WikiSysop: bnz

2022-04-29T23:51:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 23:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bor (element)'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\|ime = Bor		\|ime = Bor
	\|simbol = B		\|simbol = B

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:54:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = Bor
|simbol = B
|redni_broj = 5
|kemijska_skupina = polumetali
|grupa = 13
|perioda = 2
|blok = p
|izgled = blistavo crna ili smeđa [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Boron_mNACTEC.jpg|200px]]
|gustoca = 2340
|tvrdoca = 49000 MPa (HV), 9,3 ([[Mohsova skala]])
|atomska_masa = 10,811(7)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 11,087
|taliste = 2076
|vreliste = 3927
|toplina_taljenja = 50,2
|toplina_isparivanja = 480
|EK1 = Helij
|EK2 = He
|e_konfiguracija = 2s22p1
}}

== Povijest ==
Bor je ime dobio po arapskoj riječi ''buraq'' ili perzijskoj riječi ''burah'', koje označavaju mineral [[boraks]].

Spojevi bora poznati su tisućama godina, te su se primjenjivali u proizvodnji glazura, te u [[metalurgija|metalurgiji]].

Godine [[1808.]] u nečistom stanju izolirali su ga [[Sir Humphry Davy]], [[Joseph Louis Gay-Lussac]] i [[Louis Jacques Thénard]] redukcijom ortoborne kiseline [[kalij]]em. Kao poseban element prepoznao ga je [[Jöns Jakob Berzelius]] [[1824.]] godine.

Prvi čisti uzorak bora izolirao je američki kemičar W. Weintraub [[1909.]] godine.

== Svojstva ==
Elementarni bor može postojati u kristaliziranom i amorfnom obliku.

=== Kristalizirani bor ===
Izuzetno je tvrd oblik bora. Tvrdoća mu je veća od tvrdoće [[karborund]]a. Kemijski je izuzetno inertna tvar, tako da ga od kiselina, mogu otopiti samo vruće i koncentrirane [[dušična kiselina|dušična]] i [[sumporna kiselina]]. Polagano ga otapa i rastaljeni [[natrijev hidroksid]], ali tek iznad 500 °C.

Slab je vodič električne struje. [[Električna vodljivost]] povećava mu se s porastom temperature.

=== Amorfni bor ===
[[Datoteka:Bor 1.jpg|mini|lijevo|70px|Amorfni bor u epruveti]]
Relativno je reaktivan oblik. Zagrijan u atmosferi zraka, zapali se na 700 °C, te gori dajući [[borov(III) oksid]]:

4 B(s) + 3 O2(g) → 2 B2O3(s)

Amorfni bor u prahu vrlo je jak [[reducens]].

Otapaju ga koncentrirana sumporna te koncentrirana dušična kiselina:

B(s) + 3 HNO3 → H3BO3 + 3 NO2(g)

Ako se na zraku tali s [[alkalijski metali|alkalijskim]] hidroksidom, nastaju odgovarajući alkalijski [[borat]]i.

== Rasprostranjenost ==
Bor spada u rijetke elemente koji su široko rasprostranjeni po Zemljinoj površini. U Zemljinoj kori nazočan je u masenom udjelu od oko 0,0003%. Veće količine nalaze se uglavnom u Sjevernoj i Južnoj Americi, te u Indiji.

Bor nikada ne dolazi u elementarnom obliku, već je vezan u spojeve, uglavnom u obliku [[poliborat]]a, primjerice kao [[boraks]], [[kernit]] i [[kolemanit]].

== Dobivanje ==
Elementarni bor vrlo se teško dobiva. Polazna tvar jest boraks, od koje se dobije [[ortoborna kiselina]], a zatim borov(III) oksid.

Oksid se zatim reducira [[magnezij]]em ili [[natrij]]em na povišenoj temperaturi:

B2O3(s) + 3 Mg(s) → 2 B(s) + 3 MgO(s)

Dobiveni bor je crn i vjerojatno amorfan prah.

Dobivanje kristalnog bora zahtijeva preradu boraksa do [[borov(III) bromid|bromida]], koji se zatim skupa s [[vodik]]om pušta preko [[tantal]]ove žice usijane na temperaturu od 1100-1300 °C:

2 BBr3(g) + 3 H2(g) → 2 B(s) + 6 HBr(g)

== Spojevi ==
Bor čini spojeve stupnja oksidacije +1, +2 i +3, te spojeve različitih negativnih stupnjeva.

*+1: [[borov(I) klorid]]
*+2: [[borov(II) klorid]]
*+3: borani ([[boran]], [[diboran]], [[tetraboran]], [[pentaboran]], itd.), [[borov(III) fluorid]], [[borov(III) klorid]], [[borov(III) bromid]], [[borov(III) jodid]], [[borov(III) oksid]], [[ortoborna kiselina]], [[metaborna kiselina]], [[ortoborat]]i, [[metaborat]]i, kompleksni borati ([[boraks]], [[poliborat]]i), [[perborat]]i
*negativni stupnjevi: boridi ([[kalcijev borid]], [[aluminijev borid]], [[niklov borid]], [[berilijev borid]])

== Izotopi ==
Bor ima dva stabilna izotopa:
*10B (19.9%)
*11B (80.1%)

== Uporaba ==
=== Staklo i keramika ===
Bor se upotrebljava za proizvodnju [[borosilikatno staklo|borosilikatnog stakla]] (Duran, Pyrex), snažnih i lakih materijala za kompozite u aeronautici, te sportske opreme kao što su štapovi za pecanje i palice za golf.

=== Industrija poluvodiča ===
Borom se dopiraju [[silicij]], [[germanij]] i [[silicijev karbid]]. Za to se upotrebljavaju oksid, bromid ili fluorid bora, te diboran.

=== Novi materijali ===
Za uporabu u štitovima za tenkove i pancirna odijela, upotrebljava se [[borov karbid]], koji se dobiva redukcijom oksida uz pomoć [[ugljik]]a na visokoj temperaturi u električnim pećima:

2 B2O3(s) + 7 C(s) → B4C(s) + 6 CO(g)

[[Magnezijev diborid]] primjenjuje se kao visokotemperaturni supravodič (39 K) u supravodljivim magnetima.

Elementarni bor upotrebljava se za proizvodnju [[Neodimijski magnet|neodimijskih magneta]] (Nd2Fe14B) koji su najjači trajni magneti.

Bor se upotrebljava i u proizvodnji supertvrdih materijala, kao što su [[heterodijamant]], [[borov nitrid]], [[renijev diborid]], [[titanov diborid]], [[cirkonijev diborid]] i drugi.

=== Moderiranje nuklearnog reaktora ===
U nekim tipovima [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]] upotrebljava se otopina [[ortoborna kiselina|ortoborne kiseline]] čijom se promjenom koncentracije sporo mijenja brzina nuklearnih reakcija.

=== Kemijska industrija ===
[[Datoteka:Borax crystals.jpg|mini|lijevo|100px|Kristali boraksa]]
[[Boraks]] se u velikim količinama rabi u proizvodnji fiberglasa, detergenata s perboratima, te se dodaje tamo gdje je potrebno spriječiti koroziju. [[Ortoborna kiselina]] primjenjuje se kao antiseptik, a ima i antifungalna i antiviralna svojstva. Odavno se primjenjuje kao insekticid.
[[Trietilboran]] se upotrebljava za paljenje nekih turbomlaznih motora, kao inicijator reakcija s [[radikal]]ima, te za proizvodnju tvrdih i tankih filmova s ugljikom, borom, silicijem i dušikom.

Neki spojevi bora eksperimentalni su lijekovi za tretiranje [[artritis]]a.

U kemijskoj analitici upotrebljava se za određivanje metala uz pomoć tzv. [[boraksova biserka|boraksove biserke]], a amorfni bor upotrebljava se u [[pirotehnika|pirotehničkim smjesama]] zato što daje zeleni plamen.

== Biološka uloga ==

Velike koncentracije bora otrovne su za čovjeka i većinu životinja.

Bor je esencijalni element za biljke. Kod štakora, potreban je kao element u ultraniskim koncentracijama, a u istim količinama vjerojatno je potreban i drugim sisavcima. Fiziološka uloga mu je gotovo nepoznata.

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Bor (element) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica