Bosna - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-30T05:08:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 05:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bosna'''-->~~<!-- N A P O M E N A: ovdje stavljajte samo podatke koji se odnose na Bosnu kao regiju, dok podatke za državu BiH stavljajte na članak Bosna i Hercegovina.		<!-- N A P O M E N A: ovdje stavljajte samo podatke koji se odnose na Bosnu kao regiju, dok podatke za državu BiH stavljajte na članak Bosna i Hercegovina.

	-->		-->

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:44:50Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 2. ožujak 2022. u 09:44
Redak 41:		Redak 41:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{~~{wikicitat}}~~		{

	{{BiH}}		{{BiH}}

	[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]]		[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T05:18:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:18
Redak 11:		Redak 11:
	== Povijest ==		== Povijest ==

	{{glavni\|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba\|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura\|kakanjskoj]] kulturi, koja je bila lokalna inačica [[Starčevačka kultura\|Starčevačke kulture]], s nekim elementima [[Danilska kultura\|Danilske kulture]],<ref>{{~~Cite book~~\|title=Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.\|first=Ruth\|last=Tringham\|date=2014-11-13\|url=https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141\|language=en\|publisher=Routledge\|isbn=9781317599463}}</ref> dok će nju naslijediti [[Butmirska kultura\|butmirska]] u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi [[Indoeuropljani\|indoeuropljani]] smatraju se pripadnici [[Vučedolska kultura\|vučedolske]] kulture.		{{glavni\|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba\|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura\|kakanjskoj]] kulturi, koja je bila lokalna inačica [[Starčevačka kultura\|Starčevačke kulture]], s nekim elementima [[Danilska kultura\|Danilske kulture]],<ref>{{Citiranje knjige\|title=Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.\|first=Ruth\|last=Tringham\|date=2014-11-13\|url=https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141\|language=en\|publisher=Routledge\|isbn=9781317599463}}</ref> dok će nju naslijediti [[Butmirska kultura\|butmirska]] u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi [[Indoeuropljani\|indoeuropljani]] smatraju se pripadnici [[Vučedolska kultura\|vučedolske]] kulture.

	U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura\|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba\|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura\|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn\|Mrgić-Radojčić\|2004\|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)\|ban Borić]].<ref>{{cite journal\|author=Ivan Mužić\|date=December 2010\|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en\|journal=Starohrvatska prosvjeta\|language=Croatian\|location=Split, Croatia\|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments\|volume=III\|page=270\|issn=0351-4536\|accessdate=2012-09-12\|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)\|number=37}}</ref>		U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura\|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba\|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura\|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn\|Mrgić-Radojčić\|2004\|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)\|ban Borić]].<ref>{{cite journal\|author=Ivan Mužić\|date=December 2010\|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en\|journal=Starohrvatska prosvjeta\|language=Croatian\|location=Split, Croatia\|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments\|volume=III\|page=270\|issn=0351-4536\|accessdate=2012-09-12\|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)\|number=37}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T00:40:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Hercegovina5.jpg|okvir|desno|Približne granice Bosne i [[Hercegovina|Hercegovine]]]]

'''Bosna''' je povijesna i zemljopisna [[regija]] koja čini sjeverni dio države [[Bosna i Hercegovina]].

Površina Bosne (granice s [[Hercegovina|Hercegovinom]] nisu strogo određene) je oko 40.000 km<sup>2</sup>, što čini oko 80% površine BiH.

== Povijest ==

{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura|kakanjskoj]] kulturi, koja je bila lokalna inačica [[Starčevačka kultura|Starčevačke kulture]], s nekim elementima [[Danilska kultura|Danilske kulture]],<ref>{{Cite book|title=Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.|first=Ruth|last=Tringham|date=2014-11-13|url=https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141|language=en|publisher=Routledge|isbn=9781317599463}}</ref> dok će nju naslijediti [[Butmirska kultura|butmirska]] u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi [[Indoeuropljani|indoeuropljani]] smatraju se pripadnici [[Vučedolska kultura|vučedolske]] kulture.

U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn|Mrgić-Radojčić|2004|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)|ban Borić]].<ref>{{cite journal|author=Ivan Mužić|date=December 2010|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en|journal=Starohrvatska prosvjeta|language=Croatian|location=Split, Croatia|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments|volume=III|page=270|issn=0351-4536|accessdate=2012-09-12|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)|number=37}}</ref>

== Gradovi ==
Najveći gradovi u regiji Bosne su:
* [[Sarajevo]] - 275.524
* [[Banja Luka]] - 185.000
* [[Tuzla]] - 110.979
* [[Zenica]] - 110.663
* [[Bijeljina]] - 107.715
*[[Prijedor]] - 89.397
* [[Bihać]] - 72.000
* [[Livno]] - 31.785
* [[Tomislavgrad]] - 31.592

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Panoramatomislavgrada.jpg|Panorama [[Tomislavgrad]]a
Datoteka:Panorama Livna-0174.jpg|[[Livno]]
Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|[[Dvorac Gradačac]]
Datoteka:Sarajevo catholic church.JPG|[[Sarajevo]] - [[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu|Katedrala Srca Isusova]]
Datoteka:Vrbas Banjaluka.jpg|[[Banja Luka]] - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel.
Datoteka:Mountain Vlašić - Bosnia and Herzegovina.jpg|Pogled na [[Vlašić]]
</gallery>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}

{{BiH}}

[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]]