WikiSysop: bnz

2022-04-29T20:46:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 20:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bolid'''-->~~[[datoteka:Bolide.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda\|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera\|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja\|Zemlje]].]]		[[datoteka:Bolide.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda\|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera\|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja\|Zemlje]].]]

	[[datoteka:Widmanstatten hand.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje\|poliraju]] i [[jetkanje\|jetkaju]] (nagrizaju), pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]]		[[datoteka:Widmanstatten hand.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje\|poliraju]] i [[jetkanje\|jetkaju]] (nagrizaju), pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T15:11:28Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 15:11
Redak 17:		Redak 17:

	== Vidi ==		== Vidi ==
	~~{{commonscat\|Bolide}}~~
	*[[Superbolid]]		*[[Superbolid]]
	*[[Vatrena kugla]]		*[[Vatrena kugla]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:50:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|250px|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja|Zemlje]].]]

[[datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|250px|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje|poliraju]] i [[jetkanje|jetkaju]] (nagrizaju), pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]]

[[datoteka:Barringer Meteor Crater, Arizona.jpg|mini|desno|250px|Barringerov krater ili Đavolji kanjoj, meteoritni [[udarni krater]] u [[Arizona|Arizoni]], [[SAD]].]]

'''Bolid''' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''βολίς,'' [[genitiv]] ''βολίδος'': hitalo, projektil), u [[astronomija|astronomiji]], je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim zvukom. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine Zemlje ([[meteorit]]). Nakon opažanja bolida organiziraju se ekspedicije koje tragaju za meteoritom. <ref> '''bolid''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8541] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Bolid je veoma sjajan [[meteor]], vatrena kugla kojoj sjaj prelazi -13. [[magnituda (astronomija)|magnitudu]], a javlja se često i uz pojavu [[elektrofoni zvuk|elektrofonih zvukova]]. Kad tako veliki [[meteoroid]] uđe u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], velika je vjerojatnost da će doći i do pada [[meteorit]]a, ako su [[čvrstoća]], [[brzina]] i nagib meteoroida povoljni. Iza meteoroidskog tijela koje doživljava žestoku [[ablacija|ablaciju]] ostaje taman trag ([[astroblem]]) sastavljen od staklastih [[tektit]]a. Pojava takvog danjeg bolida, relativno je rijetka pojava, nakon kojih se organiziraju ekspedicije u traganju za meteoritom i mikrosferulama. Očevidi se šalju u međunarodni centar za praćenje vatrenih kugli: [[FIDAC]] (Fireball Data Center).

Iako se taj naziv veoma često koristi u hrvatskom jeziku, značenje mu je dvojako. U prvom izvornom ([[Oton Kučera|Kučerijanskom]]) slučaju je to izuzetno sjajna vatrena kugla (meteor) čiji je sjaj blizak sjaju od -13 magnitude. U drugom slučaju, prenesenom [[1970-ih|'70-tih]] godina iz [[češki|češkog]] jezika, to je svaki meteor sjajniji od -4 magnitude.

== Osnovni podaci ==
[[Meteorit]]i predstavljaju najiskonskiji materijal koji nam je na raspolaganju. Potječu iz vremena nastanka [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Ujedno su i prvi izvanzemaljski predmeti koje je čovjek dotakao, a da pritom nije bio toga svjestan. Stoljećima su predstavljali nedokučivu tajnu. Kako su bili nađeni na tlu poslije vrlo zapaženog prolaza kroz [[atmosfera|atmosferu]], prozvani su "nebeskim kamenjem". Bile su postavljene [[hipoteza|hipoteze]] da su meteoriti proizvodi dalekih [[vulkan]]skih erupcija, ili da nastaju od [[Okamenjena munja|kamenja]] nakon udara [[munja|munje]]. Postojala je i hipoteza međuplanetarnog ishodišta. Podržavao ju je [[Ernst Florens Friedrich Chladni|E. F. F. Chladni]], koji je 1794. ustanovio sistemsku vezu između pojava bolida i nalazišta meteorita. Alois von Widmanstätten otkrio je 1808. da jetkana (nagrizana) površina prereza željeznog meteorita, koji je 1751. pao kod Hrašćine ([[Hrašćinski meteorit]]) u Hrvatskom zagorju, pokazuje vrlo svojstvene oblike kojih nema u željezu koje potječe iz [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Time je nađen način da se željezni meteoriti odrede i mnogo godina kasnije nakon pada. Danas se u [[muzej]]ima čuva preko 7 000 meteorita s ukupno više od 500 [[tona]] težine. Među njima ima oko 1000 meteorita pokupljenih nakon pada pošto su bljeskom bili najavljeni. Ostali su slučajno nađeni. Zanimljivo je da je na [[Antarktika|Antarktici]] pokupljeno oko 5 000 primjeraka. Najveći nađeni kameni meteorit ima više od 1 tone (pao u [[Kina|Kini]] 1976.), a željezni 60 tona ([[Hoba (meteorit)|Meteorit Hoba]], [[Namibija]]).

Na putu kroz atmosferu, tijelo meteorita se zagrijava do 10 000 [[celzij|°C]] i drobi. [[Toplina]] ne utječe na materijal dublje od površine 1 - 2 [[mm]], jer se prije rastali vanjski sloj nego što se toplina prenese u sredinu meteorita. Vanjski sloj se rasprskava i isparava. Oni kameni meteoriti koji se pokupe ubrzo nakon pada pokazuju staklastu, ocakljenu koru, a koru od [[Željezovi oksidi|željeznog oksida]] u obliku skrutnutih kapi ako su željezni. Zbog čeonog otpora zraka, meteorit se većinom usporava i stiže na tlo u [[Slobodni pad|slobodnom padu]]. To je razlog zašto pri njihovu prizemljenju često nema eksplozivne pojave. Meteorit se znade zabiti u dubinu od nekoliko [[metar]]a, no katkada oštećenje tla jedva da se i vidi. Veća tijela u atmosferi bitno se ne usporavaju, pa pustoše površinu i stvaraju [[krater]]e. I Zemlja je posijana udarnim kraterima kao i ostala nebeska tijela, no krateri su maskirani i preoblikovani naknadnim [[geologija|geološkim]] procesima. Zamijećeni ostaci kratera nazivaju se [[astroblem]]i ([[Starogrčki jezik|grč]]. zvjezdane rane). <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

== Vidi ==
{{commonscat|Bolide}}
*[[Superbolid]]
*[[Vatrena kugla]]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Meteoriti]]
[[Kategorija:Sunčev sustav]]

Bolid - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica