WikiSysop: bnz

2022-04-30T04:19:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 04:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Boróro'''-->~~[[Datoteka:The races of man, figure 173 Bororo woman.png\|mini\|Tip Bororo. Joseph Deniker.]]		[[Datoteka:The races of man, figure 173 Bororo woman.png\|mini\|Tip Bororo. Joseph Deniker.]]
	[[Datoteka:Kuhnert, Wilhelm. Tetenfeier der Bororó-Indianer (Zentralbrasilien).jpeg\|mini\|Pogrebna svečanost]]		[[Datoteka:Kuhnert, Wilhelm. Tetenfeier der Bororó-Indianer (Zentralbrasilien).jpeg\|mini\|Pogrebna svečanost]]
	[[Datoteka:Indio bororo.jpg\|mini\|Bororo sa nosnim i usnenim nakitom (labretom).]]		[[Datoteka:Indio bororo.jpg\|mini\|Bororo sa nosnim i usnenim nakitom (labretom).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T03:12:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:The races of man, figure 173 Bororo woman.png|mini|Tip Bororo. Joseph Deniker.]]
[[Datoteka:Kuhnert, Wilhelm. Tetenfeier der Bororó-Indianer (Zentralbrasilien).jpeg|mini|Pogrebna svečanost]]
[[Datoteka:Indio bororo.jpg|mini|Bororo sa nosnim i usnenim nakitom (labretom).]]
[[Datoteka:Bororo003.jpg|mini|Bororo]]
'''Boróro''' (Boe, Boé; ''često se u nestručnoj literaturi navode sa pogrešno pisanim naglaskom Bororó, na što je često uzaludno upozoravao njihov izvrsni poznavatelj [[Claude Lévi-Strauss]], koji je svojevremeno živio među njima. Postoji i pleme [[Bororo]] u [[Afrika|Africi]], sa kojim se ne smiju pobrkati'').- Indijanski narod iz brazilske države [[Mato Grosso]], jezične porodice [[Bororoan]], Velika porodica [[Macro-Ge]]. Boróro Indijanci sastojali su se od nekoliko plemena, od kojih su se danas očuvali tek Orarimugudoge ili Boróros Orientais (Orari ili Istočni Bororo). Ostala plemena koja su pripadala u prave Boróro Indijance su [[Boróro do Cabaçal|Bororo do Cabaçal]] ili Bororo Cabaçais i [[Boróro da Campanha|Bororo da Campanha]] koji spadaju u grupu Bororo Ocidentais; [[Boróro Coroado]], pleme koje nije nosilo [[tonzura|tonzure]], nego su naziv 'okrunjeni' dobili po karakterističnim ukrasima od perja. Većina građe o Boróro Indijancima, temelji se na ispitivanjima Indijanaca Orarimugudoge. Populacija bez Umutina iznosila je 1.024 ([[1997.]])

== Ime ==
Sami sebe nazivaju Boe. Naziv Boróro znači "pátio da aldeia" (='seosko dvorište').

== Plemena ==
*[[Orarimugudoge]] (Orari, Bororos Orientais; Sp. Bororo Oriental, Orari; Istočni Bororo)
*[[Boróro da Campanha]]
*[[Boróro do Cabaçal]]
*[[Aravirá]] (Ararirá)
*[[Biriwoné]] (Biriune, Biriouné)
*[[Boróros Coroados]]
*[[Umutina]] (Umotina), ovo pleme često se navodi kao samostalno.

== Etnografija ==

''Organizacija''

Boróro-selo Orarimugudoge Indijanaca sastoji se od kolektivnih koliba, koje mogu biti nastanjene sa nekoliko obitelji. Selo je kružnog oblika, i kolibe su raspoređene oko središnjeg trga, u čijoj se sredini nalazi muškaračka kuća-''[[baitemannageo]]''. nevidljivi promjer istok-zapad dijeli selo popola, na sjeveru je polovica zvana ''Cera'' (u množini ''Ečerae''). Klanovi Cere raspoređeni su po kućama sa istoka na zapad (prema Albisettiju) i to po redu ''badegeba cobugiwu'' (gornje poglavice), ''bokodori'' (veliki tatu), ki (kíe u Enciklopediji Bororo) odnosno tapir, i ''badegeba cebegiwu'' (donje poglavice). Južna polovica Tugare sa zapada na istok idu kolibe iwaguddu (gralha azul ili plava ptica; [[Uroleuca cristatella]]), arore (gusjenica), apiboré (palma acuri; [[Attalea speciosa]]) i paiwoé ili paiwé (guariba-majmun; Alouatta sp.). U svim slučajevima rodovi su podijeljeni na niže jedinice i obitelji. Polutka i rod ili klan su egzogamni, matrilokalnog karaktera, a to znači da muškarac seli u kuću ženinog roda. Klanovi se razlikuju po mjestu koje zauzimaju na društvenoj ljestvici, po svojim zaštitnim obilježjima, privilegijama i zabranama.
U muškaračkoj kući baitemannageo žena nema pristup. Prema Lévi-straussu, ona je postavljena po osovini sjever-jug (selo Kejara, [http://jcmc.indiana.edu/vol10/issue2/images/tateo/image002.gif vidi]), dok se kod Albisettija nalazi u smjeru istok-zapad,. Ovdje treba naglasiti da je selo na rijeci Bareiro koje su svaki za sebe proučavali A. Colbacchini i [[Cesar Albisetti]], bilo izgrađeno po nagovoru salezijanaca uz samu misiju, i uz još nekoliko anomalija, kao što je kvadratni oblik sela, a takvoga nema nigdje ni u jednoj indijanskoj zajednici. Osovina istok-zapad prolazi i kroz 'selo-duša', u kojima vladaju heroji [[Bakororo]] na zapadu sa drvenom trubom ''ike'', koja mu je zaštitni znak. Na istoku je heroj [[Itubore]] sa znakom rezonatora napravljenog od praznih izbušenih kalabasa, međusobno slijepljenih voskom (vidi [http://www.imaginario.com.br/artigo/a0001_a0030/a0029-02.shtml]).

