WikiSysop: bnz

2022-04-30T06:20:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 06:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Botanički vrt'''-->~~[[Datoteka:Zagreb botanical garden.jpg\|mini\|250px\|Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu.]]		[[Datoteka:Zagreb botanical garden.jpg\|mini\|250px\|Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu.]]
	[[Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg\|mini\|250px\|Botanički vrt u Zagrebu.]]		[[Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg\|mini\|250px\|Botanički vrt u Zagrebu.]]
	[[Datoteka:Arboretum Trsteno-1.JPG\|mini\|250px\|[[Arboretum Trsteno]].]]		[[Datoteka:Arboretum Trsteno-1.JPG\|mini\|250px\|[[Arboretum Trsteno]].]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T08:34:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 08:34
Redak 45:		Redak 45:

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==
	~~{{Commonscat\|Botanical gardens}}~~
	* [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]		* [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:16:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Zagreb botanical garden.jpg|mini|250px|Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|mini|250px|Botanički vrt u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Arboretum Trsteno-1.JPG|mini|250px|[[Arboretum Trsteno]].]]
[[Datoteka:Raskaj Slava (3).jpg|mini|250px|''Botanički vrt'' — slika [[Slava Raškaj|Slave Raškaj]].]]
'''Botanički vrt''' je mjesto gdje se uzgajaju [[biljke]] iz različitih krajeva svijeta. Najmoderniji botanički vrtovi spojeni su sa zoološkima, pa je biljke još ljepše promatrati. U Hrvatskoj nema zajednica botaničkog vrta i zoološkog vrta. Botanički vrtovi su izrazito važni za očuvanje biološke raznolikosti.

== Povijesni razvoj botaničkih vrtova u Europi ==
Osnovna namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova postojanja u [[Europa|Europi]] mijenjala se i prilagođavala potrebama društva i vremena u kojem su djelovali. Najstariji europski botanički vrt osnovan je [[1543.]] godine u [[Pisa|Pisi]] u [[Italija|Italiji]] radi uzgoja [[Ljekovito bilje|ljekovitog bilja]] za potrebe studija [[Medicina|medicine]]. I ostali vrtovi osnivani kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i 19. stoljeću počelo se i s uzgojem biljaka koje nisu ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među [[biljka]]ma i imenovanje svake biljne vrste stručnim [[latinski]]m nazivom.

U isto vrijeme osnivaju se i prvi vrtovi u [[kolonija]]ma europskih zemalja, u kojima se u početku uzgajaju biljke radi egzotičnih začina, voća i drvne građe. Usporedo s upoznavanjem brojnih vrsta biljaka iz dalekih područja svijeta, postupno se one donose i uzgajaju i u Europi. Uzgoj tih novih, lijepih biljaka potakao je u botaničkim vrtovima razvoj hortikulturne djelatnosti. Može se reći da se u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća vrijednost botaničkih vrtova mjerila brojnošću zbirke živoga bilja i brojem herbariziranih biljaka, kako egzotičnih, tako i predstavnika lokalne flore. Nakon toga počeli su se postupno razvijati različiti usko specijalizirani vrtovi poznati po velikim, vrijednim zbirkama pojedinih skupina biljaka ([[orhideje]], [[palme]], rododendroni, [[ruže]], planinske biljke, [[kaktusi]] itd.). Posljednjih nekoliko desetljeća, otkad brzi civilizacijski razvitak počinje ugrožavati prirodu, u sveučilišnim botaničkim vrtovima širom svijeta najveća se pozornost posvećuje uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta. Tako su danas botanički vrtovi uključeni u sve svjetske programe zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti (biodiverzitet).<ref>[http://hirc.botanic.hr/vrt/hrv/O_bot_vrtovima.htm Botanički vrt PMFa] (posljednja izmjena: 10/10/2007), (preuzeto 9. srpnja 2010.) [[Razgovor:Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|s dopusnicom]]</ref>

== Arboretum ==
{{glavni|Arboretum}}
Riječ arboretum dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''arbor'', ''arboris'', što znači [[drvo]]. Arboretum je nasad raznovrsnoga domaćega i stranoga [[drveće|drveća]] i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja. Razmještaj biljnog materijala u arboretumima odgovara ekološkima i umjetničkima zahtjevima [[vrtna arhitektura|vrtne arhitekture]]. Arboretum se također može kombinirati i s botaničkima i drugima vrtovima.

rboretum koji sadrži samo [[četinjače]], naziva se ''pinetum''. Slična zbirka, koja na jednom mjestu sadržava različite nasade [[vinova loza|vinove loze]] zove se ''viticetum''. Grmove ćemo naći u ''fruticetumu'' ([[latinski jezik|latinski]] ''frutex'' – grm).

Prvi arboretum na svijetu jest onaj u [[Trsteno]]m; sa sigurnošću se može reći da je [[1492.]] godine već postojao. Tada izgrađeni 15 metara dugi [[akvedukt]] još je i danas u funkciji.

Danas u Hrvatskoj postoje četiri arboretuma: [[Arboretum Trsteno]] kraj [[Dubrovnik]]a, [[Arboretum Lisičine]] u selu [[Lisičine]] kraj [[Voćin]]a u Slavoniji, [[Arboretum Opeka]] u općini [[Vinica]] kod [[Varaždin]]a i [[Arboretum Šumarske i drvodjeljske škole u Karlovcu]].

== Pravila ponašanja u Botaničkom vrtu ==
Botanički vrt i njegov sadržaj (građevine, infrastruktura, biljke i životinje) zaštićeni su 1971. kao spomenik prirode i kulture. Stoga se posjetitelji mole da se prilikom boravka u Vrtu drže slijedećih pravila

zabranjeno je:

* trgati, oštećivati i otuđivati biljke, sakupljati plodove, sjemenke i ostale dijelove biljaka
* kretati se zelenim površinama i kamenjarama (djeca moraju radi sigurnosti biti pod stalnim nadzorom odrasle osobe)
* kretati se biciklima, motorima, skateboardima, romobilima, motorkotačima, koturaljkama ..
* uvoditi pse (iznimka su psi vodiči za slijepe osobe) i ostale kućne životinje
* uznemiravati i loviti životinje u Vrtu (ptice, kornjače, žabe, ribe, puževe, kukce, ..)

također je zabranjeno: otuđivati, trgati i premještati natpise (etikete) s imenima biljaka; galamiti, glasno slušati glazbu i na bilo koji drugi način uznemiravati ostale posjetitelje; fotografirati u komercijalne svrhe bez dozvole uprave vrta;<ref>{{Citiranje časopisa|title=Botanički vrt / Simboli grada Zagreba / ZGportal Zagreb|url=https://www.zgportal.com/o-zagrebu/simboli-grada-zagreba/botanicki-vrt/|accessdate=2019-09-08}}</ref>

== Radno vrijeme ==
Vrt je za posjetitelje otvoren od 1. travnja do 1. studenog svake godine (po potrebi, zbog lošeg vremena ili drugih tehničkih problema, otvaranje može biti odgođeno za tjedan dana). Ulaz u Vrt je slobodan.

Zimi je Botanički vrt zatvoren, a kada je otvoren, dostupan je za razgledavanje svaki dan, osim na Veliku Gospu (15. kolovoza) i na Uskrs.

/ ponedjeljak - utorak: 9 - 14.30 sati

/ srijeda - nedjelja: 9 - 19 sati (18*)

<nowiki>*</nowiki>u rano proljeće i kasnu jesen

== Povezani članci ==
{{Commonscat|Botanical gardens}}
* [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bgci.org Botanic Gardens Conservation International]

[[Kategorija:Botanički vrtovi| ]]

Botanički vrt - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica