<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Boljuni</id>
	<title>Boljuni - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Boljuni"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Boljuni&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T04:24:07Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Boljuni&amp;diff=739224&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Boljuni&amp;diff=739224&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-04-01T23:46:06Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;preuzeto s hr.wikipedije&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;{{drugoznačenje2|[[Boljuni (Kalinovik, BiH)]]}}&lt;br /&gt;
{{UNESCO – svjetska baština&lt;br /&gt;
|ime mjesta = Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici &lt;br /&gt;
|slika = Boljuni I (41).jpg|&lt;br /&gt;
|godina = [[2016.]] &amp;lt;small&amp;gt;(40. zasjedanje)&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro&lt;br /&gt;
|mjerilo = iii, vi&lt;br /&gt;
|ugroženost = da&lt;br /&gt;
|dossier = 1504&lt;br /&gt;
|država = {{DZ+X|BIH}}, {{DZ+X|HRV}},&amp;lt;br&amp;gt; {{DZ+X|CG}}, {{DZ+X|SRB}}&lt;br /&gt;
|karta = Hercegovina&lt;br /&gt;
|karta-oznaka = Boljuni&lt;br /&gt;
|oznaka-položaj = &lt;br /&gt;
|koordinate = {{coord|43|1|40.06708|N|17|52|28.87212|E|display=inline,title}}&lt;br /&gt;
|karta-opis = Položaj nekropole Boljuni u Hercegovini&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Boljuni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su jedna od najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovni]], ali i općenito. Nalaze se u istioimenom zaseoku, koje je u sastavu sela [[Bjelojevići (Stolac, BiH)|Bjelojevići]], 15 km jugozapadno od [[Stolac (BiH)|Stoca]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Zbog velikog broja i raznolikosti stećaka, njihovih ukrasa i simbola, ali i velikog broja natpisa (njih 19), nekropola u Boljunima je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. lipnja 1971. godine, a proglašena je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom]] 2002. god.&amp;lt;ref name=&amp;quot;kons&amp;quot;&amp;gt;[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;amp;lang=1&amp;amp;action=view&amp;amp;id=599 Nekropola stećaka I i II Boljuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201337/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;amp;lang=1&amp;amp;action=view&amp;amp;id=599 |date=4. ožujka 2016. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 30. studenog 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Nekropola Boljuni uvrštena je na popis 28 [[UNESCO]]-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 16. kolovoza 2022.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
==Povijest==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U okolici Boljuna ima tragova iz [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|ilirskih vremena]] ([[gradina]] i [[tumul]]i), a nedaleko je lokalitet Crkvina, vjerojatno iz [[Ranokršćanstvo|kasnoantičkog razdoblja]] i ostaci vjerojatno [[Predromanika|ranosrednjovjekovnog]] groblja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iako nema točnih podataka, uzima se da je nekropola nastala sredinom 14. st., a na njoj se pokapalo sve do početka 16. stoljeća. Boljunski natpisi [[bosančica|bosančicom]] na stećcima su važni povijesni izvori za kulturnu povijest Bosne i Hercegovine. U njima se spominju imena sahranjenih Bogavca Taraha Boljunovića (umro prije 1477.), Radića Vladisalića, Heraka i Radoslava Herakovića (koji leže „na svojoj plemenitoj”), Petra Vukića, njegova brata i dr. Neke od tih osoba su i dokumentirane drugim povijesnim izvorima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;kons&amp;quot;/&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na jednome od stećaka stoji natpis: &lt;br /&gt;
{{citat|a se leži dobri junakь i čoek vlatko vuković piše semoradь|Šefik Bešlagić, &amp;#039;&amp;#039;Boljuni srednjovjekovni nadgrobni spomenici&amp;#039;&amp;#039;, Starinar XII., Institut za Arheologiju, Beograd 1961., str. 196.}}&lt;br /&gt;
Dugo se smatralo da se radi o grobu [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića Kosače]], gospodara [[Hum]]a i vojskovođe [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskog kralja]] [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]], međutim, grob ne pripada njemu.{{sfn|Kurtović|2009|p=20|ps=: fusnota 47}}&amp;lt;ref&amp;gt;[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 Kosače] Hrvatski biografski leksikon LZM (pristupljeno 7. kolovoza 2022.)K&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na nekoliko stećaka potpisao se majstor [[Grubač]], prepoznatljiv po svom umjetničkom izrazu i motivima, te dijak (pisar) [[Semorad]] i drugi (majstori Milić, Zelija i Dragiša te dva dijaka Radoje i Vuk). Zbog toga se smatra da su Boljuni bili važno klesarsko, tj. umjetničko središte. U prilog tomu su dva kamenoloma koja su otkrivena, jedan 200 m sjeverozapadno, a drugi 200 m istočno od nekropole.&amp;lt;ref name=&amp;quot;UNESCO&amp;quot;&amp;gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Odlike==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nekropola je smještena u dolini ispod seoskih kuća i raspoređena je u dvije skupine, na rastojanju od oko 400 m. Ubraja se u veće nekropole s 269 stećaka, od koji je 176 u obliku sanduka, 78 ploča, 12 sljemenaka i 3 krstače. Ukrašeno je 92 stećka, što je značajan prosjek od 34%. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pored uobičajenih ornamentalnih motiva, kao što su uvrnute vrpce, vinova loza, ljiljani i štitovi ukrašeni rozetama, polumjesecima i sl, javljaju se brojni figurtivni prizori kao što su: lov na jelene, viteški turnir, kolo (s kolovođom na jelenu), zmaj u obliku lava-guštera, konjanici i žena s djetetom (Gospa?).&amp;lt;ref name=&amp;quot;UNESCO&amp;quot;/&amp;gt; Umjetnička originalnost ovih raznovrsnih motiva pripisana je najplodnijem majstoru ukrašavanja stećaka, Grubaču, koji je na ovoj nekropoli i sahranjen. Uz njega je radio i dijak Semorad koji je najvjerojatnije sastavljao ili urezivao tekstove nadgrobnih natpisa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
Boljuni I (05).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (06).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni II (26).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (11).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (16).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (25).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni II (16).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni II (17).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni II (04).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni II (22).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (27).jpg&lt;br /&gt;
Boljuni I (28).jpg&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
*{{cite book|last=Kurtović|first=Esad|title=Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača|publisher= Institut za istoriju Sarajevo|year=2009|isbn=9789958649011|url=https://www.academia.edu/31498767/Esad_Kurtovi%C4%87_Veliki_vojvoda_bosanski_Sandalj_Hrani%C4%87_Kosa%C4%8Da_Sarajevo_2009}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
{{commonscat|Boljuni necropolis}}&lt;br /&gt;
* [http://stolac.gov.ba/index.php/galerija/category/3-boljuni-mekropola-stecaka Boljuni na stranicama grada Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029205423/http://stolac.gov.ba/index.php/galerija/category/3-boljuni-mekropola-stecaka |date=29. listopada 2013. }}, fotografije&lt;br /&gt;
* [http://www.post.ba/download/boljuni.pdf Dr. Marinka Šimić, Jezik boljunskih natpisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120222102405/http://www.post.ba/download/boljuni.pdf |date=22. veljače 2012. }}, Staroslavenski institut, Zagreb&lt;br /&gt;
* [http://www.media-marketing.com/intervju/4589-tajna-boljuni-spomenici-i-njihovi-dizajneri.html Tajna Boljuni: spomenici i njihovi dizajneri]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Svjetska baština u BiH}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Stolac]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
</feed>