Suradnik10 u (test) 21:50, 27. listopad 2025.

2025-10-27T21:50:36Z

←Starija inačica		Inačica od 27. listopad 2025. u 21:50
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Tvrtka~~		{{infookvir tvrtka
	\| ime = Brodosplit		\| ime = Brodosplit
	\| slika = [[Slika:Brodosplit Logo New.JPG.png\|300px\|Logo]]		\| slika = [[Slika:Brodosplit Logo New.JPG.png\|300px\|Logo]]
Redak 166:		Redak 166:
	\|}		\|}
	<ref>[http://www.brodosplit.hr/PROIZVODI/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/3659/Default.aspx Brodosplit, Referentna lista brodova isporučenih od 1956. godine, sa portala Brodosplit, pristupljeno 22. listopada 2014.]</ref>		<ref>[http://www.brodosplit.hr/PROIZVODI/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/3659/Default.aspx Brodosplit, Referentna lista brodova isporučenih od 1956. godine, sa portala Brodosplit, pristupljeno 22. listopada 2014.]</ref>

			== Ostalo ==
			Brodosplit je bio pokroviteljem odnosno u svom sklopu je imao gradski zbor, kulturno-umjetničko društvo, fotoklub, <ref>[https://split.hr/natjecaji/detalj-natjecaja/udruge-i-druge-organizacije-u-kulturi-grada-splita ''Udruge i druge organizacije u kulturi grada Splita '']. Grad Split. Pristupljeno 27. listopada 2025.{{odlična}}</ref>, klapu, kuglački klub i dr.

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: bnz

2022-04-30T22:05:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 22:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brodosplit'''-->~~{{Tvrtka		{{Tvrtka
	\| ime = Brodosplit		\| ime = Brodosplit
	\| slika = [[Slika:Brodosplit Logo New.JPG.png\|300px\|Logo]]		\| slika = [[Slika:Brodosplit Logo New.JPG.png\|300px\|Logo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T08:10:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Tvrtka
| ime = Brodosplit
| slika = [[Slika:Brodosplit Logo New.JPG.png|300px|Logo]]
| vrsta = privatno
| osnutak = [[1931.]]
| prestala_postojati =
| osnivači = Ateliers et Chantiers de la Loire i dioničari
| sjedište =
| sjedište_grad =[[Split]]
| sjedište_država =[[Hrvatska]]
| ključneosobe =
| predsjednik =Tomislav Debeljak
| konkurencija =
| pokriveno_područje =
| industrija = [[brodogradnja]]
| proizvodi = brodovi i vanbrodogradnja
| usluge = - gradnja i popravak brodova (brodogradnja) <br/> - popravak i preinake brodova
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 2300
| holding =
| divizije = [[Brodogradilište specijalnih objekata|Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.]], Brodosplit - Tvornica dizel motora d.o.o., Brodosplit - Dizalice d.o.o., Brodosplit - Nemetalna oprema d.o.o., Brodosplit - Metalna oprema i konstrukcije d.o.o., Brodosplit - Antikorozivna zaštita d.o.o., Brodosplit - Armature d.o.o., Brodosplit - Izolacija d.o.o.
| podruž =
| vlasnik = [[DIV Grupa|DIV Brodogradnja d.o.o.]]
| slogan =
| web = [https://www.brodosplit.hr www.brodosplit.hr]
| dodatak =
}}
[[datoteka:Brodo1995.jpg|240px|thumbnail]]
'''Brodosplit''' je jedno od najvećih [[Hrvatska|hrvatskih]] [[brodogradilište|brodogradilišta]] iz [[Split]]a. Proizvodi vojna i civilna plovila ([[tanker]]i, [[trajekt]]i, putnički brodovi).

Nalazi u [[sjever]]nom dijelu Splita, u [[Kaštelanski zaljev|kaštelanskom zaljevu]] (od [[1932.]]) na površini od 560 000 [[Četvorni metar|četvornih metara]]. Na izuzetno dobroj lokaciji za proizvodnju brodova, u blizini se nalaze i gradska teretna i putnička luka. U neposrednoj blizini je i [[Zračna luka Split]] ( 20 [[Kilometar|km]]).

== Povijest brodogradilišta ==
=== Brodogradnja u Splitu početkom 20. stoljeća ===
Split je [[1910.]] imao svega 21.407 stanovnika<ref >[http://hrcak.srce.hr/file/11298 Sanja Klempić: Utjecaj imigracije na strukture stanovništva Splita, Migracijske i etničke teme 20 (2004), 1: 79–110, PDF]</ref> i bio mali provincijski grad na rubu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon osnutka [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] stao je ubrzano rasti, tako da je [[1931.]] imao već 35.332 stanovnika, i bio najveća jugoslavenska luka, sa čak sedam
malih brodogradilišta, odnosno devet ako bi se tome pribrojila i ona u obližnjem [[Vranjic]]u i [[Solin]]u.

Najstarije splitsko brodogradilište novoga doba bilo je ono obitelji ''Košćina'', osnovano [[1831.]] kod Lučca. '''[[Brodogradilište Košćina]]''' radilo je na tom mjestu do [[1875.]] <ref name ="slobodna">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/38237/Default.aspx Denis Krnić: Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver, sa portala Slobodna Dalmacija, pristupljeno 3. rujna .2010.]</ref> Tada je zbog probijanja željezničke pruge između Lučca i Manuša, izmješteno zapadno od Matejuške, na mjesto gdje se danas nalazi bivši hotel ''Ambasador''.

Drugo splitsko brodogradilište novoga vremena bilo je '''[[Brodogradilište Ivanko|Ivanko]]''', utemeljeno [[1893.]] od strane Dinka Ivanka u gradskoj luci (podno Katalinića briga) - on je startao sa malom barakom i manjim popravcima. Nakon pet godina izgradio je prvi vlastiti jedrenjak ''Slavni Vis''. Brodogradilište Ivanko bavilo se uglavnom popravkom parobroda, vremenom je preraslo u dioničko društvo i prezvalo se u skladu sa zakonom u ''Brodogradilište D. Ivanko i drugovi''. Kako je za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pao broj narudžaba,- poduzeće je bankrotiralo. Iz posrnulog društva je [[17. ožujka]] [[1918.]] uz financijsku pomoć novih ulagača izraslo novo društvo ''[[Splitsko brodogradilište Jug]]'' za gradnju, popravak, kupnju i prodaju brodova u kojem je bivši vlasnik Dinko Ivanko postao tehnički poslovođa.
[[Slika:Brodosplit Logo.JPG|220px|lijevo|mini|Logo Brodosplita]]
Treće splitsko brodogradilište bilo je Pomorsko industrijsko i tehničko poduzeće '''Braća Matijević'''<ref name ="slobodna"/> (kasniji '''Marjan''') utemeljeno [[1922.]] godine. To je bilo malo remontno brodogradilište smješteno ispod ondašnje tvornice cementa ''Betizza''. Imalo je vlastitu elektrocentralu, ljevaonicu, elektrotehničku i kovačku radionicu, te za ono doba pravo tehnološko čudo radionicu za autogeno varenje.

Četvrto splitsko brodogradilište '''[[Brodogradilište Pakmor|Pakmor]]''' utemeljio je [[1923.]], inženjer ''Pavle Kosiček''. <ref name ="slobodna"/> To je bilo malo brodogradilište u zapadnom dijelu gradske luke koje je gradilo elegantne brze motorne i sportske čamce, poduzeće je prestalo s radom [[1960.]] godine.

Uz ta brodogradilišta, poslovala su i dva bitno manja u [[Lora|Lori]]; ono ''[[Brodogradilište Vatroslava Bulimbašića|Vatroslava Bulimbašića]]'' (maone, jedrenjaci i čamci) i ono korčulanskog kalafata ''[[Brodogradilište Petra Jeričevića|Petra Jeričevića]]''.

=== 1931. osnutak Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova ===
No pravi impuls brodogradnji u Splitu zbio se zbog vojske i njenih narudžbi. Kako je tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]] bila u odličnim vezama sa tadašnjom [[Francuska|Francuskom]] koja je bila pokrovitelj stvaranja [[Mala Antanta|Male Antante]], - zbog toga je vojna suradnja Jugoslavije i Francuske bila izuzetno jaka i značajna. Tako je krajem [[1930-ih]] poznato francusko brodogradilišno društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'' iz [[Nantes]]a gradilo dvije [[Podmornica|podmornice]] klase ''Osvetnik'' za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] - na račun tog posla veze su toliko ojačale da su francuzi odlučili svojim kapitalom i znanjem ojačati jugoslavensku brodogradnju i osnovati jedno snažno brodogradilište. Tadašnja Jugoslavija zapravo i nije imala većeg brodogradilišta, osim malog remontnog u [[Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)|Bijeloj]] ([[Boka Kotorska]]) i onog u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]]. Tako je u ožujku [[1931.]] utemeljeno novo zajedničko ''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' <ref name ="slobodna"/> sa sjedištem u [[Beograd]]u (iza kojeg je zapravo stajao ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'').

Novoosnovano društvo kupilo je krajem ožujka [[1931.]] godine brodogradilište ''Marjan'' (dok, ljevaonicu i mehaničku radionicu) a [[18. kolovoza]] [[1931.]] godine kupljeno je i brodogradilište ''Jug'' i zemljište u uvali Supaval.

''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' u prvoj godini poslovanja, uspjelo je izvršiti popravke na 53 parobroda, 2 jedrenjaka i 3 čamca (ukupno 35.751 tona). Početkom [[1932.]] godine društvo je počelo podizati nove proizvodne pogone, započeta je gradnja dvaju navoza od 60 i 80 m, te nekoliko radionica.

=== Brodogradilište ''Split'' A.D. kasnije ''Jadranska brodogradilišta'' A.D.===
Odlukom glavne skupštine dioničara ”Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova” promijenjen je naziv društva od [[11. kolovoza]] [[1932.]] godine u Brodogradilište ''Split'' A.D., a sjedište preseljeno iz [[Beograd]]a u [[Split]]. <ref name ="slobodna"/>

Od [[7. lipnja]] [[1933.]] otpočela je isporuka brodava za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] prvi naručeni brod bila je bila [[barkasa]] ''Novogradnja br. 1'' dužine 11m s ugradjenim diesel motorom. Društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'', radilo je na transferu novih tehnologija u splitsko brodogradilište i investiralo značajna sredstva u povećanje kapaciteta, prvi profit splitsko brodogradilište ostvarilo je tek [[1938.]]
Ulaganja su pokazala rezultat [[30. srpnja]] [[1936.]] tad je porinut u more prvi željezni brod na vlastiti parni pogon - [[tegljač (brod)|tegljač]] ''Konjic''. To je označilo prekretnicu u splitskoj brodogradnji, i prijelaz sa zanatske na industrijsku proizvodnju brodova. Tad su se stale nizati narudžbe, gradili su brojne patrolne čamce (10) i patrolne brodove (2) za Ministarstvo Financija, jedan tegljač, te potom dva [[razarač]]a ''[[Lubiana|Ljubljana]]'' i ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' <ref name ="slobodna"/> (po nacrtima Ateliers et Chantiers de la Loire, koji su izgradili prvi brod te klase [[TA-43|Beograd]] [[1937.]]) za mornaricu Kraljevine Jugoslavije i dva velika putnička broda ''Sarajevo (nakon rata Sinj)'' i ''Šumadija (nakon rata Kotor)''. Razarači su dovršeni [[1939.]] a brodogradilište naraslo na 1100 radnika. Posljednji Razarač Split, naručen [[1938.]] brodogradilište je dovršilo tek [[1942.]] za [[Talijani|Talijane]].
==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodogradilišta ''Split'' A.D. ( ''Jadranska brodogradilišta'' A.D.)====
{| class="wikitable sortable"
|-
! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ([[registarska tona]])
|-
|| 40 || ''-''|| patrolni čamac|| 1940. || -
|-
|| 30 || ''Split''|| razarač|| 1942. || 1850
|-
|| 28 || ''Velebit''|| patrolni brod|| 1940. || 123
|-
|| 27 || ''Sarajevo (Sinj)'' || obalno-putnički teretni parobrod || 1937. || 472
|-
|| 26 || ''Šumadija (Kotor)''|| obalno-putnički teretni parobrod || 1937. || 472
|-
|| 23 || ''[[Lubiana|Ljubljana]]'' || [[razarač]] || 1939. || 1210
|-
|| 22 || ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' || [[razarač]] || 1939. || 1210
|-
|| 21|| ''Konjic''|| parni lučki tegljač || 1937. || -
|-
|| 1|| ''Novogradnja br. 1''|| barkasa drvena || 1933. || -
|-
|}
<ref >[http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista19321940/tabid/3612/Default.aspx Brodovi izgrađeni u brodogradilištu ''Split'' A.D. i ''Jadranska brodogradilišta'' A.D., sa portala Brodosplit, pristupljeno 3. rujna .2010.]</ref>
[[datoteka:Škverska dizalica.jpg|mini|260px|desno|Dizalica u Brodosplitu]]
[[Datoteka:Brodosplit - juice carrier.JPG|mini|260px|Gradnja broda "Orange star" u Brodosplitu]]

=== Brodograđevna industrija ''Split'' ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Brodogradilište ''Split'' A.D. je [[Nacionalizacija|nacionalizirano]] i preimenovano u Brodograđevna industrija
''Split'' (od [[1990-ih]] Brodosplit). Isprva je prve veće narudžbe [[1950-ih]] brodogradilište radilo za domaću flotu, vremenom se taj odnos promijenio tako da se danas 80% brodova radi za inozemne naručioce.
Od svog osnutka Brodosplit je isporučio više od 350 brodova ukupne nosivosti od preko 10 milijuna tona. Mnogi od ovih brodova dobili su priznanja od uglednih međunarodnih institucija.

