WikiSysop: bnz

2022-04-30T19:34:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 19:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brian Josephson'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Brian Josephson		\| ime = Brian Josephson
	\| slika = Brian Josephson, March 2004.jpg		\| slika = Brian Josephson, March 2004.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T09:25:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Brian Josephson
| slika = Brian Josephson, March 2004.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[4. siječnja]] [[1940.]]
| mjesto_rođenja = [[Cardiff (Wales)]], [[Wales]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište Illinois, [[Sveučilište Cambridge]]
| alma_mater = [[Sveučilište Cambridge]]
| doktorski_mentor = Brian Pippard
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Josephsonov učinak]] [[Supravodljivost]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1973.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Brian Josephson''' ili '''Brian David Josephson''' ([[Cardiff]], 4. siječnja 1940.), [[Britanci|britanski]] [[fizičar]]. [[Profesor]] na Sveučilištu Illinois i u [[Sveučilište Cambridge|Cambridgeu]]. Od 1967. vodi istraživački odjel Instituta za fiziku u Cambridgeu. Teoretski predvidio svojstva [[Supravodljivost|suprastruje]] pri prolasku kroz takozvanu [[Tuneliranje|tunelsku]] barijeru ([[Josephsonov učinak]]). S [[Leo Esaki|Leom Esakijem]] i [[Ivar Giaever|Ivarom Giaeverom]] podijelio 1973. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Josephson, Brian David''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29343] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Tuneliranje ==
{{Glavni|Tuneliranje}}
[[datoteka:EffetTunnel.gif|mini|lijevo|250px|Budući da polumjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] iznosi oko 10-15 [[metar|m]], a brzina [[alfa-čestica|alfa-čestice]] koja se u njemu kreće iznosi oko 106 [[Metar u sekundi|m/s]], izlazi da alfa-čestica dolazi do vanjske površine približno 106/10-15 = 1021 puta u sekundi, odnosno da ona pobjegne iz jezgre nakon 1021 pokušaja. To je u stvari bit [[Tuneliranje|tuneliranja]] ili tunelskog učinka.]]
'''Tuneliranje''', '''tunelski efekt''' ili '''tunelski učinak''' je [[Kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava pri kojoj postoji [[vjerojatnost]] da [[elementarna čestica]] svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni [[Klasična mehanika|klasične fizike]] ne dopuštaju. Primjerice, pri naletu čestice na središte odbojne [[sila|sile]] kojoj je [[Potencijalna energija|potencijalna energija]] veća od [[kinetička energija|kinetičke energije]] čestice, klasično je moguće samo odbijanje čestice. Ipak, zahvaljujući [[val]]nim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. Stoga postoji određena vjerojatnost (dana kvadratom modula valne funkcije) da se čestica nađe i u klasično zabranjenim područjima prostora. Ta vjerojatnost ovisi o visini i širini barijere, a pokusi potvrđuju da je, pri naletu mnoštva čestica, broj onih koje prođu barijeru proporcionalan kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti.

Tuneliranjem su protumačene mnogobrojne pojave u [[nuklearna fizika|nuklearnoj]] i [[Atomska fizika|atomskoj fizici]], poput [[Alfa raspad|alfa raspada]] [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] ([[George Gamow]], 1928.), spontane [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]], emisije [[elektron]]a iz metalnih površina u [[supravodljivost|supravodičima]]. U posljednjem slučaju riječ je o posebnom tipu tuneliranja vezanom uz energijski procijep i promijenjenu gustoću stanja za normalno vodljive kvazičestice u supravodiču. Struja elektrona koji prolaze tuneliranjem kroz potencijalnu barijeru našla je primjenu u [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnom mikroskopu s tuneliranjem]], kojom se ispituje elektronska struktura površina vodljivih uzoraka. <ref> '''tuneliranje''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=62682] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Brian, Josephson}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Wales]]

Brian Josephson - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica