WikiSysop: bnz

2022-04-30T04:51:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 04:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bosanski vikarijat'''-->~~'''Bosanski vikarijat''' (''Vicariatus Apostolicus Bosniae Othomanae'') je uspostavljen [[1735.]] godine. <ref name="Jurišić">[http://www.bkbih.ba/info.php?id=35 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine] Pavo Jurišić: ''Vrhbosanska nadbiskupija'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>.<ref>Velikonja, Mitja (1992.), Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina, Texas A&M University Press str. 81</ref>		'''Bosanski vikarijat''' (''Vicariatus Apostolicus Bosniae Othomanae'') je uspostavljen [[1735.]] godine. <ref name="Jurišić">[http://www.bkbih.ba/info.php?id=35 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine] Pavo Jurišić: ''Vrhbosanska nadbiskupija'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>.<ref>Velikonja, Mitja (1992.), Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina, Texas A&M University Press str. 81</ref>

	Jedna je od posljedica [[Bečki rat\|Bečkog rata]]. Zbog velikog iseljavanja katolika, doseljavanja muslimana iz oslobođenih područja te osvete frustriranih Osmanlija na preostalim katolicima, došlo je do najmanjeg broja katolika u BiH u cijeloj njenoj povijesti, do 17.000. Franjevci su spali na 26 svećenika i trojicu braće, te svega tri samostana: Kraljevu Sutjesku, Fojnicu i Kreševo. Nije dugo bilo biskupa, pa se osnovao tzv. "apostolski vikarijat". "Apostolski" je sinonim za "papinski", a "vikar" je ovdje "zamjenik" ili "namjesnik"; stoga pod "apostolskim vikarijatom" misli se služba "papinskog namjesnika". Izbor imena "apostolskog vikara" je bio zato što su austrijski vladari (koji su u svojoj osobi predstavljali i ugarske kraljeve) sebi prisvajali pravo predlagati kandidate za biskupe u Bosni, sa čime se Sveta Stolica nije slagala, jer su u BiH zbog izvanjskih okolnosti nastupile izvanredne prilike te je BiH sada bila izuzetno područje, koje potpada pod izravnu vrhovnu Upravu Crkve. U isto vrijeme nije htjela ozlojediti austrijskog vladara jednostavnim odbijanjenm njegova zahtjeva, jer im je trebala njegova pomoć. Zato su radi izbjegavanja sukoba s austrijskom krunom i nepotrebnim sporom, pribjegla je lukavom rješenju. Nije postavila za ovo područje osobu naslova "redovitog biskupa", jer taj je naslov bio biskupa u Đakovu, nego bi Bosni dodijelila biskupa koji je nosio naslov neke ugasle biskupije (redovno negdje na istoku) te mu dala zaduženje upravljati Crkvom u Bosni, područjem koje se poklapalo s područjem Bosanske franjevačke provincije.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/21-samostan/razno/67-fra-augustin-miletic-biskup-1763-1831 Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici] ''Fra Augustin Miletić, biskup (1763.-1831.). Prilike u Bosni i uspostava ''vikarijata'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>		Jedna je od posljedica [[Bečki rat\|Bečkog rata]]. Zbog velikog iseljavanja katolika, doseljavanja muslimana iz oslobođenih područja te osvete frustriranih Osmanlija na preostalim katolicima, došlo je do najmanjeg broja katolika u BiH u cijeloj njenoj povijesti, do 17.000. Franjevci su spali na 26 svećenika i trojicu braće, te svega tri samostana: Kraljevu Sutjesku, Fojnicu i Kreševo. Nije dugo bilo biskupa, pa se osnovao tzv. "apostolski vikarijat". "Apostolski" je sinonim za "papinski", a "vikar" je ovdje "zamjenik" ili "namjesnik"; stoga pod "apostolskim vikarijatom" misli se služba "papinskog namjesnika". Izbor imena "apostolskog vikara" je bio zato što su austrijski vladari (koji su u svojoj osobi predstavljali i ugarske kraljeve) sebi prisvajali pravo predlagati kandidate za biskupe u Bosni, sa čime se Sveta Stolica nije slagala, jer su u BiH zbog izvanjskih okolnosti nastupile izvanredne prilike te je BiH sada bila izuzetno područje, koje potpada pod izravnu vrhovnu Upravu Crkve. U isto vrijeme nije htjela ozlojediti austrijskog vladara jednostavnim odbijanjenm njegova zahtjeva, jer im je trebala njegova pomoć. Zato su radi izbjegavanja sukoba s austrijskom krunom i nepotrebnim sporom, pribjegla je lukavom rješenju. Nije postavila za ovo područje osobu naslova "redovitog biskupa", jer taj je naslov bio biskupa u Đakovu, nego bi Bosni dodijelila biskupa koji je nosio naslov neke ugasle biskupije (redovno negdje na istoku) te mu dala zaduženje upravljati Crkvom u Bosni, područjem koje se poklapalo s područjem Bosanske franjevačke provincije.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/21-samostan/razno/67-fra-augustin-miletic-biskup-1763-1831 Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici] ''Fra Augustin Miletić, biskup (1763.-1831.). Prilike u Bosni i uspostava ''vikarijata'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T23:41:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bosanski vikarijat''' (''Vicariatus Apostolicus Bosniae Othomanae'') je uspostavljen [[1735.]] godine. <ref name="Jurišić">[http://www.bkbih.ba/info.php?id=35 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine] Pavo Jurišić: ''Vrhbosanska nadbiskupija'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>.<ref>Velikonja, Mitja (1992.), Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina, Texas A&M University Press str. 81</ref>

Jedna je od posljedica [[Bečki rat|Bečkog rata]]. Zbog velikog iseljavanja katolika, doseljavanja muslimana iz oslobođenih područja te osvete frustriranih Osmanlija na preostalim katolicima, došlo je do najmanjeg broja katolika u BiH u cijeloj njenoj povijesti, do 17.000. Franjevci su spali na 26 svećenika i trojicu braće, te svega tri samostana: Kraljevu Sutjesku, Fojnicu i Kreševo. Nije dugo bilo biskupa, pa se osnovao tzv. "apostolski vikarijat". "Apostolski" je sinonim za "papinski", a "vikar" je ovdje "zamjenik" ili "namjesnik"; stoga pod "apostolskim vikarijatom" misli se služba "papinskog namjesnika". Izbor imena "apostolskog vikara" je bio zato što su austrijski vladari (koji su u svojoj osobi predstavljali i ugarske kraljeve) sebi prisvajali pravo predlagati kandidate za biskupe u Bosni, sa čime se Sveta Stolica nije slagala, jer su u BiH zbog izvanjskih okolnosti nastupile izvanredne prilike te je BiH sada bila izuzetno područje, koje potpada pod izravnu vrhovnu Upravu Crkve. U isto vrijeme nije htjela ozlojediti austrijskog vladara jednostavnim odbijanjenm njegova zahtjeva, jer im je trebala njegova pomoć. Zato su radi izbjegavanja sukoba s austrijskom krunom i nepotrebnim sporom, pribjegla je lukavom rješenju. Nije postavila za ovo područje osobu naslova "redovitog biskupa", jer taj je naslov bio biskupa u Đakovu, nego bi Bosni dodijelila biskupa koji je nosio naslov neke ugasle biskupije (redovno negdje na istoku) te mu dala zaduženje upravljati Crkvom u Bosni, područjem koje se poklapalo s područjem Bosanske franjevačke provincije.<ref>[http://www.fojnica-samostan.com/novo/index.php/21-samostan/razno/67-fra-augustin-miletic-biskup-1763-1831 Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici] ''Fra Augustin Miletić, biskup (1763.-1831.). Prilike u Bosni i uspostava ''vikarijata'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>

Vikarijat su preuzeli [[franjevci]] koji su biskupsku službu vršili provizorno.
Bilo je u Bosni i [[svjetovni kler|svjetovnog klera]]. Malobrojni, skromni i neuki svećenici [[glagoljaši]] nisu mogli dalje od [[kapelan]]ske službe. Bilo je misionara iz drugih redova poput [[isusovci|isusovaca]] i [[dominikanci|dominikanaca]], ali su bili malobrojni i nisu se mogli dugo održati na polju koje su franjevci držali isključivo sebi pridržanom, jer su za razliku od drugih krajeva pod turskom okupacijom, u Bosni je netko ostao s narodom, a to su bili franjevci. Odjeveni u turska odijela na [[Visoka Porta|Visokoj porti]] borili su se za katolička prava te djelovali na čitavom području pod osmanskom vlasti, od Ugarske do Jadranskoga i Crnoga mora. Stoga je bilo logično da su franjevci preuzeli ovaj vikarijat. <ref name="Jurišić"/>

Razvili su bogatu vjersku književnu djelatnost. Djela su tiskali na [[bosančica|bosančici]] a poslije na latinici. Silni uloženi napori nisu mogli ispraviti štetu koju su osmanska osvajanja, dugi izostanak pastorizacije, iseljavanja katolika, prelazak katolika na pravoslavlje i islam te doseljavanja pravoslavnog življa duboko u hrvatskome katoličkom području u pograničnim dijelovima i u samoj Bosni. Organski razvoj Crkvi nije se mogao omogućiti. Ustanak, a zatim austro-ugarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje BiH]] rađaju prilike. Dozrela su vremena da se obnovi redovita crkvena uprava u Bosni i Hercegovini. <ref name="Jurišić"/>

Papa [[Leon XIII.]] bulom "[[Ex hac augusta]]" [[1881.]] godine uspostavio je u staroj Vrhbosni (Sarajevu) [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosansku nadbiskupiju]] i [[metropolija|metropoliju]], i za [[sufragan]]e joj novoosnovanu [[Banjolučka biskupija|banjalučku]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjsku biskupiju]], uspostava [[Kaptol]]a u Sarajevu te središnje sjemenište za odgoj biskupijskog klera za cijelu pokrajinu. Poslije je onim biskupijama pridružena i postojeća [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]. <ref name="Jurišić"/>

Na čelu Bosanskoga vikarijata bili su apostolski vikari:<ref>[http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/db544.html Catholic-Hierarchy] ''Bosnia (Ottoman) (Vicariate Apostolic)'' (pristupljeno 20. studenoga 2016.)</ref>
*[[Pavao Dragičević]] (1740.-1760.)
*[[Marijan Bogdanović]] (1767.-1772.)
*[[Marko Dobretić Jezerčić]] (1772.-1784.)
*[[Augustin Botoš-Okić]] (1784.-1799.)
*[[Grgo Ilijić]] (1799.-1813.)
*[[Augustin Miletić]] (1813.-1831.)
*[[Rafael Barišić]] (1832.-1846.)

== Vidi ==
*[[Bosanska vikarija]]
*[[Bosna Srebrena]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/images/stories/karte/apostolski_vikarijat_18_19_st.jpg Bosna Srebrena] Apostolski vikarijat u 18. i 19. stoljeću

[[Kategorija:Katolička upravna podjela Bosne i Hercegovine]]

Bosanski vikarijat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica