Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:13:51Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:13
Redak 44:		Redak 44:
	{{mrva-zemlj}}		{{mrva-zemlj}}
	{{Gračac}}		{{Gračac}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]

WikiSysop: bnz

2022-04-30T22:52:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 22:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brotnja'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Brotnja		\|ime = Brotnja
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T13:46:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Brotnja
|regija =
|županija = [[Zadarska županija]]
|općina = [[Gračac]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Gračac]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 44.442436
|z. dužina = 16.120827
|brojstan2011= 47
|gustoća2011 =
|domaćinstva2011=
|pošta =
|pozbroj =
|autooznaka =
|slika =
|slika_opis =
|karta2 = Zadarska županija
|naziv karte2= Zadarske županije
}}

'''Brotnja''' je selo u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].

== Upravna organizacija ==
Upravno pripada općini [[Gračac|Gračcu]].

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se na južno od [[Martin Brod|Martina Broda]], nekoliko km zapadno od granice s BiH.

== Promet ==
Nalazi se na duž državne ceste [[D218]].

== Povijest ==
Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja i pograničnih djelova Hrvatske s druge strane drastično se smanjio tijekom i nakon drugoga svjetskog rata.<ref name="gradi se crkva">[http://www.hkr.hr/?sec=3&tid=1&cid=65139 Hrvatski katolički radio] HKR: ''Vijesti iz Crkve: domaće. U Bosanskom Petrovcu gradi se crkva'', 21. svibnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)</ref> 28. srpnja srpski ustanici ubili su sve zatečene Hrvate, 37 članova obitelji Ivezić.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/ Dnevno.hr] Ante Nazor: ''Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941.'', 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref> Nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.<ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref> Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH. Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala. Jugokomunistička historiografija i publicistika, te njeni pseudoznanstveni komesarski sljedbenici uporno i besramno prešućuju zločine nad Hrvatima u srpnju i kolovozu 1941. odnosno protuhrvatski karakter tobožnjeg "antifašističkog" ustanka i povezanost ustanika s talijanskim fašistima.<ref name="dnevno"/><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref>

== Stanovništvo ==
Prema popisu 1991., Brotnja je imala 125 stanovnika, 2001. 34 stanovnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13&ti=Zadarska+%9Eupanija+-+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=..%2FDatabase%2FNaselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske%2F4%20Stanovnistvo%20naselja%2F&lang=10 |accessdate=21. studenoga 2019. |title=Državni zavod za statistiku R. Hrvatske |archiveurl=https://www.webcitation.org/693AW8rhB?url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_13 |archivedate=10. srpnja 2012. }}</ref>, a 2011. 47 stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}</ref>

== Izvor ==
{{izvori}}

{{mrva-zemlj}}
{{Gračac}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]]

Brotnja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica