Brescia - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:40:43Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:40
Redak 84:		Redak 84:

	==Gradske znamenitosti==		==Gradske znamenitosti==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji\|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]]		\|ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji\|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]]
	\|slika = San_salvatore_(brescia)_interno2.JPG		\|slika = San_salvatore_(brescia)_interno2.JPG

Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

2025-04-08T01:41:35Z

Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:41
Redak 121:		Redak 121:
	* [[Benedetto Castelli]] - matematičar i pionir [[Hidraulika\|hidraulike]], s početka 17. st.		* [[Benedetto Castelli]] - matematičar i pionir [[Hidraulika\|hidraulike]], s početka 17. st.
	* [[Francesco Lana de Terzi]] (1631.-1687.) - talijanski fizičar, [[Isusovci\|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova.		* [[Francesco Lana de Terzi]] (1631.-1687.) - talijanski fizičar, [[Isusovci\|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova.
	* [[Camillo Golgi]] (1843. -1926.) - talijanski liječnik i znanstvenik, patolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu\|Nobeleove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1906.]]		* [[Camillo Golgi]] (1843. — 1926.) - talijanski liječnik i znanstvenik, patolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu\|Nobeleove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1906.]]
	* [[Giuseppe Zanardelli]], (1826.-1903.) - pravnik i političar, premijer Kraljevine Italije (1901. -1903.)		* [[Giuseppe Zanardelli]], (1826.-1903.) - pravnik i političar, premijer Kraljevine Italije (1901. — 1903.)
	* Giovanni Battista Montini (1897.–1978.) [[Papa]] [[Pavao VI.]] (1963.-1978.).		* Giovanni Battista Montini (1897.–1978.) [[Papa]] [[Pavao VI.]] (1963.-1978.).
	* [[Giacomo Agostini]] (1942.-) višestruki svjetski prvak u motociklizmu (1964. - 1977.)		* [[Giacomo Agostini]] (1942.-) višestruki svjetski prvak u motociklizmu (1964. - 1977.)

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:36:50Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:36
Redak 118:		Redak 118:
	* [[Anđela Merici\|sv. Angela Merici]], osnivačica [[Uršulinke\|Uršulinki]] ženskog redovničkog reda u Bresci 1535.		* [[Anđela Merici\|sv. Angela Merici]], osnivačica [[Uršulinke\|Uršulinki]] ženskog redovničkog reda u Bresci 1535.
	* [[Niccolo Fontana Tartaglia]]- mletački matematičar iz 16. st.		* [[Niccolo Fontana Tartaglia]]- mletački matematičar iz 16. st.
	* [[Gasparo da Salò]] (1540.- 1609.) - graditelj [[violina]]		* [[Gasparo da Salò]] (1540. — 1609.) - graditelj [[violina]]
	* [[Benedetto Castelli]] - matematičar i pionir [[Hidraulika\|hidraulike]], s početka 17. st.		* [[Benedetto Castelli]] - matematičar i pionir [[Hidraulika\|hidraulike]], s početka 17. st.
	* [[Francesco Lana de Terzi]] (1631.-1687.) - talijanski fizičar, [[Isusovci\|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova.		* [[Francesco Lana de Terzi]] (1631.-1687.) - talijanski fizičar, [[Isusovci\|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova.

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:08:03Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:08
Redak 135:		Redak 135:
	* {{ZD\|K\|KIN}} [[Šenžen]], [[Kina]]		* {{ZD\|K\|KIN}} [[Šenžen]], [[Kina]]

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==
	* [[Basket Brescia Leonessa]] je [[košarka]]ški klub iz Brescije.		* [[Basket Brescia Leonessa]] je [[košarka]]ški klub iz Brescije.
	*[[Brescia Calcio]] je nogometni klub iz Brescije.		*[[Brescia Calcio]] je nogometni klub iz Brescije.

WikiSysop: bnz

2022-04-30T18:00:00Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 18:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brescia'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Brescia		\| ime =Brescia
	\| ime_genitiv =Brescie		\| ime_genitiv =Brescie

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T19:02:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 19:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Brescia'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Brescia'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Brescia		\| ime =Brescia
	\| ime_genitiv =Brescie		\| ime_genitiv =Brescie

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T21:19:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Brescia
| ime_genitiv =Brescie
| izvorno_ime =Comune di Brescia
| slika_panorama =Tramonto su Brescia (Foto Luca Giarelli).jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Panorama Brescie
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_lokacijska_karta_država=Italija
| veličina_karte =280px
| opis_karte =Položaj Brescie u Italiji
| širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 10 | dužina-minute = 14 | dužina-oznaka = E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]]
| utemeljenje_datum =oko 4. stoljeća pr. Kr.
| osnivač =Etruščani
| nazvan_po =po keltskom plemenu Cenomani ''Brixia''
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =zone
| d1 = 
| titula_vođe =gradonačelnik
| ime_vođe =Adriano Paroli
| stranka_vođe =Narod Sloboda
| površina_ukupna =90.7 km2
| visina =150 m
| stanovništvo_godina =lipanj 2009.
| stanovništvo_bilješke=
| stanovništvo =191,352
| stanovništvo_gustoća =2,260.2/km²
| vremenska_zona =CET
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =CEST
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =25100
| pozivni_broj =030
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = [http://www.comune.brescia.it www.comune.brescia.it]
| bilješke =
}}

'''Brescia''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]].

Grad leži u podnožju [[Alpe|Alpa]], ima 191.000 stanovnika, i po tome je drugi po veličini grad u Lombardiji, nakon [[Milano|Milana]]. Bresciu zovu ''Lavica Italije'', zbog desetodnevnog ustanka koji se održao u gradu u proljeće [[1849.]] protiv [[Austrijsko carstvo|austrijske]] vlasti.

Grad je upravno središte pokrajine [[Brescia (pokrajina)|Brescia]], jedne od najvećih u Italiji, s oko 1.200.000 stanovnika. Za [[Antika|antike]] zvao se Brixia, i bio je važno regionalno središte još od pred-rimskog doba. Brescia ima brojne [[Rimsko Carstvo|rimske]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] spomenike koji su dobro očuvani, među njima se ističe gradski [[Fortifikacija|kaštel]]. Brescia s okolicom je treća po veličina talijanska industrijska zona, u kojoj je osobito koncentrirana automobilska i strojarska industrija, tu je i sjedište velike tvrtke za proizvodnju oružja Beretta. Grad je i značajan turistički centar zbog obližnjih jezera [[Lago di Garda]] i [[Lago Iseo]] te [[Alpe|Alpi]].

Brescia je izgrađena planski još za [[Rimska Republika|Rima]], s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, tako se nastavilo graditi i kasnije.

==Povijest==
===Brescia za antike===

[[datoteka:Brescia Capitoline Temple.jpg|mini|lijevo|240px|Ostatci rimskog hrama na kapitolu]]
Postoje različite [[Mitologija|mitološke]] priče o osnutku Bresce, jedna od njih pripisuje osnutak grada [[Heraklo|Herkulu]], dok druga priča osnutak grada vezuje uz Altiliju ( "drugi Ilij") koji su osnovali bjegunci razorene [[Troja|Troje]]. Postoji i priča da je grad osnovao [[Liguri|ligurski]] kralj Cidnus, koji je provalio u [[Pad|Padsku dolinu]] za kasnog [[Brončano doba|brončanog]] doba. Znanstvenici pak misle da su grad osnovali [[Etruščani]].

Nakon provale [[Gali|galskog]] plemena Cenomani, u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću prije Krista]] - Brixia je postala njihov glavni grad. Grad su zauzeli [[Rimska republika|Rimljani]] [[225. pr. Kr.]], tijekom [[Kartaga|punskih]] ratova ''Brixia'' je obično bila u savezu s Rimljanima. Ali je [[202. pr. Kr.]] je stupila u [[Kelti|keltsku]] konfederaciju protiv Rima, no istovremeno je sklopila tajni ugovor s Rimom, i iznenadno napala svoje keltske saveznike pleme Insubres i uništala ih. Nakon toga Brixia je postala sastavni dio Rima, zadržavši određenu samoupravu. Postala je civitas ( "grad") [[89. pr. Kr.]] a [[41. pr. Kr.]] stanovnici Brixie dobili su rimsko državljanstvo. [[Car]] [[August]] je u Brixiji osnovao rimsku civilnu koloniju [[27. pr. Kr.]], za potrebe kolonije [[August]] je dao izgraditi i [[akvedukt]] koji je dovršio [[Tiberije]]. Rimska Brixia bila je solidno opremljen grad, imala je najmanje tri hrama, [[akvedukt]], [[amfiteatar]], kupališta te [[forum]] s još jednim hramom koji je sagrađen za [[Vespazijan]]a.

Brixia je [[402.]] godine opustošena za provale [[Zapadni Goti|Vizigota]] predvođenih [[Alarik I.|Alarikom I.]] Tijekom invazije [[Huni|hunske]] inavazije pod [[Atila|Atilom]], grad je ponovno orobljen [[452.]], četrdesetak godina nakon toga, bila je prvi grad koji je zauzeo [[Goti|gotski]] general [[Teodorik Veliki]] u ratu protiv [[Odoakar|Odoakara]].

===Srednji vijek===

[[datoteka:Ponte_levatoio_-_Castello_di_Brescia_(Foto_Luca_Giarelli).jpg|mini|desno|280px|Gradski kaštel]]
Negdje oko [[568.]] ili [[569.]] Bresciu su preoteli [[Langobardi]] od [[Bizant|Bizanta]], ona je bila jedno od njihovih središta poluneovisnog vojvodstva. Prvi vojvoda bio je Alachis, koji je umro u [[573.]] Posljednji kralj [[Langobardi|Langobarda]] - Erazmo, bio je također vladar Brescie. [[Karlo Veliki]] zauzeo je grad [[774.]] godine i uništio [[Langobardi|Langobardsko Kraljevstvo]] u sjevernoj Italiji. Nakon njega vlast u gradu preuzima [[biskup]] [[844.]] Notingus koji postaje i prvi [[knez]], njegovi sljedbenici nose titulu [[grof]]. Od [[855.]] do [[875.]], za vrijeme vladavine [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik II.]] Brescia je de facto, bila glavni grad [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U vremenu nakon toga postupno slabi moć biskupa kao carskih zastupnika, njima su vlast osporavali i žitelji ali i lokalno plemstvo, tako da Brescia postaje [[slobodna komuna]] negdje oko početka [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Vrijeme nakon toga obilježile su stalne borbe za proširenje teritorija komune, prvo na račun bliže okolice a kasnije protiv susjednih gradova [[komuna]], posebice [[Bergamo|Bergama]] i [[Cremona|Cremone]].

U uzastopnim borbama između [[Lombardija|lombardijskih]] gradova i vojvodstava, Brescia je bila vrlo upletena pristupivši nekim savezima, ali i svim ustancima protiv njih. [[mir iz Konstanza|Mirom iz Konstanza]] ([[1183.]] ) okončan je rat sa [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrikom Barbarossom]] njime je također Bresci priznat status slobodne komune. [[Podestat|Podesta]] Brescie Rambertino Buvalelli [[1201.]] sklopio je mir i ušao u savez s gradovima komunama [[Cremona|Cremonom]], [[Bergamo|Bergamom]] i [[Mantova|Mantovom]]. Nakon pada [[Nijemci|njemačkih]] vladara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] iz kuće Hohenstaufen, poljuljala se je i vlast republikanskih institucija u gradu, a vlast u gradu postala je predmet borbe između moćnih plemićkih obitelji, posebice Maggi i Brusati (potonji su bili [[Gvelfi i Gibelini|Gibelini]]) kako to uobičajeno biva vlast je prigrabio treći - Ezzelino da Romano [[1258.]] godine.

Car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] Henrik VII. opsjedao je Bresciu [[1311.]] punih šest mjeseci, te izgubio tri četvrtine svoje vojske. Kasnije je [[Verona|veronski]] [[dužd]] Scaliger, pokušao uz pomoć prognanih brescianskih [[Gvelfi i Gibelini|Gibelina]] osvojiti vlast u Bresci. Građani Brescie obratili su se za pomoć caru Svetog Rimskog Carstva - Ivanu Slijepom, ali je veronski dužd Mastino II. della Scala protjerao carskog [[Podestat|podestu]]. Njega su s vlasti ubrzo skinuli [[Milano|milanski]] plemići Viscontiji, ali ni nisu dugo vladali. Vlast u Bresci preuzeo je [[kondotjer]] Pandolfo III. Malatesta [[1406.]], ali je on vlast nad Bresciom [[1416.]] prodao Filippu Mariu Viscontiju, koji je pak tu istu vlast [[1426.]] prodao [[Mletačka republika|Mlečanima]]. Milanski plemići prisilili su Filippa Viscontia da nastavi borbu protiv Mlečana, i da tako pokuša povratiti vlast nad gradom, ali je on poražen u Bitci kod Maclodia ([[1427.]]), u blizini Brescie. Bresciu je potom opsjedao Francesco Sforza, mletački kapetan [[1439.]], on je uspio pobijediti Filippovog kondotijera Niccolu Piccinina. Na kraju Bresci nije preostalo ništa drugo nego da prizna vlast [[Venecija|Venecije]]. [[Mletačka republika]] je otada vladala Bresciom s izuzetkom [[1512.]] i [[1520.]] godina, kada je bila okupirana od strane [[Francuzi|francuske]] vojske vojvode od Nemoursa.

===Brescia za novog doba===

[[datoteka:Mortier, Pierre (1661-1711), Mappa di Brescia a inizio Settecento.jpg|mini|lijevo|240px|Karta Brescie s početka 18. st.]]
Brescia je imala zapaženu ulogu u povijesti razvoja [[violina|violine]]. Mnogi arhivski dokumenti svjedoče da između [[1585.]] – [[1595.]] Brescia bila kolijevka veličanstvenih škola gudača i graditelja gudaćih instrumenata. Već od [[1530.]] pojavljuje se riječ [[violina]] u dokumentima iz Brescie te se iz nje širi po gradovima sjeverne Italije.

Cijelo [[16. stoljeće|16. st.]] i [[17. stoljeće]] Brescia dijeli sudbinu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] sve do [[1796.]], kada je potpala pod vlast [[Habsburška Monarhija|Austrije]].

Veliku štetu grad je pretrpio [[1769.]] godine kada je grom udario crkvu San Nazaro i zapalio 90.000 kg [[Barut|baruta]] koji je tamo biopohranjen, snažna eksplozija uništila je šestinu grada i ubila 3.000 ljudi.

Nakon završetka [[Napoleon|Napoleonove]] vlasti po Italiji, Brescia je pripojena [[Habsburška Monarhija|austrijskoj]] marionetskoj državi pod nazivom [[Lombardsko-venetsko Kraljevstvo]]. Građani Brescie pobunili su se [[1848.]] Njihova desetdnevna pobuna iz ožujka [[1849.]], ima u Italiji veliku slavu, rodoljubni pjesnik [[Giosuè Carducci]] nazvao je Bresciu "Leonessa d'Italia" (''Talijanska lavica'').

Brescia je izašla u svim svjetskim novinama [[28. svibnja]] [[1974.]], poslije eksplozije podmetnute bombe na Piazza della Loggia.

==Gradske znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]]
|slika = San_salvatore_(brescia)_interno2.JPG
|godina = [[2011.]] (35. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1318 1318]
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
}}
[[datoteka:Brescia Loggia.jpg|mini|lijevo|Piazza della Loggia, izgrađena pod velikim venecijanskim uplivom]]
[[Datoteka:Lombardia Brescia1 tango7174.jpg|mini|lijevo|Stara katedrala]]
[[Datoteka:Lombardia Brescia3 tango7174.jpg|mini|lijevo|Nova katedrala]]
*''Piazza della Loggia'', lijepi primjer [[Renesansa|renesansnog]] trga sa ''loggiom'' (današnja Gradska vijećnica) izgrađenom [[1492.]] od arhitekta Filippina de Grassija.
*Stara katedrala (''Vecchio Duomo''), također poznata i kao ''La Rotonda''. To je rustična [[Romanika|romanička]] crkva kružnog tlocrta. Veći dio sagrađen je [[11. stoljeće|11. st.]] na ostacima ranije [[Bazilika|bazilike]]. Odmah pored ulaza nalazi se mramorni [[sarkofag]] Berarda Maggija. U katedrali se nalaze vrijedne slike Alessandra Bonvicina (poznatog kao ''il Moretto''), dva platna Girolama Romanina, slike [[Palma Mlađi|Palma Mlađeg]], Francesca Maffeja, Bonvicina, i drugih manje poznatih slikara. <ref>[http://www.bresciainvetrina.it/bresciaarte/duomovecchio.htm#top Duomo Vecchio]</ref>.
*Nova katedrala (''Duomo Nuovo'') Izgradnja nove katedrale započeta je [[1604.]] i tekla je sve do [[1825.]] Isprva je projekt i gradnju vodio [[Andrea Palladio|Palladio]] ali kako je počelo nedostajati novaca gradnju je dovršio mladi brescianski arhitekt Giovanni Battista Lantana, s dekoracijama koje je izveo većinom Pietro Maria Bagnadore. Pročelje je izvedeno po nacrtima Giovannija Battiste i Antonija Marchettija, kupola je djelo Luigija Cagnole. Freske u unutrašnjosti izveo je Bonvicino<ref>[http://www.bresciainvetrina.it/bresciaarte/duomonuovo.htm Duomo Nuovo.]</ref>.
* ''Broletto'', nekoć zgrada pokrajinske uprave, to je masivna zgrada iz [[12. stoljeće|12. st.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]] s dva visoka tornja.
*Na Piazza del Foro nalazi se niz najvrijednijih rimskih spomenika u Lombardiji. Među njima ističe se Hram na Kapitolu, kojeg je sagradio car [[Vespazijan]] [[73.]] godine.
*''Bazilika ''San Salvatore'' (ili ''Santa Giulia''), podignuta još za vrijeme [[Langobardi|Langobarda]], ali je tijekom stoljeća više puta renovirana. To je jedan od najboljih primjera srednjovjekovne arhitekture u sjevernoj Italiji.
*crkva ''Santa Maria dei Miracoli'' (1488–1523), sa lijepim pročeljem, rad [[Giovanni Antonio Amadeo|Giovannija Antonija Amadea]]
*Gradski kaštel, na brijegu u sjevero-istočnom dijelu grada, s njega se pruža sjajan pogled na grad i okolicu.
*Galerija slika ''Pinacoteca Tosio Martinengo'', posjeduje brojna vrijedna djela brescianske slikarske škole; [[Girolamo Romanino|Romanino]], [[Alessandro Bonvicino|Bonvicino]] i Bonvicinovog učenika [[Giovanni Battista Moroni|Giovannija Battiste Moronija]].

Godine 2011. [[UNESCO]] je na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog [[kršćanstvo|kršćanstva]], pogotovo potičući razvoj [[monah|monaštva]]. U Bresciji to je kompleks crkve Svetog Spasitelja (''San Salvatore'', slika desno), osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (''Santa Giulia'') koji je dovršen tek 1599. god.

Brescia je grad brojnih javnih [[fontana]] i ima ih sedamdeset dvije. Pored grada nalazi se kamenolom Mazzano (20 km istočno od Bresci), mramorom iz Mazzana podignut je Spomenik Vittoriju Emanuelu II. u [[Rim|Rimu]].

==Poznati sugrađani==

* [[Rotari]] - [[Langobardi|Langobardski]] kralj (636.-652.)
* [[Rodoald]] - [[Langobardi|Langobardski]] kralj (652.-653.)
* [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva]] (825. - 1875.) - [[Franačka|Franački]] car i kralj Italije
* [[Anđela Merici|sv. Angela Merici]], osnivačica [[Uršulinke|Uršulinki]] ženskog redovničkog reda u Bresci 1535.
* [[Niccolo Fontana Tartaglia]]- mletački matematičar iz 16. st.
* [[Gasparo da Salò]] (1540.- 1609.) - graditelj [[violina]]
* [[Benedetto Castelli]] - matematičar i pionir [[Hidraulika|hidraulike]], s početka 17. st.
* [[Francesco Lana de Terzi]] (1631.-1687.) - talijanski fizičar, [[Isusovci|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova.
* [[Camillo Golgi]] (1843. -1926.) - talijanski liječnik i znanstvenik, patolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobeleove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1906.]]
* [[Giuseppe Zanardelli]], (1826.-1903.) - pravnik i političar, premijer Kraljevine Italije (1901. -1903.)
* Giovanni Battista Montini (1897.–1978.) [[Papa]] [[Pavao VI.]] (1963.-1978.).
* [[Giacomo Agostini]] (1942.-) višestruki svjetski prvak u motociklizmu (1964. - 1977.)
* [[Andrea Pirlo]] (1979.-) - nogometaš
* [[Daniela Merighetti]] - alpska skijašica

==Gradovi prijatelji==

* {{ZD|N|NJE}} [[Darmstadt]], [[Njemačka]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Logroño]], [[Španjolska]]
* {{ZD|M|MEKS}} [[Toluca]], [[Meksiko]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Šenžen]], [[Kina]]

== Sport ==
* [[Basket Brescia Leonessa]] je [[košarka]]ški klub iz Brescije.
*[[Brescia Calcio]] je nogometni klub iz Brescije.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.unibs.it Sveučilište Brescia Službene stranice]
*[https://web.archive.org/web/20090614002916/http://www.bs.unicatt.it/ Katoličko sveučilište Brescia]
*[http://www.vivibrescia.org Novosti iz Brescie]

[[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]]
[[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]]

{{Svjetska baština u Italiji}}