Bratislava - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '===Ostali projekti===↵}}' u ''

2026-03-31T18:35:20Z

Zamjena teksta - '===Ostali projekti===↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 31. ožujak 2026. u 18:35
Redak 620:		Redak 620:
	* [https://www.visitbratislava.com/ visitbratislava.com – Korisne informacije o gradu] {{eng oznaka}}		* [https://www.visitbratislava.com/ visitbratislava.com – Korisne informacije o gradu] {{eng oznaka}}

	~~===Ostali projekti===~~
	}}
	{{Gradovi u Bratislavskom kraju}}		{{Gradovi u Bratislavskom kraju}}
	{{Dunav}}		{{Dunav}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵}}↵' u '}}'

2026-03-19T20:26:41Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵}}↵' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:26
Redak 621:		Redak 621:

	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	~~{{WProjekti~~
	}}		}}

	{{Gradovi u Bratislavskom kraju}}		{{Gradovi u Bratislavskom kraju}}
	{{Dunav}}		{{Dunav}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:15:23Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:15
Redak 622:		Redak 622:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscathr=Bratislava~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:44:18Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:44
Redak 622:		Redak 622:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Bratislava		\|commonscathr=Bratislava
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:51:52Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:51
Redak 622:		Redak 622:
	===Ostali projekti===		===Ostali projekti===
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Bratislava~~		\\|commonscathr=Bratislava
	\|commonscathr=Bratislava
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sk icon}}' u '{{slk oznaka}}'

2025-04-24T03:53:29Z

Zamjena teksta - '{{sk icon}}' u '{{slk oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:53
Redak 357:		Redak 357:
	Bratislava je sjedište slovačkog parlamenta, slovačkog predsjednika, ministarstava, vrhovnog suda Slovačke, te središnje banke. Na regionalnoj razini ona je sjedište [[Bratislavský kraj\|Bratislavskog kraja]]. U gradu se nalazi mnogo stranih veleposlanstava i konzulata.		Bratislava je sjedište slovačkog parlamenta, slovačkog predsjednika, ministarstava, vrhovnog suda Slovačke, te središnje banke. Na regionalnoj razini ona je sjedište [[Bratislavský kraj\|Bratislavskog kraja]]. U gradu se nalazi mnogo stranih veleposlanstava i konzulata.

	Trenutan sustav lokalne vlasti (''Mestská samospráva'')<ref name="citygovt">{{~~sk icon~~}}[http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 Samospráva] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20071011031841/http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 \|date=11. listopada 2007. }}</ref> uspostavljen je [[1990.]] godine.<ref name="citygovthistory">{{~~sk icon~~}}[http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 Historický vývoj samosprávy] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20070927200534/http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 \|date=27. rujna 2007. }}</ref> Sastoji se od gradonačelnika (''primátor''), gradskog odbora (''Mestská rada''), gradskog vijeća (''Mestské zastupiteľstvo''), gradske komisije (''Komisie mestského zastupiteľstva'') i magistrata (''Magistrát'').		Trenutan sustav lokalne vlasti (''Mestská samospráva'')<ref name="citygovt">{{slk oznaka}}[http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 Samospráva] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20071011031841/http://www.bratislava.sk/vismo/dokumenty2.asp?id_org=700000&id=74366&p1=76031 \|date=11. listopada 2007. }}</ref> uspostavljen je [[1990.]] godine.<ref name="citygovthistory">{{slk oznaka}}[http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 Historický vývoj samosprávy] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20070927200534/http://www.bratislava.sk/vismo5/dokumenty2.asp?u=700000&id_org=700000&id=74365&p1=52000 \|date=27. rujna 2007. }}</ref> Sastoji se od gradonačelnika (''primátor''), gradskog odbora (''Mestská rada''), gradskog vijeća (''Mestské zastupiteľstvo''), gradske komisije (''Komisie mestského zastupiteľstva'') i magistrata (''Magistrát'').

	Gradonačelnik grada sa sjedištem u Primacijalnoj palači je najviši gradski dužnosnik, a izabire se na mandat od četiri godine. Gradsko vijeće je gradsko zakonodavno tijelo koje je odgovorno za gradski proračun, lokalne propise, planiranje, održavanje cesta, obrazovanje i kulturu. Vijeće se obično saziva jedanput mjesečno, a sastoji se od 80 vijećnika koji se izabiru na mandat od četiri godine. Za mnoge izvršne funkcije vijeća zadužena je gradska komisija. Gradski odbor sastoji se od 28 članova, a čine ga gradonačelnik i njegovi dužnosnici, načelnici četvrti, te do deset vijećnika. Odbor je izvršno i nadzorno tijelo gradskog vijeća, a služi i u savjetodavne svrhe gradonačelniku.		Gradonačelnik grada sa sjedištem u Primacijalnoj palači je najviši gradski dužnosnik, a izabire se na mandat od četiri godine. Gradsko vijeće je gradsko zakonodavno tijelo koje je odgovorno za gradski proračun, lokalne propise, planiranje, održavanje cesta, obrazovanje i kulturu. Vijeće se obično saziva jedanput mjesečno, a sastoji se od 80 vijećnika koji se izabiru na mandat od četiri godine. Za mnoge izvršne funkcije vijeća zadužena je gradska komisija. Gradski odbor sastoji se od 28 članova, a čine ga gradonačelnik i njegovi dužnosnici, načelnici četvrti, te do deset vijećnika. Odbor je izvršno i nadzorno tijelo gradskog vijeća, a služi i u savjetodavne svrhe gradonačelniku.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:08:47Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:08
Redak 1:		Redak 1:

	{{~~redirect~~\|Požun}}		{{preusmjerava\|Požun}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Bratislava		\| ime = Bratislava

WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:00:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bratislava'''-->~~
	{{redirect\|Požun}}		{{redirect\|Požun}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T05:37:52Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:37
Redak 459:		Redak 459:
	'''Františkanske námestie''': Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu [[Protestantizam\|protestansku]] crkvu koju su kasnije preuzeli [[Isusovci\|jezuiti]] 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim [[barok]]nim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.		'''Františkanske námestie''': Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu [[Protestantizam\|protestansku]] crkvu koju su kasnije preuzeli [[Isusovci\|jezuiti]] 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim [[barok]]nim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.

	[[~~File~~:Bratislava bronze sculpture 2014.jpg\|thumb\|Brončana skulptura]]		[[Datoteka:Bratislava bronze sculpture 2014.jpg\|thumb\|Brončana skulptura]]

	Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao [[Franjevci\|Franjevačka]] crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip [[Sveta Marija\|Marije]] kako drži mrtvo [[Krist]]ovo tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana.		Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao [[Franjevci\|Franjevačka]] crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip [[Sveta Marija\|Marije]] kako drži mrtvo [[Krist]]ovo tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T03:03:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bratislava'''-->~~{{izdvojeni članak\|listopad 2008.}}~~		<!--'''Bratislava'''-->
	{{redirect\|Požun}}		{{redirect\|Požun}}
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:37
Redak 459:		Redak 459:
	'''Františkanske námestie''': Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu [[Protestantizam\|protestansku]] crkvu koju su kasnije preuzeli [[Isusovci\|jezuiti]] 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim [[barok]]nim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.		'''Františkanske námestie''': Trg se nastavlja na Hlavne namestie. Na istočnoj strani je Crkva navještenja Kristova. 1636.-1638. izgradili su je njemački doseljenici kao trobrodnu [[Protestantizam\|protestansku]] crkvu koju su kasnije preuzeli [[Isusovci\|jezuiti]] 1672. i barokizirali. Tipično za to vrijeme vanjština je jednostavna, dok je unutrašnjost bogato dekorirana. Jezuiti su bili toliko bogati da su si mogli priuštiti najbolje umjetnike, kipare i religijske predmete. Prednji dio crkve ukrašen je religijskim spomenicima, zajedno s najstarijim [[barok]]nim podnožjem u Srednjoj Europi. Zahvaljujući mađarskom kralju crkva nema toranj jer ju htio uklopiti među okolne kuće.

	[[~~File~~:Bratislava bronze sculpture 2014.jpg\|thumb\|Brončana skulptura]]		[[Datoteka:Bratislava bronze sculpture 2014.jpg\|thumb\|Brončana skulptura]]

	Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao [[Franjevci\|Franjevačka]] crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip [[Sveta Marija\|Marije]] kako drži mrtvo [[Krist]]ovo tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana.		Malo sjevernije nalazi se Crkva navještenja poznata i kao [[Franjevci\|Franjevačka]] crkva; jedna je od najstarijih u Bratislavi, dovršena je 1297. godine ali je preuređivana tijekom godina. U gotičkoj kapelici čuva se tijelo sveca. Crkva se nalazi preko puta Mirbach palače (1770). Mađarski kralj Andrija III. bio je na posveti crkve. Od originalne gotičke unutrašnjosti ostao je sam kameni kip [[Sveta Marija\|Marije]] kako drži mrtvo [[Krist]]ovo tijelo. Kao i mnoge crkve u Srednjoj Europi i ova je bila barokizirana.