WikiSysop: bnz

2022-04-30T23:54:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 23:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brtvilo'''-->~~[[datoteka:gaskets.jpg\|mini\|desno\|250px\|Neke vrste plosnatih i profilnih [[Meka brtva\|mekih brtvi]] <br/> 1. [[O-prsten]], <br/> 2. Podloška od [[vlakno\|vlakana]], <br/> 3. [[Papir]]na plosnata brtva, <br/> 4. Plosnata brtva za glavu [[Motor s unutarnjim izgaranjem\|motora]].]]		[[datoteka:gaskets.jpg\|mini\|desno\|250px\|Neke vrste plosnatih i profilnih [[Meka brtva\|mekih brtvi]] <br/> 1. [[O-prsten]], <br/> 2. Podloška od [[vlakno\|vlakana]], <br/> 3. [[Papir]]na plosnata brtva, <br/> 4. Plosnata brtva za glavu [[Motor s unutarnjim izgaranjem\|motora]].]]

	[[datoteka:PTFEseet.JPG\|mini\|desno\|250px\|[[Teflon]]ske brtve (PTFE brtve).]]		[[datoteka:PTFEseet.JPG\|mini\|desno\|250px\|[[Teflon]]ske brtve (PTFE brtve).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T21:58:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:gaskets.jpg|mini|desno|250px|Neke vrste plosnatih i profilnih [[Meka brtva|mekih brtvi]] 1. [[O-prsten]], 2. Podloška od [[vlakno|vlakana]], 3. [[Papir]]na plosnata brtva, 4. Plosnata brtva za glavu [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]].]]

[[datoteka:PTFEseet.JPG|mini|desno|250px|[[Teflon]]ske brtve (PTFE brtve).]]

[[datoteka:Compressed fiber jointing.JPG|mini|desno|250px|Brtve od biljnih [[vlakno|vlakana]].]]

[[datoteka:Caulking.jpg|mini|desno|250px|[[Silikon]]ski [[Kit (materijal)|kit]].]]

[[datoteka:Schwabenheim Schleusentor.jpg|mini|desno|250px|[[Meka brtva]] na [[Brodska prevodnica|brodskoj prevodnici]].]]

[[datoteka:Labyrinthdichtung01.jpg|mini|desno|250px|[[Labirintna brtva]] na [[Parna turbina|parnoj turbini]].]]

[[datoteka:Teflon tape used for sealing plumbing connections.jpg|mini|desno|250px|Kod spajanja [[navoj]]a dvije metalne cijevi ili [[vodovod]]ne [[Matica (naprava)|matice]] koja [[brtva|brtvi]] visokotlačno crijevo, oko navoja namotava se [[teflon]]ska traka u smjeru navoja - tri puta. Ovo pomaže zabrtviti vezu i sprječava istjecanje [[voda|vode]] kroz navoje.]]

[[datoteka:シールテープ施工.jpg|mini|desno|250px|Način postavljanja [[teflon]]ske trake.]]

[[datoteka:Gland packing002.jpg|mini|desno|250px|[[Brtvenica]] na [[pumpa|pumpi]].]]

[[datoteka:Gamma-seal type-9rb with-detail 120.png|mini|desno|250px|Gama-brtva.]]

'''Brtvilo''' ili '''brtveni materijal''' je [[materijal]] od kojeg se rade [[brtva|brtve]]. Brtva služi za sprječavanje ili smanjenje prijelaza tvari između dvaju funkcijski odvojenih prostora, dakle na mjestima kao što su rastavljivi [[cijev]]ni spojevi i ulaz nekog [[strojni dio|strojnog dijela]] u unutrašnjost [[konstrukcija|konstrukcije]]. Najčešće se pritom radi o sprječavanju propuštanja [[tekućine|tekućina]] ili [[plin]]ova, ali i istjecanja [[maziva]] i ulaska nečistoća. <ref> '''brtva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9776] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Materijali za izradu brtava ==
Glavni izvorni materijali za izradu brtava (brtvila) jesu koža, biljna i sintetska vlakna i njihove prerađevine, pluto, vulkanfiber, troskina vuna, kaučuk, guma, papir, karton i različite plastične mase, grafit i drugi materijali na bazi ugljika, metali i tako dalje. U izradi brtava ovi se materijali često kombiniraju međusobno i s drugim materijalima.

=== Papiri i kartoni ===
{{Glavni|Papir}}

Papiri i kartoni općenito su odviše [[Poroznost|porozni]], da bi se mogli upotrijebiti kao samostalna brtvila. Svojstva im se poboljšavaju [[impregnacija|impregnacijom]] [[ulja|uljima]], [[smola]]ma, [[kaučuk]]ovim [[lateks]]om. Manje prikladni impregnant za tu svrhu jest [[firnis]], jer čini proizvode neelastičnim.

=== Koža ===
{{Glavni|Koža (materijal)}}

Koža uštavljena kako biljnim tako i kromnim štavilima također je razmjerno porozna. Da bi se učinila nepropusnom za brtvljenje, impregnira se [[vosak|voskovima]], smolama i tekućim [[sintetika|sintetskim]] impregnantima. Prednost su joj prilična otpornost prema trošenju, djelovanju [[masti]], [[benzin]]a, slabim [[kiselina]]ma i [[tekućina]]ma koje sadrže [[sumpor]], a za neke svrhe i razmjerno mali [[koeficijent trenja]]. Nedostaci kože kao brtvila jesu slaba [[toplina|toplinska]] postojanost, zbog čega se ne smije upotrijebiti u dodiru s [[vodena para|vodenom parom]], i velika osjetljivost prema [[lužina]]ma. Najviše se upotrebljava za izradu manžetnih brtava, i to za niske pogonske [[temperatura|temperature]].

=== Biljna vlakna ===
{{Glavni|Vlakno}}

Biljna vlakna ([[kudjelja]], [[juta]], [[pamuk]], [[drvo|drvno]] vlakno) služe za proizvodnju jeftinih brtava za lakše pogonske uvjete. Pri tome se impregniraju različitim sredstvima (na primjer [[neopren]]om).

=== Pluto ===
{{Glavni|Pluto}}

Pluto se za izradu brtava upotrebljava u prirodnom stanju ili se melje, pa se od dobivenog brašna izrađuju proizvodi vrućim [[preša]]njem s različitim [[elastomer]]ima (na primjer proteinskim i sintetskim elastomerima). Glavne prednosti brtava od tih materijala jesu kompresibilnost (stlačivost) bez [[puzanje|puzanja]] i otpornost prema djelovanju ulja (do 120 [[celzij|°C]]; međutim iznad 70 °C pluto postaje plastično), a za određene svrhe i razmjerno visoki koeficijent trenja. Nedostaci pluta kao brtvila jesu neotpornost na djelovanje kiselina i lužina, [[korozija|korozivni]] utjecaj na [[legure]] [[aluminij]]a i [[magnezij]]a i na [[Nehrđajući čelik|nehrđajuće čelike]]. Osim toga pluto ne podnosi visoku temperaturu. Plutene brtve upotrebljavaju se za brtvljenje površina izloženih velikim [[deformacija]]ma, te među površinama od [[staklo|stakla]] i [[keramika|keramike]].

=== Pust ili filc ===
{{Glavni|Pust}}

Pusteni materijali od prirodnih i sintetskih vlakana služe za dobivanje brtava impregnacijom s različitim [[vezivo|vezivima]] koja ih čine nepropusnim. Kemijski i toplinski vrlo otporne brtve dobivaju se od [[poliester]]skih pustenih materijala impregniranim [[teflon]]om.

=== Vulkanfiber ===
{{Glavni|Vulkanfiber}}

Vulkanfiber je umjetna masa od prešanih listova [[papir]]a močenih u [[cink]]ovu [[klor]]idu i služi za proizvodnju brtvila u obliku ploča impregniranih ili obloženih [[elastomer]]ima. Prednosti brtvila od vulkanfibera jesu razmjerna [[tvrdoća]], savitljivost, [[žilavost]] i dobra obradivost. Nedostatak vulkanfibera kao brtvila jest njegova [[higroskopnost]] i bubrenje upijanjem [[voda|vode]].

=== Troskina vuna ===
{{Glavni|Troska}}

Troskina vuna može se u nekim slučajevima upotrijebiti kao [[toplina|toplinski]] vrlo otporno brtvilo. Međutim, njena upotreba za te svrhe vrlo je ograničena njenom vrlo malom mehaničkom otpornošću.

=== Stakleno predivo ===
{{Glavni|Stakleno vlakno}}

Stakleno predivo impregnirano [[teflon]]om je brtvilo koje uz visoku toplinsku ima i potrebnu mehaničku otpornost.

=== Azbest ===
{{Glavni|Azbest}}

Azbest je štetan materijal za zdravlje, a nekad se dosta upotrebljavao. On nije prikladan za upotrebu kao samostalno brtvilo, jer je porozan, a i mehanička svojstva su mu slaba. Da bi se učinio čvršćim, armirao se na primjer [[lan]]enim (za niže temperature) i [[Bakar (element)|bakrenim]] (za više temperature) nitima. Da bi se učinio nepropusnim impregnirao se najčešće elastomerima dobivenih od prirodnih i sintetskih [[kaučuk]]a. Usprkos navedenim nedostatcima, azbest se vrlo mnogo upotrebljavao za izradu brtava i brtvila, jer je toplinski vrlo otporan. Najpoznatija azbestna brtvila jesu "it ploče", trake, pletenice, a od brtava pleteni prstenovi. Već prema materijalima upotrijebljenim za armiranje i impregnaciju ti su proizvodi do 270 °C.

Brtvilo takve vrste poznato je pod nazivom klingerit (po prvom proizvođaču, austrijskoj tvornici ''R. Klinger''). Klingerit u različitim svojim oblicima jest smjesa vlaknastog azbesta (od 60 do 90%), gume (od 8 do 12%) i nekih mineralnih dodataka, koji se prešaju u obliku ploča. Može podnijeti razmjerno vrlo visoke temperature, pa se upotrebljava za brtvljenje spojeva u dodiru s vlažnom i pregrijanom [[vodena para|vodenom parom]] pod [[tlak]]om, s vrućom vodom, zatim za brtvljenje spojeva u dodiru sa stlačenim (komprimiranim) plinovima, derivatima [[nafta|nafte]], kiselinama i uljem.

=== Guma ===
{{Glavni|Guma}}

Guma je upotrebljiva kao samostalno brtvilo u velikom broju slučajeva. Glavna je njena odlika što se dade vrlo lako elastično deformirati i time prilagoditi obliku brtvene površine već pod malim [[pritisak|pritiscima]]. Ta i ostala njena mehanička, a i kemijska svojstva zavise od [[elastomer]]a koji čine njenu temeljnu tvar, i od vrste dodataka, [[punilo|punila]] i [[materijal]]a kojima može biti armirana. U pogledu kemijske otpornosti gume kao brtvila, obično se razlikuju tipovi neotporne i otporne gume prema djelovanju derivata [[nafta|nafte]]. Pod toplinski otpornim gumama podrazumijevaju se otporne na srednje temperature. Naročito su toplinski otporne gume dobivene od [[silikon]]skih kaučuka, koje su postojane od - 90 °C do + 250 [[celzij|°C]]. I ostala svojstva tih guma izuzetno su povoljna. Osim kao samostalno brtvilo, guma je važna i kao sastojak drugih brtvila. Guma se može ubaciti (inkorporirati) u brtvila [[impregnacija|impregnacijom]] tih brtvila kaučukom i zatim [[Vulkanizacija|vulkanizacijom]], ali i kao posebna obloga.

=== Plastične mase ===
{{Glavni|Plastika}}

Od plastičnih masa za izradu brtvila i brtava upotrebljavaju se mase izrađene na bazi [[termoplast]]a, najviše [[polietilen]]a, [[PVC|polivinilklorida]], poliamida. Brtve od tih materijala obično se izrađuju [[preša]]njem ili brizganjem. Pri tome im se mehanička svojstva mogu poboljšati armiranjem metalnim žicama ili tekstilnim predivom. Za primjenu brtvila i brtava od plastičnih masa važno je kakvoj će vrsti opterećenja oni biti izloženi, jer im je [[čvrstoća]] veoma zavisna od toga (tako im je na primjer čvrstoća na izmjenično-promjenjivo [[savijanje]] svega 15 do 29% od statičke čvrstoće na savijanje, koja se nalazi u granicama od 90 do 120 N/mm2). Osim toga, čvrstoća im je veoma zavisna i od temperature. Zavisnost njihove deformacije od naprezanja nije linearna. Granica elastičnosti im je ispod 40 N/mm2.

Posebno mjesto među termoplastima za brtve i brtvila zauzima [[teflon]]. Njegove prednosti su velika kemijska stabilnost i postojanost na niskim i visokim temperaturama. Upotrebljiv je za brtvljenje na [[temperatura]]ma koje vladaju u postrojenjima koja rade s tekućim zrakom i [[dušik]]om, kao i u onima s razmjerno visokim temperaturama od 250 do 280 °C. Općeniti nedostatak teflona, što se teško obrađuje, dolazi do izražaja i u ovom području primjene. Lakše se obrađuje srodni mu termoplast, takozvani hostaflon. On ima i bolja mehanička svojstva, ali je njegova kemijska postojanost manja.

Važna svojstva [[grafit]]a kao brtvila jesu njegova toplinska postojanost (do 800 °C) i kemijska otpornost, a i dobro antifrikcijsko djelovanje. Međutim, njegova ostala mehanička svojstva nisu povoljna. Kao samostalno brtvilo dobro se može upotrijebiti za brtvljenje spojeva s malom zračnošću među [[dosjed]]nim površinama, naročito među [[navoj]]ima.

Od ostalih materijala na bazi [[ugljik]]a kao brtvila u obzir dolaze proizvodi dobiveni od usitnjenih tvari s velikim sadržajem ugljika i s pomoću različitih veziva (takozvani umjetni ugljeni). Oni imaju znatno veću čvrstoću, a ostala svojstva slična svojstvima grafita. Dosta se upotrebljavaju u izradi takozvanih samopodmazivih brtava.
=== Metali ===
{{Glavni|Metal}}

Metali se kao brtvila upotrebljavaju u slučajevima kad već spomenuti materijali ne mogu zadovoljiti zahtjeve koji se na njih postavljaju s obzirom na [[čvrstoća|čvrstoću]] i postojanost. Glavni je nedostatak metalnih brtvila u usporedbi s ostalima u tome što im je kompresibilnost mnogo manja i što se ne dadu lako [[deformacija|deformirati]]. Zato je brtvljenje spojeva, u kojima se upotrebljavaju, potrebno imati ne samo kvalitetnije obrađene [[dosjed]]ne površine nego treba upotrijebiti i mnogo veće stezne [[sila|sile]].

Već prema uvjetima u kojima brtve moraju djelovati, kao metalna brtvila upotrebljavaju se [[kositar]], [[Olovo (element)|olovo]], [[aluminij]], [[bronca]], [[nikal]] i njegove [[legure]] ([[monel]] i nikonel), olovna bronca, [[lijevano željezo]], [[Legirani čelik|legirani i nelegirani čelici]], pa i [[srebro]], [[platina]], steliti, a i neki [[Metalurgija praha|sinterovani metali]] (na primjer na bazi [[Bakar (element)|bakar]]-kositar-[[željezo]]). Naročita je odlika sinterovanih metala kao brtvila u tome što se mogu učiniti samopodmazivima natapanjem uljem. Nedostatak im je mala [[čvrstoća]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Građevinski materijali]]

Brtvilo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica