Bruno Bjelinski - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-01T00:23:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 00:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bruno Bjelinski'''-->~~{{Infookvir skladatelj		{{Infookvir skladatelj
	\|ime = Bruno Bjelinski		\|ime = Bruno Bjelinski
	\|opis_slike =		\|opis_slike =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T03:13:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 03:13
Redak 19:		Redak 19:
	== Životopis ==		== Životopis ==
	=== Podrijetlo i karijera ===		=== Podrijetlo i karijera ===
	Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{~~cite news~~\|url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21\|title='Židovska zajednica u Hrvatskoj'\|publisher=Croatian Jewish network\|work=www.croatian-jewish-network.com\|language=Croatian\|accessdate=21. studenoga 2019.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004052142/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F21\|archivedate=4. listopada 2011.}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. Majka mu je preminula kada je imao svega godinu dana, te ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www\|naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom...\|url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom\|autor=Svjetlana Hribar\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Novi list]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=28. studenoga 2012.\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=7. siječnja 2014.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina\|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu\|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završio [[1936.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa\|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan\|Franje Dugana]].<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 hbl.lzmk.hr – Ivona Ajanović: »Bruno Bjelinski«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]]. Za rata je bio interniran, zatim se priključio [[NOB]]-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na [[Vis]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija\|polifoniju]] (1945-77). U Zagrebu ostvaruje uspješnu karijeru.		Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21\|title='Židovska zajednica u Hrvatskoj'\|publisher=Croatian Jewish network\|work=www.croatian-jewish-network.com\|language=Croatian\|accessdate=21. studenoga 2019.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004052142/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F21\|archivedate=4. listopada 2011.}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. Majka mu je preminula kada je imao svega godinu dana, te ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www\|naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom...\|url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom\|autor=Svjetlana Hribar\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Novi list]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=28. studenoga 2012.\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=7. siječnja 2014.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina\|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu\|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu\|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završio [[1936.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa\|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan\|Franje Dugana]].<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 hbl.lzmk.hr – Ivona Ajanović: »Bruno Bjelinski«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]]. Za rata je bio interniran, zatim se priključio [[NOB]]-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na [[Vis]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija\|polifoniju]] (1945-77). U Zagrebu ostvaruje uspješnu karijeru.

	Osobitim je čarom pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels\|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija\|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još je tijekom života za svoja djela dobio velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]].		Osobitim je čarom pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels\|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija\|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još je tijekom života za svoja djela dobio velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T22:55:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir skladatelj
|ime = Bruno Bjelinski
|opis_slike =
|veličina = 125px
|puno_ime = Bruno Weiss
|slika = Bruno Bjelinski.jpg
|datum_rođenja = [[1. studenog]] [[1909.]]
|datum_smrti = [[3. rujna]] [[1992.]]
|djela = opera ''Pčelica Maja'' <br> balet ''Pinnochio'' <br> Koncert za violončelo i orkestar
|period =
|utjecaj =
|suradnici =
|nagrade =
|poveznica = 
}}

'''Bruno Bjelinski''' ([[Trst]], [[1. studenog]], [[1909.]] - [[Silba]], [[3. rujna]], [[1992.]]<ref>[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«], pristupljeno 7. siječnja 2014.</ref>), jedan od najznačajnih [[hrvatska|hrvatskih]] [[skladatelj]]a 20. stoljeća. Bio je iznimno plodan skladatelj koji je po uzoru na svoje skladateljske uzore ([[Maurice Ravel|Ravel]], [[Paul Hindemith|Hindemith]], [[Francis Poulenc|Poulenc]], [[Darius Milhaud|Milhaud]]) razvio osobni glazbeni jezik s elementima [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Bjelinski je skladao šest [[opera]], tri [[balet]]a, 15 [[simfonija]], te brojnu glazbu za [[glasovir]], [[violončelo]], kao i [[Komorna glazba|komornu glazbu]] za različite instrumente.<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno / Hrvatska enciklopedija – »Bjelinski, Bruno«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref>

== Životopis ==
=== Podrijetlo i karijera ===
Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{cite news|url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21|title='Židovska zajednica u Hrvatskoj'|publisher=Croatian Jewish network|work=www.croatian-jewish-network.com|language=Croatian|accessdate=21. studenoga 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004052142/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F21|archivedate=4. listopada 2011.}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. Majka mu je preminula kada je imao svega godinu dana, te ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www|naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom...|url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom|autor=Svjetlana Hribar|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Novi list]]|format=|rad=|stranice=|dan=28. studenoga 2012.|mjesec=|godina=|preuzeto=7. siječnja 2014.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završio [[1936.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan|Franje Dugana]].<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 hbl.lzmk.hr – Ivona Ajanović: »Bruno Bjelinski«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]]. Za rata je bio interniran, zatim se priključio [[NOB]]-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na [[Vis]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija|polifoniju]] (1945-77). U Zagrebu ostvaruje uspješnu karijeru.

Osobitim je čarom pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još je tijekom života za svoja djela dobio velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]].

=== Obitelj i smrt ===
Krajem 1950.-ih se oženio mladom i perspektivnom studenicom glasovira, [[Ljerka Pleslić-Bjelinski|Ljerkom Pleslić]], koja je i sama postala istaknuta glazbena umjetnica. Zajedno su imali dvoje djece, Deana i [[Alan Bjelinski|Alana Bjelinskog]]. Mlađi sin, Alan, postao je skladatelj i dirigent. Bruno Bjelinski je umro je 3. rujna 1992., na otoku [[Silba|Silbi]] gdje je i sahranjen u prisustvu uže obitelji.<ref name="nl"/>

== Ostavština ==
Autor nadasve opsežnog opusa i karakteristične melodijsko-harmonijsko-ritmičke invencije, Bjelinski nije nikad izrazito pripadao nacionalnom smjeru, iako nije ostajao ravnodušan ni prema [[folklor]]u (utjecaji osebujnih balkanskih ritmova ili čak egzotičnih južnoameričkih plesova, u kojima se zrcale odrazi dojmova skladateljeva višestrukog boravka u [[Brazil]]u, povremene inspiracije specifičnostima [[jazz]]a). Laka mediteranska liričnost, opća ležernost izraza, uvijek nazočan optimizam poruke, a sve isprepleteno povremenim dramatskim nakupinama zvukova – to su temeljne značajke toga prijemljiva i lako prepoznatljiva glazbena govora. U njemu su vidljivi tragovi [[Barokna glazba|barokne glazbe]] s njezinom nezaustavljivom motorikom i promišljenim konstrukcijama. [[Neoklasicizam|(Neo)klasični]] pak impulsi trajno su ugrađeni u korijene Bjelinskijeva stvaralaštva; odbijajući sve što je izvan provjerenih zakona klasičnog reda, skladatelj se, poštujući te iste zakone, istodobno i pomalo poigrava s njima. Nepretenciozna poetičnost njegovih djela često je protkana lakim humorom koji mjestimice graniči i s ironijom. Bjelinski se uspješno okušao na gotovo svim ozbiljnoglazbenim područjima, a jedan je od najplodnijih autora hrvatske glasovirske glazbe.<ref>[http://mic.hr/products/selected-works-for-piano www.mic.hr – Dubravko Detoni: »Bruno Bjelinski: Izabrana djela za glasovir«], pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref>

==Djela==

===Vokalna glazba===
====Kantate====
* ''Svjetli grobovi'' za bariton i komorni orkestar (1944, Jovan Jovanović Zmaj)
* ''Zore i vihori'' za mezosopran, mješoviti zbor i orkestar (1961., Vesna Parun)

====Pjesme====
* ''7 partizanskih pjesama'' za bariton i orkestar (1944.)
* ''Ciciban'', ciklus za sopran i glasovir ili alt i gudački kvartet (1947., Oton Župančić), HGZ, 1950.
* ''2 pjesme za glas i glasovir'' (1954., Ivan Goran Kovačić)
* ''Bez povratka'', ciklus za mezosopran i glasovir/komorni orkestar (1953., Li Tai Po), HDS, 1971.
* ''Pjesme za bezimenu'', ciklus za tenor (sopran) i glasovir/orkestar (1953, Gustav Krklec)
* ''Gitanjali'', ciklus za alt i glasovir (1957., R. Tagore), HDS, 1975.
* ''Šuma spava'', ciklus za sopran, klarinet, vibrafon, gudački kvartet i tamburin (1965., Grigor Vitez)
* ''Condomblé'' za sopran, glasovir, udaraljke, ili sopran i komorni orkestar (1952-72, vlastiti tekst), Gerig, 1975.
* ''Figuli-faguli'' za glas i glasovir (1973., vlastiti tekst)
* ''Dijalog'' za mezzosopran i glasovir (1975., Antun Branko Šimić), HDS, 1977.
* ''Davidovi psalmi'' za dva soprana i klavirski trio (1988.)
* ''Memories'' za sopran i glasovir (vlastiti tekst, 1990.)

===Scenska djela===
====Opere====
* ''Pčelica Maja'' (Matija Koletić prema Waldemar Bonsels), bajkovita opera u 2 dijela (1952.; 9. veljače 1963., Rijeka), Universal Edition, klavirski izvadak 1957, partitura 1970.
* ''Heraklo'' (vlastiti libreto), komična opera u 1 činu za djecu, za bariton, recitatora i klavir (2. lipnja 1971., Osijek)
* ''Močvara'' (vlastiti libreto), opera u 1 činu (26. lipnja 1972., Osijek)
* ''Zvona'' (vlastiti libreto), opera za komorni orkestar, magnetofonsku vrpcu i soliste (7. prosinca 1975., Osijek)
* ''Orfej XX. stoljeća'' (vlastiti libreto), opera u 2 čina (10. listopada 1981., Beograd)
* ''Slavuj'' (vlastiti libreto prema H.C. Andersen), opera u 3 čina (15. studeni 1984., Sarajevo)

====Lutkarske predstave====
* ''Ružno pače'' (prema H.C. Andersen; 12. studenoga 1982., Zagreb)
* ''Knjiga o džungli'' (prema R. Kipling; siječanj 1990., Zagreb)

====Baleti====
* ''Pinocchio'' (V. Fijan i Bjelinski prema C. Collodi), balet za djecu u 4 slike (15. travnja 1959, Zagreb), Gerig, 1967.
* ''Petar Pan'' (vlastiti scenarij prema J.M. Barry), balet u 2 čina (26. studenoga 1966, Zagreb), Universal Edition 1969.
* ''Karneval iluzija'' (prema Sinfonietta brasileira), balet (5. studenoga 1967, Zagreb)
* ''Mačak u čizmama'' (scenarij prema A. Mitterhuber i Braći Grimm), balet za djecu u 7 slika (17. prosinca 1977, Zagreb)

===Filmska glazba===
* ''Plavi 9'' (1950).

===Simfonijska glazba===
====Simfonije====
# ''Simfonija ljeta'', za orkestar (1954.)
# ''In memoriam poete'', za orkestar i dječji zbor (1960, R. Tagore), HDS, 1965.
# ''Muzika za prijatelje'', za orkestar (1964.)
# ''Symphonia iubilans'', za orkestar (1965.)
# ''Za Thaliju'', za orkestar, muški zbor, ženski zbor i dječji zbor (1969.)
# ''Symphonia vocalis'', za ženski zbor, glasovir, orgulje i udaraljke (1974, tekst Bjelinski i narodna poezija Dalmacije)
# simfonija za orkestar i mezzosopran (1980.)
# ''Di quatro gioie'', za orkestar (1982.)
# ''Simfonija otoka'' za orkestar (1983.)
# ''Europa'' za orkestar (1984.)
# simfonija za orkestar (1985.)
# simfonija za orkestar (1986.)
# simfonija za orkestar (1986.)
# simfonija za bariton, recitatora i orkestar (1987.)
# simfonija za sopran, alt, tenor, bariton i orkestar (1988.)

====Simfonijska glazba====
# ''Mediteranska simfonietta'' za orkestar (1958.), SOKOJ 1961.
# ''Sinfonietta brasiliera'' za ženski zbor i orkestar (1962, brazilska narodna poezija)
# ''Sinfonietta concertante'' za glasovir i orkestar (1967. = 3. klavirski koncert)
# ''Festivalska sinfonietta'' za orkestar harmonika, kontrabas, timpane i vojni bubanj(1980.)
# ''Sinfonietta'' za alt trombon i gudače/glasovir (1982.), Zumikon, M. Reift, 1988.
# ''Sinfonietta'' za saksofon, gudače i udaraljke (1985.)

====Ostale skladbe za orkestar====
* ''Scherzo'' za orkestar (1934.-35.)
* ''Divertimento'' za komorni orkestar (1948.), SOKOJ, 1965.
* ''Prélude'' za orkestar (1951.)
* ''Svečana uvertira'' za orkestar (1951.)
* ''Pet invencija'' za komorni orkestar (1965.), HDS, 1969.
* ''Plaisanteries'', suita za komorni orkestar (1948.-71.)
* ''Bon voyage'' za gudače (1979.)
* ''Dnevnik iz Italije'', suita za komorni orkestar (1991.)
* ''Die Musik ist unser Trost'' za gudače (1991.).

====Koncerti za solo instrumente====
* Koncert za violončelo i orkestar, br. 1 (1945., revidiran 1968.), klavirski izvadak 1968.
* Koncert za glasovir i orkestar (1947.-48.; revidiran 1979.)
* Koncert za fagot i orkestar (1950.), klavirski izvadak SOKOJ, 1965.
* Koncert za violinu i orkestar (1952.), klavirski izvadak 1956.
* Concertino za glasovir, gudače i udaraljke (1956.), klavirski izvadak HDS, 1972.
* Koncert za klarinet i gudački orkestar (1952.), 1954.
* Koncert za violončelo i udaraljke, broj 2 (1953.) klavirski izvadak 1956.
* Koncert za obou i gudače (1954.), klavirski izvadak HDS, 1969.
* Koncert za flautu i gudače (1955.), Universal Edition, 1956., 1967.
* Koncert za violu i komorni orkestar (1956.)
* Serenada za trubu, glasovir, gudače i udaraljke (1957.), klavirski izvadak Universal Edition, 1958., 1967.
* Concertino za violinu i orkestar (1957.)
* Petit concert za glasovir i komorni orkestar (1963.; =Koncert za malenog dječaka), klavirski izvod Gerig, 1977.
* Concertino za rog, gudače, čelestu i udaraljke (1967.), Gerig, partitura 1967., klavirski izvadak 1969.
* Musica tonalis za obou, fagot i gudače (1968.), Universal Edition 1973.
* Promenadni koncert za puhački orkestar (1974.)
* Musica per tromba za trubu i komorni orkestar (1975.)
* Concertino za gitaru, gudače, čembalo i udaraljke (1977.)
* Concertino primavera za violu, gudače i čembalo (1978.)
* Poesis za klarinet i gudače (1987.)
* Oboa iubilans za obou i gudače (1988.)
* Flauto concertante za flautu i orkestar (1989.)
* Concerto grosso (1990.)

===Glazba za solo instrumente===
====Glazba za glasovir====
* 3 sonate: 1. (1938., izgubljena); 2. ''Sonata s Visa'' u a-molu (1944.), HDS 1973.; 3. (1960.).
* 3 suite: 1. ''Mala Ruth jednoga dana'' (1938.); 2. (1938.); 3. (1939.), HDS, 1978.
* ''Proljetne igre'' (1957.), HGZ, 1961
* ''Na velikom brodu'' (1961.)
* ''Proljetni rondo'' (1936.)
* Toccata u fis-molu (1938.)
* Toccata u c-molu (1946.), HGZ, 1951.
* Preludium u C-duru (1938.)
* ''Muzika za djecu'' (1945.), 1955.
* ''7 bagatela'' (1950.), Ognjen Prica, 1952.
* Partita (1954.)
* ''Mala sonatina'' (1954.) Muzička naklada 1979.
* Interludium (1969.)
* ''Iz dječje glave'' (1967.)
* ''Koncert za Romea i Juliju'' za 2 glasovira (1981.)
* ''Cvijeće za Scarlattija'' (1983.)
====Glazba za ostale solo instrumente====
* 3 epistole za orgulje (1975.)
* ''3 melodije malog Julijana'' (1988.) za flautu

===Komorna glazba===
* Klavirski trio broj 1 u g-molu (1953.)
* Klavirski trio broj 2 (''Trio de collines''; 1989.)
* Trio za obou/flautu, violončelo, glasovir (1960.), 1975., također prerađen za violu, violončelo i glasovir, te za obou, fagot i glasovir (1979.)
* ''Tri mušketira'' za 3 roga (1984.)
* 1. gudački kvartet ''Lirski'' (1941.-43.), HDS, 1973.
* 2. gudački kvartet (1951.) 1956.
* 3. gudački kvartet (1985.)
* ''Priča'' za kvartet saksofona (1992.)
* ''Spielmusik'' za kvartet saksofona (1992.)
* ''Scherzi di notte'' za kvartet drvenih puhača (1969.), Gerig, 1971.
* Varijacije na pučku temu za puhački kvintet (1975.)
* ''Poesis'' za 2 roga, 2 fagota i 2 klarineta (1979.)
* 4 sonate za violinu i glasovir: 1. (1933., prerađena 1976.); 2. a-mol (1937., prerađena 1946.-47.), HDS, 1974.; 3. (1960.); ''Sonata za rastanak''
* Sonatina za violinu i glasovir (1950.)
* 6 invencija za violinu/violončelo i glasovir (1947.)
* ''Aprilska sonatina'' za flautu i glasovir (1976.), Gerig, 1977.
* Sonata za flautu i glasovir (''Dona Cupidis'', 1991.)
* Sonatina za obou i glasovir (''Laudate Joanem'', 1980.)
* Sonata za klarinet i glasovir (1966.), Gerig, 1967.
* Dvije invencije za fagot i glasovir (1950.)
* Preludium, aria i rondo za fagot i glasovir (1981.)
* Sonatina za rog i glasovir (1973.)
* ''Musica per tromba'' za trubu i glasovir (1975.), HDS, 1977.
* ''Tri biblijske legende'' za trombon i glasovir (1983.), HDS 1988.
* ''Encore un printemps...'', sonatina za violinu i glasovir (1991.)

== Nagrade ==

Za svoje stvaralaštvo dobio više nagrada i priznanja, među njima nagrade za životno djelo »Mlado pokoljenje« (1965) i [[Nagrada Vladimir Nazor|»Vladimir Nazor«]] (1976) te nagradu [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|»Josip Slavenski«]] (1986). Godine 1988. izabran je za redovitog člana JAZU.<ref name="hbl.lzmk.hr"/>

== Zanimljivosti ==

*Grad [[Zagreb]] je u godini 2008. u spomen na skladatelja imenovao ulicu u naselju Sopnica - [[Jelkovec]] ([[Sesvete]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Snješka Knežević|first=Aleksander Laslo|title=Židovski Zagreb|year=2011|publisher=AGM, Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=978-953-174-393-8|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige||last=Goldstein|first=Ivo|title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.|year=2005|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-23-0|ref=harv}}
* [[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 3, Zagreb: [[LZMK]] 2007., str. 50-51, {{ISBN|953-7224-03-1}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«] (životopis)
*[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ www.lzmk.hr / »Bjelinski, Bruno«] (životopis)
*[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047/ hbl.lzmk.hr / Ivona Ajanović: »BJELINSKI, Bruno«] (životopis)

{{GLAVNIRASPORED:Bjelinski, Bruno}}
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Trst]]