Nakon [[1990-ih]] Brodograđevna industrija Split d.d., Split (Brodosplit d.d. Split) preoblikovana je u dioničko društvo gdje je većinski vlasnik postala tvrtka-DIV Brodogradnja d.o.o. sa ( 99,7833%) dionica.<ref>[http://www.brodosplit.hr/ONAMA/Osnovnipodaci/tabid/3611/Default.aspx Brodosplit.hr – O nama / Osnovni podaci], pristupljeno 9. studenoga 2014.</ref>

Brodosplit može graditi brodove u jednom dijelu do 280 metara dužine i 166,000 [[Registarska tona|registarskih tona]] nosivosti.

==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodosplita====
{| class="wikitable sortable"
|-
! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ( [[Registarska tona]])
|-
|| 466 || ''Peristil''|| brod za rasute terete || 2010. ||52.113
|-
|| 463 || ''Stena Polaris''|| tanker || 2010. || 64.917
|-
|| 462 || ''[[M/V Stena Progress|Stena Progress]]''|| tanker || 2009. || 65.056
|-
|| 459 || ''Arctic Char''|| tanker || 2010. || 74.999
|-
|| 458 || ''Arctic Flounder'' || tanker || 2009. || 74.999
|-
|| 461 || ''Olib'' || tanker ||2009. || 108.433
|-
|| 457 || ''Marinor'' || tanker || 2008. || 74.999
|-
|| 460 || ''Dugi Otok'' || tanker ||2008|| 108.414
|-
|| 456 || ''Marika'' || tanker || 2008. || 74.999
|-
|| 453 || ''Zefyros'' || tanker/ro-ro || 2006. || 1999
|-
|| 452 || ''Apiliotis'' || tanker/ro-ro || 2006. || 1975
|-
|| 450 || ''Mari Ugland''|| tanker || 2008. || 74.999
|-
|| 447 || ''[[M/T Donat|Donat]]''|| suezmax tanker|| 2007. || 166.300
|-
|| 444 || ''[[M/V Stena Performance|Stena Performance]]''|| tanker|| 2006. || 65.000
|-
|| 441 || ''[[M/V Stena Paris|Stena Paris]]''|| tanker|| 2005. || 65.000
|-
|| 434 || ''[[M/T Hrvatska|Hrvatska]]''|| [[suezmax]] tanker|| 2005. || 166.447
|-
|| 433 || ''[[M/T Alan Veliki|Alan Veliki]]''|| [[suezmax]] tanker|| 2005. || 166.739
|-
|| 401 ||''Podravina''|| tanker|| 1999. || 44.000
|-
|| 377 || ''[[M/T Frankopan|Frankopan]]''|| [[aframax]] tanker || 1994. || 101.605
|-
|| 376 || ''[[M/T Petar Zrinski|Petar Zrinski]]''|| [[aframax]] tanker || 1994. || 101.605
|-
|| 372 || ''[[M/S Frans Suell|Frans Suell]]''|| trajekt || 1992. || 4105
|-
|| 362 || ''Jahre Traveller''|| tanker || 1990. || 140.000
|-
|| 361 || ''Jahre Target'' || tanker || 1990. || 140.000
|-
|| 357 || ''[[M/S Isabella|Isabella]]''|| ro-ro trajekt|| 1989. || 4105
|-
|| 356 ||''[[M/S Amorella|Amorella]]'' || ro-ro trajekt|| 1988. || 4105
|-
|| 347 || ''Kriti Color''|| tanker|| 1987 .|| 43.305
|-
|| 100 || ''Capean Carras''|| teretni brod || 1971. || 77.000
|-
|| 77 || ''Makarska''|| teretni brod || 1968. || 8000
|-
|| 50 || ''Pakistan''|| teretni brod || 1964. || 12.860
|-
|| 8 || ''Jedinstvo ''|| putnički || 1958. || 2600
|-
|| 1 || ''Jugoslavija''|| putnički || 1956. || 2600
|-
|}
<ref>[http://www.brodosplit.hr/PROIZVODI/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/3659/Default.aspx Brodosplit, Referentna lista brodova isporučenih od 1956. godine, sa portala Brodosplit, pristupljeno 22. listopada 2014.]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi ==
*[[Dodatak:Popis velikih gospodarskih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije]]

*[[Stanislav Bavčević]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.brodosplit.hr Službene stranice]
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brodosplit-d-d/ Brodosplit d. d.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Brodogradilišta u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Tvrtke iz Splita]]

Brodosplit - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:50, 27. listopad 2025.

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica