WikiSysop: bnz

2022-04-30T12:42:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 12:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Branjina'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj \|		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj \|
	ime = Branjina \|		ime = Branjina \|
	regija = [[Baranja]] \|		regija = [[Baranja]] \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T18:34:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 18:34
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Branjina'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj \|		<!--'''Branjina'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj \|
	ime = Branjina \|		ime = Branjina \|
	regija = [[Baranja]] \|		regija = [[Baranja]] \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T22:35:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj |
ime = Branjina |
regija = [[Baranja]] |
županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |
općina = [[Popovac]] |
mikroregija = |
najgrad = [[Beli Manastir]] |
površina = |
nadvisina = |
z. širina = 45.827 |
z. dužina = 18.693 |
brojstan2011 = 322<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3468.html</ref>|
gustoća = |
domaćinstva = |
pošta = 31303 Popovac |
pozbroj = +385(0)31 |
autooznaka = BM |
}}
'''Branjina''' je naselje smješteno u [[Baranja|Baranji]], općina [[Popovac]], 15 km sjeveroistočno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]].

== Povijesno ime ==
Prvi do sada nam poznati spomen naselja bilježi se 1214. godine kada se Branjina spominje pod nazivom '''Kysfalod'''. Pod ovim nazivom ili njegovom češćom izvedenicom ''Kisfalud'', Branjina će biti poznata do početka dvadesetoga stoljeća, kada će se preimenovati u ''Baranyakisfalud'', a otprilike od osnutka Kraljevine SHS nazivamo ju Branjinom. Nijemci koji su u njoj stanovali dvjestotinjak godina nazivali su ju i ''Kleindorf''. Svi povijesni nazivi Branjine u biti znače maleno selo ili maleno seoce, a time i vjerodostojno opisuju naselje. Suvremeni naziv Branjina povezuje se s nazivom Branjin Vrh i/ili samim nazivom regije – Baranja. Tradicijsko ime naselja je Kišfaluba ili Kišfala<ref>• PREDOJEVIĆ, ŽELJKO, 2013. O toponimima južne Baranje podno sjeverne strane Banskog brda, u Folia Onomastica Croatica, 21(2012.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, 173-194.</ref>.

== Zemljopis ==
Dio je šire prirodno-zemljopisne cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u zemljopisnom prostoru između rijeka Drave i Dunava i državne granice prema Republici Mađarskoj.
Kao dio zemljopisne cjeline Baranje, pripada njezinu sjeverozapadnom dijelu, koja, kao dio šireg prostora, pripada nizinskom prostoru makromorfološke cjeline Panonske nizine, te dijelu zemljopisnog prostora Istočne Hrvatske.

== Povijest ==

Od spomenute 1214. godine Branjina se u srednjovjekovnim izvorima najčešće spominje uz naselja: Weyk (danas nepostojeće), Ban ([[Popovac]]), Bodola ([[Podolje]]), Csabagata (danas nije naselje, nalazio se na prostoru Čibogata) i Scepsa (danas prostor [[Kotline]], mađarski Sepse, tradicijski naziv Šepša). Pretpostavlja se da je bila dijelom vlastelinstva koje je svoje središte imalo u Weyku (Veku) te se prema njemu i nazivalo vlastelinstvo obitelji [[Veki]]. Nakon ove obitelji vjerojatno je izmijenila nekoliko vlasnika o kojima nam svjedoče spomenuti sudski procesi, no od 1442. godine postaje dijelom imanja velikaške obitelji [[Morović|Morovića]] koji su svoje sjedište imali u današnjem gradu [[Valpovo|Valpovu]]. U njihovom posjedu do 1481. godine kada njome upravlja velikaška obitelj [[Geréb]] u čijem vlasništvu vjerojatno ostaje sve do razdoblja osmanske okupacije 1526. godine, kada će nakon njihove organizacije vlasti 1543. godine postati dijelom Mohačkoga sandžaka, odnosno branjinvrške nahije ili live u kojoj vjerojatno ostaje do pada Osmanlija 1687. godine. Iste se godine u jednom dokumentu spominje da je prije osmanskoga perioda pripadala velikoj feudalnoj obitelji [[Zrinjski|Zrinski]]. <ref name=Csánki> Csánki, Dezső 2002. Magyarország történelmi földrajza a Hunyadiak korában, 5. sv. digitalizirana knjiga. Budapest: Arcanum DVD könyvtár IV - Honismeret, családtörténet, heraldika. Engel, Pál 2002. Közép¬kori magyar genealógia, digitalizirana knjiga. Budapest: Arcanum DVD könyvtár IV - Honismeret, családtörténet, heraldika.

Fieder, Mária 2007. Baranya vármegye korai ómagyar kori helyneveinek nyelvi elemzése. Debrecen: Bölcsészettudományi Kar, Debreceni Egyetem.

Gradovi i općine republike hrvatske, 2007. Slavko Šisler (ur.). Zagreb: Mato Lovrak. </ref>. U 17. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi, većina ih dolazi pod vodstvom [[Arsenije III. Crnojević|Arsenija Crnojevića]] nakon 1690. godine. Nakon Osmanlija Branjina je zajedno s još 25 sela darivana [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], jednim od najvećih vojskovođa svoga vremena. Bila je darom za njegove zasluge u oslobađanju i protjerivanja Osmanlija iz ovih krajeva. Savojski je na ovom području osnovao vlastelinstvo Belje i u ovom periodu, od druge polovine 18. stoljeća Branjinu naseljavaju Nijemci, t.zv. [[Podunavski Nijemci|Dunavske Švabe]], koji će ovdje ostati do sredine 20. stoljeća. U beljskom vlastelinstvu, njezinu branjinvrškom distriktu od kojega vjerojatno vuče i korijene svoga današnjega imena, Branjina ostaje do kraja Prvoga svjetskog rata i raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] 1918. godine. Nakon toga postaje prvo dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], zatim je u vrijeme Drugog svjetskoga rata okupirana od strane Mađarske, a nakon toga postaje dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kada je u nju kolonizacijom 1946. godine doselila većina današnjih stanovnika Hrvata koji su ovdje i ostali do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kada je okupirana od strane srpskih pobunjenika koji su njome upravljali do 1996. godine kada Branjina postala dio prijelazne uprave [[UN]]-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine nakon mirne reintegracije je pod upravom Republike Hrvatske i danas je dio općine Popovac i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]<ref name=":0">• PREDOJEVIĆ, ŽELJKO, 2013. O toponimima južne Baranje podno sjeverne strane Banskog brda, u Folia Onomastica Croatica, 21(2012.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, 173-194.
</ref>.

=== Vlastelinstvo Belje ===

Nakon što je [[Eugen Savojski]] sa svojim postrojbama oslobodio ovaj kraj od osmanske vlasti, u skladu s tadašnjim običajima, godine 1697. austrijski mu je car [[Leopold I]] za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod [[Bitka kod Sente|Sente]] darovao imanje u južnoj Baranji. U sklopu imanja nalazilo se je 26 sela površine oko 800 km², među njima i Branjina. Za sjedište imanja vlasnik je izabrao selo Bilje, gdje je između 1707. i 1712. sagradio dvorac. Cijelo imanje dobilo je ime Belje po mađarskom izgovoru imena tog sela (Bellye). Nakon njegove smrti posjed se vratio carskoj kući jer Savojski nije imao nasljednika<ref>Sršan, Stjepan, Stanovništvo i gospodarstvo Baranje 1766. i 1824. godine., Osijek, 2002., 7.</ref>. Habsburzi su izmjenjivali svoje vlasništvo nad njime do posljednjega - Ferdinada Habsburškog 1918. godine.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije krajem Prvog svjetskog rata Habsburgovci više nemaju upravu nad vlastelinstvom Belje i ono odlazi u ruke Kraljevine Jugoslavije.

== Stanovništvo ==

{| class="wikitable"
|-

|-
|1857. || 1869.|| 1880. || 1890.|| 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953.|| 1961. || 1971. || 1981.|| 1991. || 2001. || 2011.
|-
| 1462|| 1425 || 1405 || 1534 || 1450 || 1509 || 1475 || 1379 || 1152 || 1011 || 1015 || 861 || 711 || 633 || 378 || 322
|}

== Obrazovanje ==
'''Prva školska zgrada u Branjini.''' Branjinska školska zgrada izgrađena je 1797. i također je služila i kao učiteljeva kuća i školska zgrada. Dugačka 6 hvati i 2 stope, a široka 2 hvata i 5 stopa<ref>Sršan, Stjepan (ur.), Kanonske vizitacije, knjiga II., 155.</ref>. Prvi branjinski učitelj bio je '''Franjo Sterl''', ujedno je i kantor, rođen je 1795. godine u selu Ujbanyu<ref>Volk, Mathias, Kischfalud / Branjina, Kreis Batina, u: Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Bild. 1,: Ortsberichte uber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Ziet von 1944.-1948., Donauschwäbischen Kulturstiftung, München/Sindelfingen, 1991., XVIII.</ref>. Prije Branjine radio je u Popovcu sve do 1813. kada prelazi u Podravlje te je 1821. Postavljen je za branjinskog učitelja.
1829. godine prva župnikova želja bila je „da roditelji marljivo šalju svoju djecu u školu, ne samo za zimskog vremena, već i u ljeto“.

Danas u Branjini postoji osnovna škola za učenike od 1.do 4 razreda. Učenici viših razreda školu pohađaju u OŠ Popovac u Popovcu. Najbliža srednja škola je u Belom Manastiru do koje učenici putuju autobusom. Učiteljica PO Branjine (OŠ Popovac) je '''Ana Predojević'''.

== Kulturna dobra ==

'''Parohijska crkva sv. Nikolaja''' registrirano je kulturno dobro. (Reg. 303)

'''Inventar parohijske crkve sv. Nikolaja''' registrirano je kulturno dobro (Reg. 28)

'''[[crkva Blažene Djevice Mariji u Branjini|Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije]]''' zaštićena je preventivno kao kulturno dobro (Prev. zaštita 370/11/94)

Antifašistički spomenik - '''Spomenik palim borcima'''

'''Spomenik žrtvama Domovinskog rata'''

==Svetište Studenac==

U Branjinškome brdu, između današnjih naselja Branjine i Podolja na izlazu u Kaluđersku dolinu podno brda, na prostoru koje će svakoj osobi koja ondje slučajno zađe oduzeti dah svojim prekrasnim prirodnim okruženjem koje odiše blaženim mirom, smjestilo se i pravoslavno svetište Studenac posvećeno Blaženoj Djevici Mariji. Ondje postoji malena crkvica, visoka tek 2 metra, ne zna se godina njezine izgradnje, ali prema izgledu i načinu gradnje nagađa se da je ondje više stotina godina. Svetištem je postalo zbog izvora vode za koju se vjeruje da je ljekovita.

== Udruge ==

'''Udruga žena "Orhideja" Branjina''' - Oživotvorenja ravnopravnosti svih ljudi i spolova, stvaranje uvjeta za zapošljavanje, unapređenje obiteljskih odnosa, briga o djeci, pomoć starim i nemoćnim, unapređenje kulturnih i športskih potreba u Branjini.

'''Dobrovoljno vatrogasno društvo Branjina''' – razvija i unapređuje vatrogastvo i vatrozaštitu; provodi mjere zaštite od požara.

'''Lovačko društvo Zec''' - uzgoj i zaštita divljači; razvijanje i unapređenje lovne kinologije i streljaštva; gospodarenje lovištem, očuvanje prirode i okoliša i suradnja s ostalim društvima.

'''Kulturno umjetničko društvo Bijeli ljiljani''' - njegovanje tradicije kajkavskoga kulturnoga kruga, posebice plesova iz Hrvatskoga zagorja

== Šport ==
* [[NK Davor Branjina]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], Baranjska liga, 2017/2018.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]

{{Mrva-naselje hr}}
{{Popovac}}

Branjina - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica