Suradnik10: /* Posada broda */

2026-02-22T22:27:57Z

Posada broda

←Starija inačica		Inačica od 22. veljača 2026. u 22:27
Redak 147:		Redak 147:

	== Posada broda ==		== Posada broda ==
	Sastav posade broda ovisi o vrsti broda tj. nije ista posada trgovačkog teretnog broda, trgovačkog putničkog broda i ratnog broda. Zapovjednik broda nije član posade broda, on je predstavnik kompanije. Tipičnu posadu trgovačkog teretnog broda čine: prvi časnik palube, upravitelj stroja (inženjer broda), komesar broda, 2 časnika palube, 3 časnika stroja, električara, mehaničara, vođe palube, 2-6 kormilara, 0-2 mornara, kuhari i konobari. Najveća je odgovornost na zapovjedniku broda koji je osim za rukovođenje brodom prvenstveno odgovoran za poslove navigacije. Zapovjedniku broda su neposredno potčinjeni: upravitelj stroja, prvi časnik palube i komesar broda. Prvi po rangu nakon zapovjednika broda je prvi časnik palube koji je također odgovoran za navigaciju, poslove komunikacije i održavanje palube. Do 1. veljače 1999. godine poslove komunikacije je obavljao radiotelegrafist, a od tada poslove komunikacije obavljaju časnici palube. Prvom časniku palube su potčinjeni: drugi i treći časnik palube, eventualno jedan časnik pripravnik (kadet), vođa palube, kormilari i mornari. ~~Uprvitelju~~ stroja (inženjeru broda) su potčinjeni: prvi časnik stroja, vođa stroja, mehaničari i električari. U većim brodovima u posadi stroja su također drugi i treći časnik stroja, eventualno inženjer pripravnik te mazači, čistači itd. Komesar broda je odgovoran za rada kuhara i konobara(sobara).		Sastav posade broda ovisi o vrsti broda tj. nije ista posada trgovačkog teretnog broda, trgovačkog putničkog broda i ratnog broda. Zapovjednik broda nije član posade broda, on je predstavnik kompanije. Tipičnu posadu trgovačkog teretnog broda čine: prvi časnik palube, upravitelj stroja (inženjer broda), komesar broda, 2 časnika palube, 3 časnika stroja, električara, mehaničara, vođe palube, 2-6 kormilara, 0-2 mornara, kuhari i konobari. Najveća je odgovornost na zapovjedniku broda koji je osim za rukovođenje brodom prvenstveno odgovoran za poslove navigacije. Zapovjedniku broda su neposredno potčinjeni: upravitelj stroja, prvi časnik palube i komesar broda. Prvi po rangu nakon zapovjednika broda je prvi časnik palube koji je također odgovoran za navigaciju, poslove komunikacije i održavanje palube. Do 1. veljače 1999. godine poslove komunikacije je obavljao radiotelegrafist, a od tada poslove komunikacije obavljaju časnici palube. Prvom časniku palube su potčinjeni: drugi i treći časnik palube, eventualno jedan časnik pripravnik (kadet), vođa palube, kormilari i mornari. Upravitelju stroja (inženjeru broda) su potčinjeni: prvi časnik stroja, vođa stroja, mehaničari i električari. U većim brodovima u posadi stroja su također drugi i treći časnik stroja, eventualno inženjer pripravnik te mazači, čistači itd. Komesar broda je odgovoran za rada kuhara i konobara (sobara).

			== Vidi ==
			*[[Tehnički plovni objekt]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: bnz

2022-04-30T21:42:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 21:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brod'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Slika:Pallada fregat.jpg\|mini\|[[Rusija\|Ruska]] fregata ''Pallada'']]		[[Slika:Pallada fregat.jpg\|mini\|[[Rusija\|Ruska]] fregata ''Pallada'']]
	'''Brod''' je plovno sredstvo sposobno za kretanje po [[More\|moru]], [[Rijeka (vodotok)\|rijekama]] i [[Jezero\|jezerima]] koje služi najčešče za prijevoz [[roba\|robe]] i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju [[čamac\|čamci]] i [[brodica\|brodice]]. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje [[uzgon]] potreban kako bi plutao na vodi.		'''Brod''' je plovno sredstvo sposobno za kretanje po [[More\|moru]], [[Rijeka (vodotok)\|rijekama]] i [[Jezero\|jezerima]] koje služi najčešče za prijevoz [[roba\|robe]] i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju [[čamac\|čamci]] i [[brodica\|brodice]]. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje [[uzgon]] potreban kako bi plutao na vodi.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:49:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Slika:Pallada fregat.jpg|mini|[[Rusija|Ruska]] fregata ''Pallada'']]
'''Brod''' je plovno sredstvo sposobno za kretanje po [[More|moru]], [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[Jezero|jezerima]] koje služi najčešče za prijevoz [[roba|robe]] i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju [[čamac|čamci]] i [[brodica|brodice]]. Za razliku od splava, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje [[uzgon]] potreban kako bi plutao na vodi.

Općenito ga se može definirati kao plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi za prijevoz robe, putnika ili za neke druge namjene. Samo veće plovne objekte naziva se brodom, a manje se naziva [[brodica]]ma.
<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe">[https://www.fsb.unizg.hr/kziha/Predavanja%20poznavanje%20broda%20i%20plovidbe%20II.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb] Danijel Pušić: ''Poznavanje broda i plovidbe''. Osobne stranice Kalmana Žihe. (pristupljeno 11. ožujka 2020.)</ref>

==Povijest==
===Prapovijest===
[[Image:Floss.jpg|thumb|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]]
Prvo plovilo je najvjerojatnije bilo deblo jednog slučajno oborenog [[stablo|stabla]], a pogonilo se [[veslanje|veslanjem]], ljudskim dlanovima. Zatim se, nakon dosta godina došlo na ideju da je ugodnije pri plovidbi biti suh, a ne mokar, pa se došlo na ideju spajanja nekoliko debala u splav, a dlanovi su zamijenjeni [[veslo|veslima]]. Splav je bio težak za izvlačenje i neprikladan za upravljanje, pa se došlo na ideju dubljenja debelog debla, te se tako dobio prostor za sigurnu plovidbu i za smještaj tereta, uz istu silu koja ga održava na površini. Ova sila tj. uzgon otkriven je tek kasnije, ali su i praljudi spoznali da postoji veza između volumena izdubljenog debla i sile koja ga drži na površini da ne potone.

Arheološki dokazi pokazuju da ljudi stigli na [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] prije najmanje 60.000 godina, vjerojatno uz more iz jugoistoćne Azije tijekom ledenog doba u periodu kada more je niže i udaljenosti izmedu otoka manje.

Prvi poznati brodovi potječu iz [[neolit|neolita]], prije oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograničenja. Korišteni uglavnom za lov i ribolov. Najstariji [[Čamac#Kanu|kanui]] koje su pronašli arheolozi su često izrezivani iz [[crnogorica|crnogoričnih stabala]] pomoću jednostavnih kamenih alata.

===Antika===
[[Image:Gizeh Sonnenbarke BW 2.jpg|thumb|Rekonstrukcija [[Keops|Keopsovog]] broda]]
Dokazi iz drevnog [[Egipat|Egipta]] pokazuju da su rani Egipćani znali od dasaka drva napraviti brodski trup još 3000 g. prije Krista. Gradili su ih od drvenih dasaka koje su bile medusobno "ušivene". Brodovi drevnog egipta u 2. tisućljeću prije krista bili su najčešće dužine 25 metara, i imali su jedan [[jarbol]] koji si ponekad sastojao od dvije daske medusobno zavezane tako da izgledaju u obliku slova "A". Imali su jedno kvadratno [[jedro]], a bili su pogonjeni i veslima.

Prije oko 3800 godina, postojale spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije tj. odnosa glavnih izmjera: duljina/širina=6 i duljina/visina=10, što se vidi iz Božje zapovjedi [[Noa|Noi]]:

I reče Bog Noi: „Napravi sebi korablju od smolastog drveta; korablju načini s prijekletima i obloži je iznutra i izvani paklinom. A pravit ćeš je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset lakata u širinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji načini otvor za svjetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat...“. [Biblija, [[Knjiga postanka]]].

Iznimno važna činjenica da je prije, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda približno današnje konfiguracije koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekooceanskih brodova.
[[Grci]] su postupno savladali navigaciju na moru istražujući [[mediteran]] putem broda.

Oko 340 g. prije Krista, grčki moreplovac Pytheas brodom je prešao put od Grčke sve do [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Prije uvođenja [[Kompas|kompasa]], navigacija prema zvijezdama je bila glavni način za navigaciju na moru. U [[Kina|Kini]] su napravljeni prvi magnetski kompasi koji korišteni za navigaciju izmedju 1040 i 1117 godine. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na Europskim brodovima nalazi se u [[Francuska|francuskoj]] satiri La Bible de Guyot de Provins iz sredine XII stoljeća. U XIV st. pojavljuje se suhi kompas s nalijepljenom ružom kompasa (vjetruljom) ispod igle kakav se u nešto moderniziranijem obliku upotrebljava i danas

===Brodovi na području današnje Hrvatske===

Na području današnje [[Hrvatska|Hrvatske]], prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku [[Hvar|Hvaru]] star oko 4700 godina. U VII stoljeću prije Krista, dobre brodove zvane SERILIA LIBURNICA gradili su[[Liburni]], koji su živjeli od područja rijeke Krke u Dalmaciji pa sve do Raše u Istri. Ostaci potonulog broda u blizini otoka [[Mljet|Mljeta]] iz I st. Poslije Krista svjedoče o trgovačkom putovanju iz Grčke i Južne Italije. Ostaci tog broda govore o gradnji brodova, duljine oko 20 m i nosivosti oko 100 t.Prvi hrvatski brod potječe iz 11 stoljeća , sačuvan je u gradu Ninu blizu Zadra, a zove se CONDURA CROATICA i bio je izvanrednih plovnih sposobnosti (izdužen + 1 latinskog oblika jedro + kormilo)

Dolaskom Hrvata u VII stoljeću na obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Nešto kasnije grade se brodovi sa 2 – 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove. Tek u XII stoljeću su brodovi dobili kormilo na krmi u svrhu lakšeg upravljanja. Već su tada postojale različite forme za različite namjene, ali se najdulje zadržala forma uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX sve do XVI stoljeća. Tek tada se forma broda mijenja i prelazi u široku, oblu i visoku, sa više jarbola i jedara, koju je zahtijevala oceanska plovidba.

U XV i XVI stoljeću veliki napredak u brodogradnji na ovim prostorima bilježi Dubrovačka republika gradnjom brodova trgovačke mornarice, za plovidbu na širem prostoru Mediterana te Dalekog istoka.

U XVI i XVII stoljeću, iz razloga ratova (Venecija, Turci) usporen je rast gospodarstva. Brodogradnja na ovim prostorima i dalje su bili glavni sadržaj života i rada. U tom periodu Hrvati su razvili kvalitetnu mornaricu ( Senjski uskoci i Neretvanski gusari ) i bili su najbolji borci na moru.
[[Datoteka:12060001.jpg|200px|desno|mini|Poseban tip gajete, [[falkuša]] koji se gradio se u [[Komiža|Komiži]]]]
[[Galija]] je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Vesla su se kod takovih postavljala i do tri reda, a na svakom veslu je bilo i do 5 veslača. Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u XIX stoljeću, forma manjeg broda, nazvana [[Gajeta]] i [[Leut]].

Početkom XVIII stoljeća, na ovim prostorima nastupa mir, a Austrougarska monarhija potiče gospodarstvo, a u XIX stoljeću ponovo oživljava brodogradnja (Lošinj, Cres, Silba, Korčula, Pelješac, Dubrovnik, Boka Kotorska). Grade se veliki jedrenjaci, koji su dugo godina bili konkurencija željeznim parnim brodovima.

== Dijelovi broda ==
[[Datoteka:Lod Schema.png|mini|250px|Dijelovi broda]]
Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.

Prateći sliku mogu se izdvojiti sljedeći dijelovi broda:
* '''[[pramac]]''' (''na slici oznaka 1'') - prednji dio broda
* '''[[bulb pramac]]''' (''na slici oznaka 2'') - nalazi se ispod pramca na vodenoj liniji broda a služi za stvaranje manjeg otpora valova koje pri kretanju broda uzrokuju pramac, krma i bulb
* '''[[trup broda]]''' (''na slici oznaka 4'') - čini ga skelet (rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajučih nosača i profila što ovisi o vrsti broda) i oplata (oplata je s vanjske i unutarnje strane učvršena na odgovarajući način u ovisnosto od vrste broda na skelet). Unutrašnjost brodskog trupa podijeljena je po visini na palube, a po dužini na poprečne pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne površine, povećaju krutost i čvrstoću broda i u slučaju prodora vode u brod spriječe poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonuće.
* '''[[brodski vijak]]''' (na slici oznaka 5)- sa pogonskim postrojenjem pogoni brod pri kretanju (iza vijka nazire se kormilo broda)
* '''[[krma]]''' (''na slici oznaka 6'') - stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda
* '''[[paluba]]''' (''na slici oznaka 9'')
* '''[[Nadgradnja broda]]''' (''na slici oznaka 8'') - je sve ono što se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja pruža od jedne do druge bočne strane broda naziva se nadgrađe a ako je uže onda se naziva palubna kućica. U pravilu na najvišem nadgrađu se nalazi brodski komadni most sa komandnim uređajima za upravljanje brodom. Nadgrađe pridonosi povečanju čvrstoće broda.
* '''ugradnja''' - svi dijelovi na i u brodu koji ne doprinose povećanju čvrstoće broda (unutarnje obloge, stropovi, podovi, čvrsto ugrađeni namještaj...)
* '''pogonski dio''' - svi dijelovi koji omogućavaju brodu kretanje (npr. kod motornog broda tu spada [[brodski motor|motor]], vod vratila i [[brodski vijak]])
* '''pomoćni uređaji''' - svi oni uređaji [[stroj]]evi i instalacije koji za pomoćne djelatnosti strojarnice i palube (agregati za električnu struju, razne [[sisaljka|pumpe]], pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, električne instalacije isl.)
* '''pokretna oprema''' - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

== Osnovne značajke i dimenzije broda ==
[[Datoteka:LOA-LWL.svg|mini|250px|Slika 1 (uzdužni presjek)]]
[[Datoteka:BEAM-draft.PNG|mini|250px|Slika 2 (poprečni presjek)]]
'''U osnovne značajke broda spadaju:'''
* [[Vlastita masa broda|vlastita masa]] - Izražava se u [[tona]]ma.
* [[deplasman]] - Izražava se u [[tona]]ma.
* [[Istisnina broda|istisnina]] - Izražava se u tonama.
* [[Nosivost broda|nosivost]] - Izražava se u [[tona]]ma.
* [[Prostornost broda|prostornost]] - Izražava se u m<sup>3</sup>, a može se izraziti i u [[Registarska tona|registarskim tonama]].

'''U osnovne dimenzije broda spadaju:'''
* '''dužina broda'''
** dužina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda
** dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti (liniji)
** dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* '''širina broda'''
** širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda
** širina na konstrukcijskoj vodenoj crti
** širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
* '''visina broda'''
** najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka, jarbola, komandnog mosta)
** konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda
* '''gaz broda'''
** najveći gaz - mjeri se od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najviše uronjen
** gaz na pramcu
** gaz na krmi
** najmanji konstrukcijski gaz
** najveći konstrukcijski gaz
* '''nadvođe broda''' - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

== Podjela brodova ==
[[Datoteka:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|mini|250px|Putnički brod]]
Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

'''Podjela brodova prema namjeni'''

Prema namjeni brodovi se dijele na:<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe"/>
* [[trgovački brod|trgovačke brodove]] - namijnjeni za prijevoz putnika i robe
** [[Teretni brod|teretni brodovi]] - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
** [[Putnički brod|putnički brodovi]] - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
** putničko-teretne brodove
* [[Ratni brod|ratne brodove]] - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
** glavni ratni brodovi - [[Nosač zrakoplova|nosači zrakoplova]], [[Krstarica|krstarice]], [[Razarač|razarači]], [[Podmornica|podmornice]], [[Minopolagač|minopolagači]], [[Minolovac|minolovci]], [[Torpedni čamac|torpedni čamci]], [[Patrolni brod|patrolni brodovi]], [[Desantni brod|desantni brodovi]]...
** pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
* specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - [[Ribarski brod|ribarski brodovi]], [[tegljač (brod)|tegljači]], [[Ledolomac|ledolomci]], [[Trajekt|trajekti]], [[Jahta|jahte]], [[Jedrilica (plovilo)|jedrilice]], [[brodovi-svjetionici]], brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "[[Veli Jože (brod)|Veli Jože]]")

'''Podjela brodova prema području plovidbe'''>
[[Datoteka:Fregatte Bremen F207 7938.jpg|mini|250px|Ratni brod]]
Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na, prema hrvatskom Pomorskom zakoniku:<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe"/>
* brodove za plovidbu morem
** brodove [[mala obalna plovidba|male obalne plovidbe]]
** brodove [[velika obalna plovidba|velike obalne plovidbe]]
** brodove [[duga plovidba|duge plovidbe]]
** brodove [[obalna plovidba Jadranskim moren|obalne plovidbe Jadranskim morem]]
** brodove [[nacionalna plovidba|nacionalne plovidbe]]
** brodove [[nacionalna obalna plovidba|nacionalne obalne plovidbe]]
** brodove [[nacionalna priobalna plovidba|nacionalne priobalne plovidbe]]
** brodove [[lokalna plovidba|lokalne plovidbe]]
** brodove [[neograničena plovidba|neograničene plovidbe]]
* brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
** riječne brodove
** jezerske brodove
** kanalske brodove

'''Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni'''

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:
* drvene brodove
* čelične brodove
* kompozitne brodove
* betonske brodove
* brodove od aluminija i njegovih legura
* brodove od plastičnih masa.

'''Podjela brodova prema vrsti pogona'''

Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:<ref name="Pušić-Poznavanje broda i plovidbe"/>
* [[Jedrenjak|jedrenjake]] - za pogon koriste [[Vjetar|vjetar]] koji djeluje na jedra
* [[Parobrod|parobrode]] - za pogon koriste [[Parni stapni stroj|parni stapni stroj]]
* motorne brodove - brodovi s [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]] i brodovi sa [[Parna turbina|parnim]] ili [[Plinska turbina|plinskim turbinama]]
* brodove na električni pogon - za pogon koriste [[Elektromotor|elektromotore]] koji se napajaju iz [[akumulator]]a, (npr. [[Podmornica|podmornice]])
* brodove na dizelsko-električni pogon - sami pogon je elektromotor koji dobiva električnu energiju od generatora pogonjenog Dieselovim motorom
* brodove na alternativne pogone

Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla.
Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična [[Podmornica|podmornica]] ima za vožnju po površini Dieselov motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Dieselova motora.

== Posada broda ==
Sastav posade broda ovisi o vrsti broda tj. nije ista posada trgovačkog teretnog broda, trgovačkog putničkog broda i ratnog broda. Zapovjednik broda nije član posade broda, on je predstavnik kompanije. Tipičnu posadu trgovačkog teretnog broda čine: prvi časnik palube, upravitelj stroja (inženjer broda), komesar broda, 2 časnika palube, 3 časnika stroja, električara, mehaničara, vođe palube, 2-6 kormilara, 0-2 mornara, kuhari i konobari. Najveća je odgovornost na zapovjedniku broda koji je osim za rukovođenje brodom prvenstveno odgovoran za poslove navigacije. Zapovjedniku broda su neposredno potčinjeni: upravitelj stroja, prvi časnik palube i komesar broda. Prvi po rangu nakon zapovjednika broda je prvi časnik palube koji je također odgovoran za navigaciju, poslove komunikacije i održavanje palube. Do 1. veljače 1999. godine poslove komunikacije je obavljao radiotelegrafist, a od tada poslove komunikacije obavljaju časnici palube. Prvom časniku palube su potčinjeni: drugi i treći časnik palube, eventualno jedan časnik pripravnik (kadet), vođa palube, kormilari i mornari. Uprvitelju stroja (inženjeru broda) su potčinjeni: prvi časnik stroja, vođa stroja, mehaničari i električari. U većim brodovima u posadi stroja su također drugi i treći časnik stroja, eventualno inženjer pripravnik te mazači, čistači itd. Komesar broda je odgovoran za rada kuhara i konobara(sobara).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/brod/ brod]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brodovi-na-vesla-i-jedra/ brodovi na vesla i jedra]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brod-posebne-namjene/ brod posebne namjene]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brodica-za-spasavanje/ brodica za spašavanje]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/gradnja-broda/ gradnja broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brodska-oprema/ brodska oprema]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/istrazivacki-brod/ istraživački brod]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/brodski-pogon/ brodski pogon]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/vijak-brodski/ brodski vijak]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/cvrstoca-broda/ čvrstoća broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/konstrukcija-broda/ konstrukcija broda.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/osnivanje-broda/ osnivanje broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/ribarski-brod/ ribarski brod]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/upravljivost-broda/ upravljivost broda]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
<gallery>
Slika:Sternpost.jpg|Krma broda
Slika:USS Tarawa (LHA-1).jpg|Nosač [[zrakoplov]]a
Slika:NSF picture of Yamal.jpg|Ledolomac
Slika:Ostindiefararen-Götheborg-avsegling-oktober-2005.jpg|Jedrenjak
Slika:Brosen tugboats tanker.jpg|Tanker
Slika:Bulbous bow on a container ship.JPG|Bulb pramac
Slika:Mighty Servant loading an oil platform.jpg|Brod ukrcava naftnu platformu
Slika:Color Fantasy Bug.JPG|Putnički brod za kružna putovanja
</gallery>

[[Kategorija:Plovila]]
[[Kategorija:Brodovi| ]]

[[ml:കപ്പല്‍]]
[[sv:Skepp (fartyg)]]

Brod - Povijest promjena

Suradnik10: /* Posada broda */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica