tebe junaci razbignuti,
kako su se vasdakrat, brajene, razbigovali,
kada su te začuli moje ime klikovati;
a neka da ti vidi tvoja ljuibima družina,
koji me si tvoga brata brez krivine zagubio!
Vesel budi, gospodaru, i vesela ti družina,
naš gospodaru,
ova pisan da bude tvoj milosti na počten’je!
</poem>
<div style="clear:left;"></div>

== Vidi još ==
* ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''
* [[Međunarodni festival klapa Perast]]
* ''[[Hasanaginica]]''

== Napomene ==
#{{fusd|n1}}''"[[Stipe Botica|Botica]] ističe da je „sarpski način“, koji se navodi u djelu, samo intonacijska kategorija, a ne pripadonosna oznaka."''<ref>Valentina Sabolić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4865/datastream/PDF/view ''Folklorni motivi u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića: završni rad''], mentor: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Preddiplomski dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti i Hrvatskog jezika i književnosti, Osijek, 2019., str. 17., pristupljeno 11. rujna 2020.</ref>
#{{fusd|n2}}''Književni leksikon'' [[Tvrtko Čubelić|Tvrtka Čubelića]] navodi za bugaršticu i nazive: bugarica, bugarkinja, pievalicca, pojka, začinka, začinjavica, zapojnica.<ref name="KL">Tvrtko Čubelić, ''Književni leksikon: osnovni teorijsko-književni pojmovi i bio-bibliografske bilješke o piscima'', Treće, nadopunjeno i prošireno izdanje, Zagreb, 1972., str. 69. {{NSK-zapis|id=000556525}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citation |title=Bugarštica |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=10027 |author=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |year=2011.}}
* {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/209202?lang=en |language=Croatian |last=Bošković-Stulli |first=Maja |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu |year=1970. |journal=Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu |publisher=Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=1 |issue=1 |pages=89. – 109. |via=Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}}
* {{citation |format=PDF |url=http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/9_stulli.pdf |first=Maja |last=Bošković-Stulli |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Balladic Forms of the Bugarštica and Epic Songs |year=1991. |journal=Oral Tradition |issue=6/2 3 |pages=225. – 238}}
* {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/26005?lang=en |language=Croatian |last=Bošković-Stulli |first=Maja |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Bugarštice |year=2004. |journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |publisher=Institut za etnologiju i folkloristiku |volume=41 |issue=2 |pages=9. – 51. |via=Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}}
* {{citation|last=Bošković-Stulli|first=Maja|author-link=Maja Bošković-Stulli|title=Od bugarštice do svakidašnjice|url=https://books.google.com/books?id=MNgLAQAAMAAJ|year=2005.|publisher=Konzor|isbn=978-953-224-040-5}}
* {{citation|last=Kekez|first=Josip|author-link=Josip Kekez|url=https://books.google.com/books?id=jeBiAAAAMAAJ|year=1978.|publisher=Čakavski sabor}}
* {{citation |last=Kekez |first=Josip |author-link=Josip Kekez|format=PDF |title=Bugaršćice: A Unique Type of Archaic Oral Poetry | url=http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/8_kekez.pdf |journal=Oral Tradition |year=1991. |pages=200–224. |issue=6/2 3}}
* {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/68247?lang=en |language=Croatian |last=Kožić |first=Maja|author-link=Maja Kožić |title=O važnosti Petra Hektorovića i njegova putopisnog spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje" za povijest hrvatske etnologije |year=1994. |journal=Studia ethnologica Croatica |publisher=Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|volume=6 |issue=1 |pages=199–213. |via=Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}}
* {{citation|last=Miletich|first=John S.|author-link=John S. Miletich|title=The Bugarštica: a bilingual anthology of the earliest extant South Slavic folk narrative song|url=https://books.google.com/books?id=nMRiAAAAMAAJ|year=1990.|publisher=University of Illinois Press|isbn=978-0-252-01711-7}}
* {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/45862?lang=en |language=Croatian |last=Šimunović |first=Petar|author-link=Petar Šimunović |title=Sklavunske naseobine u južnoj Italiji i naša prva zapisana bugaršćica |year=1984. |journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |publisher=Institut za etnologiju i folkloristiku|volume=21 |issue=1 |pages=54–68. |via=Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}}

[[Kategorija:Hrvatska lirika]]
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
[[Kategorija:Hrvatska kultura]]
[[Kategorija:Srpska književnost]]
[[Kategorija:Crnogorska književnost]]
[[Kategorija:Slavenska kultura]]