Bratovština - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:02:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bratovština'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Bratovština		\| ime = Bratovština
	\| slika_panorama = Comienzo de La Borriquita.JPG		\| slika_panorama = Comienzo de La Borriquita.JPG

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:34:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:34
Redak 18:		Redak 18:

	Da se uvede reda u nihov dotad vrlo stihijni rad, [[koncil]]a [[Arles]]u je [[1234.]] odredio da rad bratovština mora biti pod jurisdikcijom lokalnog [[biskup]]a, koji odobrava njihovo osnivanje, statut (''matrikulu'') i nadzire njihov rad. <ref name=con/>		Da se uvede reda u nihov dotad vrlo stihijni rad, [[koncil]]a [[Arles]]u je [[1234.]] odredio da rad bratovština mora biti pod jurisdikcijom lokalnog [[biskup]]a, koji odobrava njihovo osnivanje, statut (''matrikulu'') i nadzire njihov rad. <ref name=con/>
	Upravitelje bratovštine - ''gastalde'', postavljali su ili odobravali lokalni biskupi, ili crkveni redovi koji su ih osnivali. Tek nakon takvog imenovanja gastald je mogao dijeliti [[oprost\|oproste (indulgencije]], ali nije mogao druge delegirati bez posebne dozvole. Rad bratovština regulirao je kanonskim pravom [[papa]] [[Klement VIII.]] ([[7. prosinca]] [[1604.]]), neke modifikacije je kasnije napravila ''Kongregacija za oprost i sv. relikvije''. <ref name=con> {{~~cite web~~		Upravitelje bratovštine - ''gastalde'', postavljali su ili odobravali lokalni biskupi, ili crkveni redovi koji su ih osnivali. Tek nakon takvog imenovanja gastald je mogao dijeliti [[oprost\|oproste (indulgencije]], ali nije mogao druge delegirati bez posebne dozvole. Rad bratovština regulirao je kanonskim pravom [[papa]] [[Klement VIII.]] ([[7. prosinca]] [[1604.]]), neke modifikacije je kasnije napravila ''Kongregacija za oprost i sv. relikvije''. <ref name=con> {{Citiranje weba
	\|url=http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm		\|url=http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm
	\|title = ''Confraternity (Sodality)''		\|title = ''Confraternity (Sodality)''
Redak 37:		Redak 37:

	=== Bratovšine po [[jadran]]skim gradovima===		=== Bratovšine po [[jadran]]skim gradovima===
	''Bratovština'' su se na istočnoj obali [[Jadran\|Jadranskog mora]] počele širiti od 12. st, iz zapadne obale Jadrana gdje su se pojavile u 11. st, preko [[Trst]]a ([[1072.]]), [[Koper\|Kopra]] ([[1086.]])<ref name=istra/>, [[Zadar\|Zadra]] ([[1176.]] bratovština zlatara <ref name=pravo/>), [[Split]]a ([[1186.]]), [[Dubrovnik]]a ([[1215.]]) [[Kotor\|Kotora]] ([[1298.]]), [[Korčula\|Korčule]] ([[1301.]])<ref name=istra> {{~~cite web~~		''Bratovština'' su se na istočnoj obali [[Jadran\|Jadranskog mora]] počele širiti od 12. st, iz zapadne obale Jadrana gdje su se pojavile u 11. st, preko [[Trst]]a ([[1072.]]), [[Koper\|Kopra]] ([[1086.]])<ref name=istra/>, [[Zadar\|Zadra]] ([[1176.]] bratovština zlatara <ref name=pravo/>), [[Split]]a ([[1186.]]), [[Dubrovnik]]a ([[1215.]]) [[Kotor\|Kotora]] ([[1298.]]), [[Korčula\|Korčule]] ([[1301.]])<ref name=istra> {{Citiranje weba
	\|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=366		\|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=366
	\|title = ''Bratovštine''		\|title = ''Bratovštine''
Redak 45:		Redak 45:
	\|accessdate = 01. 12. 2011		\|accessdate = 01. 12. 2011
	}}</ref>		}}</ref>
	Na vrhuncu njihova djelovanja svaki malo veći grad imao je desetke bratovština, [[Koper]] s okolicom 101, [[Pula]] s okolicom 82, [[Rovinj]] 31, [[Poreč]] 24 <ref name=istra/>, [[Split]] oko 70, [[Zadar]] 65, [[Trogir]] oko 20, [[Dubrovnik]] 37, [[Šibenik]] desetak. <ref name=pravo> {{~~cite web~~		Na vrhuncu njihova djelovanja svaki malo veći grad imao je desetke bratovština, [[Koper]] s okolicom 101, [[Pula]] s okolicom 82, [[Rovinj]] 31, [[Poreč]] 24 <ref name=istra/>, [[Split]] oko 70, [[Zadar]] 65, [[Trogir]] oko 20, [[Dubrovnik]] 37, [[Šibenik]] desetak. <ref name=pravo> {{Citiranje weba
	\|url=http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=28&s=217		\|url=http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=28&s=217
	\|title = ''Žene u bratovštinama srednjovjekovnih dalmatinskih gradova''		\|title = ''Žene u bratovštinama srednjovjekovnih dalmatinskih gradova''
Redak 57:		Redak 57:
	[[Vatikan]] je za [[pontifikat]]a [[Inocent III.\|Inocenta III.]] osnovao ''Nadbratovštinu sv. Duha'' u [[Rim]]u, koji je osnovao slavni [[hospicij]] i podružnice po čitavom svijetu, pa i po [[Jadran]]u ([[Trogir]], [[Šibenik]] i [[Baška]] na [[Krk]]u). <ref name=brat/> [[Dominikanci]] su širili preko svojih [[samostan]]a ''Nadbratovštinu od Ružarija'', koja se brzo širila, tako da su u 18. st. imali bratovštine po svim [[Dalmacija\|dalmatinskim]] [[župa]]ma. <ref name=brat/>		[[Vatikan]] je za [[pontifikat]]a [[Inocent III.\|Inocenta III.]] osnovao ''Nadbratovštinu sv. Duha'' u [[Rim]]u, koji je osnovao slavni [[hospicij]] i podružnice po čitavom svijetu, pa i po [[Jadran]]u ([[Trogir]], [[Šibenik]] i [[Baška]] na [[Krk]]u). <ref name=brat/> [[Dominikanci]] su širili preko svojih [[samostan]]a ''Nadbratovštinu od Ružarija'', koja se brzo širila, tako da su u 18. st. imali bratovštine po svim [[Dalmacija\|dalmatinskim]] [[župa]]ma. <ref name=brat/>

	U [[Rim]]u je [[Schiavoni\|schiavonska]] zajednica osnovala [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] (''Venerabilis societas confallonorum sclavorum Burghi S. Petri'') - [[1453.]], koja je imala hospicij za smještaj hodočasnika iz hrvatskih zemalja i istočne obale [[Jadran]]a, a u [[Venecija\|Veneciji]] bratovštinu [[Boka Kotorska\|bokeljskih]] pomoraca i trgovaca [[Scuola degli Schiavoni\|Bratovština Sv. Đorđa i Tripuna (Confraternita di San Giorgio e San Trifone)]].<ref name=boka> {{~~cite web~~		U [[Rim]]u je [[Schiavoni\|schiavonska]] zajednica osnovala [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] (''Venerabilis societas confallonorum sclavorum Burghi S. Petri'') - [[1453.]], koja je imala hospicij za smještaj hodočasnika iz hrvatskih zemalja i istočne obale [[Jadran]]a, a u [[Venecija\|Veneciji]] bratovštinu [[Boka Kotorska\|bokeljskih]] pomoraca i trgovaca [[Scuola degli Schiavoni\|Bratovština Sv. Đorđa i Tripuna (Confraternita di San Giorgio e San Trifone)]].<ref name=boka> {{Citiranje weba
	\|url=http://forum.cafemontenegro.com/archive/index.php/t-10876.html		\|url=http://forum.cafemontenegro.com/archive/index.php/t-10876.html
	\|title = ''Crkva Bratovštine Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji''		\|title = ''Crkva Bratovštine Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji''
Redak 66:		Redak 66:
	\|accessdate = 01. 12. 2011		\|accessdate = 01. 12. 2011
	}}</ref>		}}</ref>
	Kako se širila [[Mletačka republika\|mletačka]] vlast po Jadranu od 15. st., bratovštine su morale uskladiti svoje matrikule s mletačkim zakonima. Od 16. st. bratovštine su morale voditi knjige na [[latinski\|latinskom]] ili [[Talijanski\|talijanskom]] da bi vlasti mogle lakše kontrolirati rad bratovštna. <ref name=brat> {{~~cite web~~		Kako se širila [[Mletačka republika\|mletačka]] vlast po Jadranu od 15. st., bratovštine su morale uskladiti svoje matrikule s mletačkim zakonima. Od 16. st. bratovštine su morale voditi knjige na [[latinski\|latinskom]] ili [[Talijanski\|talijanskom]] da bi vlasti mogle lakše kontrolirati rad bratovštna. <ref name=brat> {{Citiranje weba
	\|url=http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm		\|url=http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm
	\|title = ''Bratovštine''		\|title = ''Bratovštine''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T18:39:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 18:39
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bratovština'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Bratovština'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Bratovština		\| ime = Bratovština
	\| slika_panorama = Comienzo de La Borriquita.JPG		\| slika_panorama = Comienzo de La Borriquita.JPG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T15:29:10Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 15:29
Redak 85:		Redak 85:
	* [http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm ''Confraternity (Sodality)'', na portalu ''Katolička enciklopedija'']		* [http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm ''Confraternity (Sodality)'', na portalu ''Katolička enciklopedija'']
	*[[Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići]]		*[[Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići]]
	~~{{commonscat\|Cofradías}}~~

	[[Kategorija:Katoličanstvo]]		[[Kategorija:Katoličanstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T12:01:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Bratovština
| slika_panorama = Comienzo de La Borriquita.JPG
| veličina_slike =260px
| opis_slike = <small>Članovi španjolske bratovštine iz mjesta El Puerto de Santa María (Cádiz) u nedjeljnoj procesiji .</small>.
}}
'''Bratovština''' ili '''bratstvo''' ([[latinski]]: ''confraternitates'', ''fratiliae'', ''scholae'') stariji arhaični nazivi; '''brašćine'''<ref name=istra/> '''skule''', '''fratije''' su dobrovoljna [[katolici|katolička]] udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu. Svaka ''bratovština'' ima vlastiti statut - matrikulu (kapitul ili konstitucija), koju potvrđuje lokalni biskup, svog sveca zaštitnika, članove - ''bratime'' <ref name=brat/>i nošnju.

Povodi za osnivanje bratovština su najčešće bile velike nepogode, kojih je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo napretek, od epidemija [[kuga|kuge]], [[Religija|vjerskih]] i [[Dinastija|dinastičkih]] [[rat]]ova, [[požar]]a, [[glad]]i, [[potres]]a i [[poplava]], kad je ljude obuzimao strah i kad su jedino zajedničkim naporom mogli ublažiti teškoće koje bi ih zadesile. <ref name=brat/> Prve bratovštine prihvatale su se njegovanja zaraženih kugom i njihovim pokapanjem, održavanjem ubožnica i skloništa za nemoćne, stare i siročad, dakle karitativnim radom. <ref name=brat/> Za tako velike zadatke, po mjerilima onog vremena trebalo je imati ime nekog moćnog sveca zaštitnika, pa su oni uzimali imena [[Sveti Duh|Duha Svetoga]], [[Marija (majka Isusova)|Blažene Djevice Marije]], [[Sveti Duh|sv. Antuna]], [[Bogataš i Lazar|sv. Lazara]], [[Sveti Rok|sv. Roka]]... <ref name=brat/>
Uz to još je nekoliko faktora utjecalo na procvat bratovština u 13. st.; mistični pokreti ([[Flagelanti]]) i pojava [[Franjevci|franjevaca]] i [[Dominikanci|dominikanaca]] koji su osnivali ''nadbratovštine'', koje su imale pravo osnivati svoje filijale. <ref name=pravo/>

''Bratovštine'' su bile osobite popularne od 13. do 16. st, kad su i brojna stručna i staleška udruženja vojnika, muzičara, slikara, kipara i zanatlija svih vrsta osnivala svoje bratovštine.

Po [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]] razvio se od 11. st. specifičan tip ''bratovštine'' zvane '''[[Scuola (Venecija)|scuole]]''' one su zapravo bile [[ceh]]ovska udruženja, raznih zanatlija ili stranih trgovaca po [[Venecija|Veneciji]] koje su imale vlastite objekte. U 13. st. postojale su dvije vrste ''bratovština'', - obične (samo jedna) i nadbratovštine (''archiconfratria''), koje su mogle osnivati svoje filijale po drugim mjestima sa istim statutom.

== Povijest ==
Laička vjerska udruženja postojala su od prvih dana kad je [[Kršćanstvo|kršćanstvo]] legalizirano u [[Carigrad|Konstatinopolu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. <ref name=con/>U [[Francuska|Francuskoj]] su prve bratovštine osnovane u 8. i 9. st., još za [[Karolinzi|Karolinga]]. No prvu bratovštinu u modernom i današnjem smislu te riječi - Blažene Djevice Marije, osnovao je u [[Pariz]]u [[biskup]] Odo (umro [[1208.]]) <ref name=con/>

Da se uvede reda u nihov dotad vrlo stihijni rad, [[koncil]]a [[Arles]]u je [[1234.]] odredio da rad bratovština mora biti pod jurisdikcijom lokalnog [[biskup]]a, koji odobrava njihovo osnivanje, statut (''matrikulu'') i nadzire njihov rad. <ref name=con/>
Upravitelje bratovštine - ''gastalde'', postavljali su ili odobravali lokalni biskupi, ili crkveni redovi koji su ih osnivali. Tek nakon takvog imenovanja gastald je mogao dijeliti [[oprost|oproste (indulgencije]], ali nije mogao druge delegirati bez posebne dozvole. Rad bratovština regulirao je kanonskim pravom [[papa]] [[Klement VIII.]] ([[7. prosinca]] [[1604.]]), neke modifikacije je kasnije napravila ''Kongregacija za oprost i sv. relikvije''. <ref name=con> {{cite web
|url=http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm
|title = ''Confraternity (Sodality)''
|publisher = Catholic Encyclopedia
|language = engleski
|accessdate = 01. 12. 2011
}}</ref>
Zlatno doba ''bratovština'' bilo je između 15. i 18. st. kad su proširili svoju djelatnost na gotovo sve, uključujući; [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], [[Stočarstvo|stočarstvo]] i [[Trgovina|trgovinu]], a ne samo karitativni rad. U mnogo slučajeva rad ''bratovština'' postao je samo paravan za razne špekulante onog vremena, koji su koristili njihove privilegije (oslobođenje od poreza) da se obogate.
U drugoj polovici 18. st. jedna ''[[Istra|istarska]] bratovština'' ostvarila je samo preko svojih kreditnih poslova, veći prihod od svih istarskih općina zajedno. <ref name=istra/>

''Bratovštine'' je zbog toga počeo ukidati [[car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[1785.]], a nastavio [[Napoleon]] (odluka ''[[Kraljevina Italija (napoleonska)|Kraljevine Italije]]'' od [[26. svibnja]] [[1807.]] i ''Uprave [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]]'' od [[15. travnja]] [[1811.]]). <ref name=istra/> Njihova oduzeta imovina postala je vlasništvo države, iz koje su se prema planu trebale financirati prosvjetno-školske aktivnosti. Danas ''bratovštine'' ponovno postoje, ali nemaju više toliku popularnost.

=== Članstvo===
Svaka ''bratovština'' imala je vlastite regule (''matrikulu'') kojim je određivala tko može biti njezin član - ''bratim''. Pojedine su bile namjenjene samo muškarcima, neke ženama, neke mladima, a neke su primale sve (dominikanska ''Nadbratovština od Ruzarija'') bez obzira na rasu, spol ili materijalni položaj. <ref name=con/>
Prijem novih bratima mogao je vršiti samo ''gastald''. Pridržavanje pravilima ''martikule'', nije bilo obavezujuće, već se ostavljalo svakom bratimu na njegovu savjest, ukoliko se poneki bratim nije držao regula bratovštine, zbog tog ga ne bi isključili iz bratsva, ali tad nije mogao dobiti oprost. Čak i kad bi bratovština ostala bez svih svojih članova, nije se ugasila već se čekalo da se članstvo obnovi.

Žene su bile prisutne već u najstarijim bratovštinama, premda je teško odrediti njihov stvarni položaj. <ref name=pravo/>

=== Bratovšine po [[jadran]]skim gradovima===
''Bratovština'' su se na istočnoj obali [[Jadran|Jadranskog mora]] počele širiti od 12. st, iz zapadne obale Jadrana gdje su se pojavile u 11. st, preko [[Trst]]a ([[1072.]]), [[Koper|Kopra]] ([[1086.]])<ref name=istra/>, [[Zadar|Zadra]] ([[1176.]] bratovština zlatara <ref name=pravo/>), [[Split]]a ([[1186.]]), [[Dubrovnik]]a ([[1215.]]) [[Kotor|Kotora]] ([[1298.]]), [[Korčula|Korčule]] ([[1301.]])<ref name=istra> {{cite web
|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=366
|title = ''Bratovštine''
|publisher = Leksikografski zavod Miroslav Krleža
|author = A. Štoković
|language = hrvatski
|accessdate = 01. 12. 2011
}}</ref>
Na vrhuncu njihova djelovanja svaki malo veći grad imao je desetke bratovština, [[Koper]] s okolicom 101, [[Pula]] s okolicom 82, [[Rovinj]] 31, [[Poreč]] 24 <ref name=istra/>, [[Split]] oko 70, [[Zadar]] 65, [[Trogir]] oko 20, [[Dubrovnik]] 37, [[Šibenik]] desetak. <ref name=pravo> {{cite web
|url=http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=28&s=217
|title = ''Žene u bratovštinama srednjovjekovnih dalmatinskih gradova''
|publisher = Pravni fakultet Split
|language = hrvatski
|date = 2010
|author = Vilma Pezelj
|accessdate = 01. 12. 2011
}}</ref> Najviše su se raširile ''Bratovštine bičevalaca'' (verberanti, flagelanti, battuti). <ref name=brat/> U [[Zadar|Zadru]] su postojale dvije bratovštine bičevaoca ''sv. Silvestra'' i ''Svih Svetih'', na [[Rab]]u ''sv. Kristofora'', u [[Korčula|Korčuli]] ''Svih Svetih''. Matrikula rapske bratovštine propisivala je obaveze bratima ''on se nedjelju morao prošetati po mjestu, bičujući se''. <ref name=brat/>

[[Vatikan]] je za [[pontifikat]]a [[Inocent III.|Inocenta III.]] osnovao ''Nadbratovštinu sv. Duha'' u [[Rim]]u, koji je osnovao slavni [[hospicij]] i podružnice po čitavom svijetu, pa i po [[Jadran]]u ([[Trogir]], [[Šibenik]] i [[Baška]] na [[Krk]]u). <ref name=brat/> [[Dominikanci]] su širili preko svojih [[samostan]]a ''Nadbratovštinu od Ružarija'', koja se brzo širila, tako da su u 18. st. imali bratovštine po svim [[Dalmacija|dalmatinskim]] [[župa]]ma. <ref name=brat/>

U [[Rim]]u je [[Schiavoni|schiavonska]] zajednica osnovala [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima]] (''Venerabilis societas confallonorum sclavorum Burghi S. Petri'') - [[1453.]], koja je imala hospicij za smještaj hodočasnika iz hrvatskih zemalja i istočne obale [[Jadran]]a, a u [[Venecija|Veneciji]] bratovštinu [[Boka Kotorska|bokeljskih]] pomoraca i trgovaca [[Scuola degli Schiavoni|Bratovština Sv. Đorđa i Tripuna (Confraternita di San Giorgio e San Trifone)]].<ref name=boka> {{cite web
|url=http://forum.cafemontenegro.com/archive/index.php/t-10876.html
|title = ''Crkva Bratovštine Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji''
|publisher = Bulletin
|language = crnogorski
|date = 2005
|author = Marija Mihaliček
|accessdate = 01. 12. 2011
}}</ref>
Kako se širila [[Mletačka republika|mletačka]] vlast po Jadranu od 15. st., bratovštine su morale uskladiti svoje matrikule s mletačkim zakonima. Od 16. st. bratovštine su morale voditi knjige na [[latinski|latinskom]] ili [[Talijanski|talijanskom]] da bi vlasti mogle lakše kontrolirati rad bratovštna. <ref name=brat> {{cite web
|url=http://www.korcula.net/history/dbozo/bratovstine.htm
|title = ''Bratovštine''
|publisher = Korčula net
|language = hrvatski
|date = 1998
|author = [[Božo Baničević]]
|accessdate = 1. prosinca 2011.
}}</ref>

U Hercegovini su također postojale brojne Bratovštine, danas ih djeluje samo nekoliko. Jedna od njih je i [[Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.newadvent.org/cathen/04223a.htm ''Confraternity (Sodality)'', na portalu ''Katolička enciklopedija'']
*[[Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići]]
{{commonscat|Cofradías}}

[[Kategorija:Katoličanstvo]]