''Sustav srodstva''

Terminologija sustava srodstva je tipa 'Crow'.

''Brak''

Sororat ili levirat kod Orarimugudoga nije obligatan. Kod rođenja [[dijete|djeteta]] nema naročitih ceremonija ali i otac i majka moraju paziti na [[tabu]]e hrane sljedećih nekoliko tjedana. ovom tabuu hrane podložni su i ženini ljubavnici, potencijalni očevi, koje također tretiraju očevima [[dijete|djeteta]]. U nekim slučajevima Bororoi vrše [[abortus]] ili [[infanticid]].

''Šamanizam''

U šamanizmu Bororoa, prema [[Alfred Métraux|Métrauxu]], javljaju se klase šamana poznate kao ''aroettawaraare'' i ''bari'', koje u oba slučaja bira duša nekog mrtvaca ili neki duh. U slučaju aroettawaraare, on hoda šumom, a k njemu slijeću i padaju papagaji, poput začaranih. On se tada vraća kući i mrmlja nerazumljive riječi. Odabranik će se srušiti pod naletom vjetra kao mrtav, i u taj tren u njega će obuzeti neki duh, koji će govoriti kroz njegova usta. Postao je šaman.

''Privreda''

Boróro su izvorno nomadski lovci i sakupljači, koji se sve više bave i agrikulturom. Obrada tla, tipična je mnogim plemenima kišne šume, način poznat kao [[posijeci-i-spali]], koji zahtijeva sezonsku seobu zbog iscrpljivanja tla. [[Kasava]] i [[kukuruz]] glavne su kulture. Na muškarcu je da čisti polja, i naravno lov. Žena je zadužena za sjetvu i žetvu. Tijekom kišne sezone Orarimugudoge napuštaju svoja sela (žive u [[pantanal]]u), i odlaze u više predjele.

''Nošnja''

Boróro Indijanci za [[Claude Lévi-Strauss]]a su najljepše građeni Indijanci Južne Amerike. I muškarci i žene hodaju goli, a jedina njihova odjeća je navlaka za ud kod muškaraca, poznate kao [[bá]] i izrađene od listova palme [[babassu]] (Orbignya sp.) i visoki pojas, komad tape iznad spolovila kod žene. Za svečane prilike žene Indijanaca se kite ogrlicama od majmunovih zubi i [[jaguar]]ovih čeljusti i remenjem, izrađenim od pamuka i impregnirane zagasito-crvenom bojom urukua ([[Bixa orellana]]). Ovi ukrasi nose se samo tijekom prazničnih dana.

== Boróro danas ==
Današnji Borro Indijanci žive na 6 rezervata u državi Mato Grosso, a njihovo brojno stanje iznosi 1.030. Rezervati su: [[Terra Indígena Jarudore]] u općini [[Poxoréu]], [[Kudorojarí]] u općini [[General Carneiro]], [[Merure]] u općinama [[Barra do Garça]] i General Carneiro, [[Perigara]] u općini [[Barão de Melgaço]], [[Tadarimana]] u općini [[Rondonópolis]] i rezervat [[Tereza Cristina]] u opčini [[Santo Antônio do Leverger]] <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=798&eid=309 Cimi]</ref>.

== Literatura ==
*C. Albisetti-A. J. Venturelli, ''Enciclopedia Bororo'' (Campo Grande, 1962)
*C. Lévi-Straus, ''Tristes Tropiques'', Paris, 1955
*Robert H. Lowie, ''The Bororo'', u Handbook of South American Indians, ed. by Julian H. Steward, Bureau of American Anthropology, Bulletin 143, 1: 143-434, (1946)
*Julian H. Steward and L. C. Faron, ''Native Peoples of South America'', 1959
*M. Cruz, ''Dos Nomes entre os Bororos'', RIGHB, vol. 175 (1940), Rio de Janeiro, 1941.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20040618235415/http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7832 Society-BORORO]
*[http://www.socioambiental.org/pib/epienglish/bororo/bororo.shtm Bororo]
*[http://www.sil.org/americas/brasil/LANGPAGE/EnglBOPg.htm Bororo jezik]

[[Kategorija:Bororoan]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Boróro - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica