WikiSysop: bnz

2022-04-30T12:06:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 12:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brandenburg'''-->~~{{Njemačka pokrajina		{{Njemačka pokrajina
	\| ime = Land Brandenburg</span><br />Kraj Bramborska</span><br />Land Brannenborg		\| ime = Land Brandenburg</span><br />Kraj Bramborska</span><br />Land Brannenborg
	\| ime_genitiv = Brandenburga		\| ime_genitiv = Brandenburga

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-22T06:15:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Njemačka pokrajina
| ime = Land Brandenburg Kraj Bramborska Land Brannenborg
| ime_genitiv = Brandenburga
| slika_zastave = Flag_of_Brandenburg.svg
| slika_grba = Brandenburg_Wappen.svg
| slika_karte = Deutschland_Lage_von_Brandenburg.svg
| glavni_grad = [[Potsdam]]
| ministar_predsjednik = Dietmar Woidke ([[SPD]]) ''(od 28. kolovoza 2013)''
| vladajuća_stranka = [[SPD]] i [[Die Linke|Lijevi]]
| posljednji_izbori = [[19. rujna]] [[2004.]]
| sljedeći_izbori = [[2009.]]
| glasovi_savezno_vijeće = 4
| površina = 29.478,61
| poredak_površina = 5.
| stanovnika = 2.550.200
| poredak_stanovnika = 10.
| godina_popisa = 30. rujan 2006.
| gustoća = 87
| poredak_gustoća = 15.
| ISO 3166-2 = DE-BR
| himna = [[Himna Brandenburga|Märkische Heide]]
| zaduženost = 16,4 mlrd. € ''(2004.)''
| zaduženost_po_stanovniku = 6.640
| službene_stranice = brandenburg.de
}}

'''[[Brandenburg]]''' ([[Lužičkosrpski jezici|donjolužičkosrpski]]: ''Kraj Bramborska'', [[Donjonjemački jezici|donjonjemački]]: ''Bramborg/Brannenborg'') savezna je država [[Njemačka|Njemačke]], čiji je glavni grad [[Potsdam]]. Na istoku graniči s [[Poljska|Poljskom]], na jugu sa [[Saska (pokrajina)|Saskom]], sa [[Saska-Anhalt]]om na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz [[Laba|Labu]] s [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na sjeveru s [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem]], a u svom središnjem dijelu u cijelosti okružuje [[Berlin]].

== Zemljopis ==

Tipično za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema [[Berlin]]u koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno čine [[metropolitansko područje Berlin/Brandenburg]]. Oko [[Berlin]]a se nalaze dobro stojeći gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlinčana koji su htjeli živjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna područja kao [[Prignitz]], [[Fläming]], [[Spreewald]], [[Oderbruch]] ili [[Uckermark]]. Oko [[Cottbus]]a, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se područje gdje se na nizu mjesta [[dnevni kop|dnevnim kopom]] vadi [[mrki ugljen]].

* Najveća udaljenost sjever - jug je 291 [[km]]
* Najveća udaljenost zapad - istok je 244 [[km]].

=== Reljef ===

Konfiguracija površine Brandenburga određena je s dva lanca uzvisina i dvije udoline. U udolinama se nalaze riječne doline na čijim rubovima se nalaze - danas isušena - područja [[močvara]] i [[tresetište|tresetišta]], koja su svojevremeno bila korištena za vađenje [[treset]]a. Te riječne doline ovdje nazivaju i ''rasjeklina'' ili ''tresetište''.

Sjeverni, ili [[baltički lanac uzvisina]] [[meklenburška jezerska ploča|meklenburške jezerske ploče]] se samo nevažnim odvojcima pruža u Brandenburg. Drugi lanac uzvisina koji se nalazi na jugu Brandenburga počinje sa [[Lausitz|Lauziškim]] uzvisinama i proteže se duž granice u smjeru zapada preko [[Triebel]]a i [[Spremberg]]a, a zatim ide prema sjeverozapadu preko [[Calau]]a prelazi u gole i sušne uzvisine [[Fläming]]a. Južna udolina leži neposredno uz sjeverni rub ovih uzvisina i najizraženija je u području [[Spreewald]]a. Sjevernu udolinu, položenu odmah u podnožju baltičkih uzvisina, određuju doline rijeka [[Netze]], [[Warthe]] i [[Odra|Odre]], zatim [[Havelländische Luch]] i brazdom koju je urezala [[Laba]].

Između tih dviju udolina leži ploča koja se od područja oko [[Poznanj]]a ([[Poljska]]) pruža na zapad prema Brandenburgu. Ploču s jugoistoka prema sjeverozapadu presjecaju doline [[Faule Obra]] i Odre do utoka [[Lužička Nisa|Nise]], donja [[Spree]] i dolina [[Havel]]a. Između tih dolina leži cijeli niz brežuljaka čija se visina kreće od 97 [[metar|m]] do 157 [[metar|m]], a najviša točka Brandenburga je [[Heidenhöhe]] sa 201,4 [[metar|m]].

Na ploči uglavnom preteže pješčano tlo na velikim područjima obraslo [[Borovi|bor]]ovima, [[smreka]]ma i [[vrijesak|vrijeskom]] i djeluje suho. Međutim, čak i na uzvisinama je [[glina (tlo)|glina]]sto i uz odgovarajuću obradu primjereno za uzgoj većine [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda.

=== Klima ===

Najhladniji mjesec je s vjerojatnoćom od 53% tijekom zadnjih 100 godina bio [[siječanj]], sa srednjom temperaturom na istoku pokrajine od -1°C. Kolebanje temperature se kreće od 15°C do -30°C. Prosječna količina padalina u siječnju je 34 [[mm]], a sunčanih sati je prosječno 50 tijekom mjeseca.

== Politika ==
U Brandenburgu vlada Crveno-Crna koalicija (SPD - CDU) pod premijerom Matthias Platzeck (od 2005 i šef SPD-a).
Opoziciju čine ljevičarska stranka DieLinke.PDS i ultradesničarska stranka DVU (Njemačka Narodna Unija).

== Grb i zastava ==
[[Datoteka:Brandenburg Wappen.svg|mini|100px|left]]
Prema Ustavu Savezne pokrajine Brandenburg, njen grb je crveni [[Markgrofovija|markgofovski]] orao na bijelom polju. Zastava Pokrajine je crveno-bijela s grbom postavljenim u sredini.

Markgrofovski orao i grb postoje odavno. Još [[1157.]] je to bio, navodno, grb Brandenburškog markgrofa [[Otto I.|Otta I.]]. Sve do kraja [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] orao je na grbu imao dodatke, između ostalog, [[mač]] i [[oklop]] na grudima. Svi su ti dodatci uklonjeni, i ostao je samo orao, koji je kao grb preuzet za Brandenurg.

== Povijest ==

Povijesno, Brandenburg (zajedno sa [[Berlin]]om, koji je bio dio Brandenburga) je bio "srce" [[Brandenburg-Pruska|Brandenburg-Pruske]]. O tome pobliže: [[Albrecht der Bär]] (osnivač Marka Brandenburg [[1167.]]), [[Mark Brandenburg]] i [[Provincija Brandenburg]]. Prije toga je bio naseljen polabskim Slavenima.

[[1945.]] se osniva '''Provincija Mark Brandenburg'''. Ona se sastojala od vladajućih okruga [[Potsdam]] i [[Frankfurt na Odri]] nekadašnje pruske Provincije Brandenburg, no bez čitavog područja [[Neumark]] istočno od [[Odra|Odre]]. [[1947.]] je nakon ukidanja [[Pruska|Pruske]] uslijedilo preimenovanje u '''Zemlja Brandenburg''' sa 27.612 km². U okviru teritorijalne reorganizacije [[DDR]]a [[1952.]] raspuštena je Zemlja Brandenburg i podijeljena na tri okruga: [[Cottbus]], [[Frankfurt na Odri]] i [[Potsdam]]. [[14. listopada]] [[1990.]] je ponovo osnovana Zemlja Brandenburg ujedinjenjem navedena tri okruga (uz neke manje izmjene.

[[1996.]] su Brandenburžani na referendumu odbili ujedinjenje svoje pokrajine sa [[Berlin]]om.

== Teritorijalna podjela ==
== Gospodarstvo ==

Težište brandenburške industrije i uslužnih djelatnosti se nalazi duž [[A 10]], autoceste koja obilazi oko Berlina kao i u industrijskim centrima. Pored [[Eisenhüttenstadt]]a na Odri i u [[Brandenburg na Havelu]] su čeličane. Uz njih se nalazi više trvornica koje prerađuju željezo i čelik. Izvan tih industrijskih centara su [[prehrambena industrija]], [[drvna industrija]] i [[poljoprivreda]]. Na jugu Brandenburga se u [[dnevni kop|dnevnom kopu]] vadi [[mrki ugljen]]. Težište budućeg razvoja se namjerava vezati uz [[turizam]]. Poljoprivreda ima značajni udjel u prihodima Pokrajine.

Prometni putovi Brandenburga zrakasto idu prema Berlinu. To vrijedi za [[Željeznička pruga|željezničke pruge]], ceste i [[vodeni put|vodene putove]]. Željezničke pruge su međusobno povezane Berlinskim vanjskim prstenom koji većim dijelom prolazi Brandenburgom. Slično je i s A 10, nazvanim Berlinski prsten, a i on je gotovo cijelom svojom dužinom na teritoriju Brandenburga.

Najvažnija zračna luka Brandenburga se nalazi u [[Schönefeld]]u, a osim njega u Pokrajini postoji još nekoliko.

==Religija==

Poput ostalih saveznih država na istoku Njemačke većina stanovništva (preko 50% ) ne pripada niti jednoj vjerskoj zajednici. Pripadnika Evangeličke (luternske) crkve njemačke je % <ref>http://www.ekd.de/download/kirchenmitglieder_2007.pdf</ref>a rimokatolika ([[nadbiskupija Berlin]] i [[biskupija Görlitz]]) 3.1 %. <ref>http://www.dbk.de/relaunchhinweis</ref>

== Obrazovanje ==
== Državni i školski praznici ==
== Krajolici ==
== Turizam ==
== Zaštita prirodnih i kulturnih dobara ==
== Jezik ==

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Mrva-zemlj}}
{{Njemačke pokrajine}}
{{Brandenburg}}

[[Kategorija:Brandenburg]]

Brandenburg - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica