WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T02:42:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|studeni 2016.}}
{{Bitka
|naziv=Boj u Splitskom kanalu
|sukob=Domovinski rat
|slika=
|opis slike=
|vrijeme=14. - 15. studenoga 1991.
|mjesto=[[Splitski kanal]], Hrvatska
|povod=
|teritorij=
|ishod= pobjeda HRM; JRM natjerana na povlačenje
|strana1={{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska ratna mornarica]]
|strana2={{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska ratna mornarica]]
|strana3=
|zapovjednik1 =
|zapovjednik2 =
|zapovjednik3=
|postrojbe1 = 5 obalnih topničkih bitnica 1 diverzantska skupina PZO HRM
|postrojbe2 =Taktička grupa (TG) Kaštela Taktička grupa (TG) Vis Borbena grupa (BG) Ploče 97. zrakoplovna brigada iz Divulja
|postrojbe3= O
|gubitci1 = 2 poginulih i 7 ranjenih civila
|gubitci2 = 3 mornara poginula, 2 [[Soko J-21 Jastreb|J-21]] oborena i [[PČ-176|PČ-176 Mukos]] torpediran
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Boj u Splitskom kanalu''' je pomorski boj između snaga [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga [[JRM|Jugoslavenske ratne mornarice]] (JRM) u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenog|14.]] i [[15. studenog]] [[1991.]] godine. Pobjeda Hrvatske ratne mornarice u ovom boju imala je veliku ulogu. Grad je obranjen, okupatorska je mornarica protjerana iz hrvatskih unutarnjih voda, probijena je pomorska blokada na Jadranu, a hrvatski su branitelji uspostavili normalne komunikacije na moru.<ref name="mreža"/>

== Operativna situacija prije boja ==
Vojno politička situacija na cijelom prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] je svoje jasne obrise počela poprimati [[1990.]] godine raspadanjem jugo-komunističkog sustava i počecima demokratizacije društva, a izraziti pritisak pobunjenih [[Srbi|Srba]] osjeća se već početkom [[1991.]] godine.

U priopćenju Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) od [[24. siječnja]] [[1991.]] se kaže: "''Ako se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] odmah ne raspuste svi mobilizirani oružani sastavi, [[JNA]] će podići borbenu gotovost svojih jedinica''". Time je s najvišeg vojnog vrha jasno rečeno kakvu će ulogu imati jedna od najjačih oružanih sila tadašnje [[Europa|Europe]]. Plan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) je trebala primorati [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] (RH) da padne na koljena i tako osigurati uvjete za stvaranje nove - stare države. U skladu s tim i [[Jugoslavenska ratna mornarica]] (JRM) je imala zadaću ostvariti puni nadzor nad područjem svoje odgovornosti, tj. obalom, otocima, međuotočnim prostorom i otvorenim morem.

Slijed događaja tijekom [[1990.]] i [[1991.]] godine:
* [[17. kolovoza]] 1990. je izbila velikosrpska pobuna, t.zv. [[balvan revolucija]] pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]]
* travnja 1991.: [[1. travnja]] Tzv. Izvršni savjet Nacionalnog vijeća t.zv. "[[Republika Srpska Krajina|Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajine]]" donijelo "Odluku o pripojenju Krajine Republici Srbiji", te da na njenom teritoriju važe zakoni Republike Srbije i Ustav SFRJ.<ref>[https://web.archive.org/web/20071024124754/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/kronologija.htm ''Kronologija Domovinskog rata u Lici i Sjevernoj Dalmaciji''], [[HIC]]. Pristupljeno 15. listopada 2016. Arhivirano 24. listopada 2007.</ref> Nedugo nakon toga ([[6. travnja]]) u [[Knin]]u je proglašena [[mobilizacija]].
* svibanj: [[2. svibnja]] teroristički napad srpskih pobunjenika u [[Borovo|Borovom Selu]] u kojemu su poginuli hrvatski policajci
* lipanj: [[27. lipnja]] započeo [[rat u Sloveniji]]
* srpanj: [[4. srpnja]] intenzivirala se velikosrpska agresija na [[Republika Hrvatska|Hrvatsku]] napadom pobunjenih [[Srbi|Srba]] na [[Borovo|Borovo Naselje]]
* kolovoz: nastavljena ratna djelovanja u [[Slavonija|Slavoniji]] ([[15. kolovoza]] JNA, srbijanski dragovoljci i pobunjeni Srbi napali [[Bitka za Osijek|Osijek]]), a [[28. kolovoza]] selo [[Kijevo]] spalili do temelja.<ref>Priredio/Branimir Petričević: [http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/PLAN-SPALJENA-ZEMLJA-KRATAK-OPIS-DOGADANJA-U-BORBAMA-ZA-VRLIKU-KIJEVO Braniteljski portal], Plan Spaljena zemlja: kratak opis događanja u borbama za Vrliku - Kijevo, 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref>

Svi ti događaji i pokreti oklopno-mehaniziranih i pješačkih postrojbi prema [[Dalmacija|Dalmaciji]], olakšali su izvršenje spomenute zadaće [[JRM]]-a jer je [[Republika Hrvatska]] morala dati prioritet ustrojavanju i opremanju postrojbi za vođenje borbenih djelovanja na kopnu.

Iako je [[1. rujna]] [[1991.]] u [[Beograd]]u potpisan sporazum o prekidu vatre, ratna djelovanja su se nastavila, tako da sredinom rujna zahvaćaju i obalni rub od [[Zadar|Zadra]] do [[Ploče|Ploča]]. U ovim djelovanjima aktivno je sudjelovala i [[JRM]] djelujući po ciljevima na kopnu. Nametnuta je i svijetu obznanjena [[pomorska blokada]] luka i otoka. Djelovanjem [[JRM]]-a u tom razdoblju, a osobito u razdoblju rujan-studeni, uvjeti života u [[Dalmacija|Dalmaciji]], posebno na otocima, bili su na granici preživljavanja. Svi gospodarski kapaciteti su gotovo prestali s proizvodnjom, kopnene komunikacije su bile presječene, sve veće luke blokirane, a uzdužobalni i međuotočni plovni putovi pod stalnim nadzorom brodova [[JRM]]-a.

U uvjetima potpune prevlasti [[JRM]]-a na moru [[12. rujna]] [[1991.]] počela se je stvarati [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM). U početku su se ustrojavale postrojbe koje su mogle učinkovito djelovati s obzirom na naoružanje i opremu s kojom se je u to vrijeme raspolagalo. Oslobađanjem grada i luke [[Ploče]] ([[14. rujna|14.]] na [[15. rujna]]), gdje su se, između ostalog, nalazila skladišta strjeljiva u Malim Barama i skladišta podvodnih mina u uvali Tatinje, [[HRM]] je došla do prvih moćnih oružnih sustava, a osvajanjem obalnih topničkih bitnica na [[Žirje|Žirju]], [[Smokvica (otok)|Smokvici]], [[Zečevo|Zečevu]], [[Šolta|Šolti]] i [[Korčula|Korčuli]], te preuzimanjem brodova iz Mornaričkog remontnog zavoda u [[Šibenik]]u, stvoreni su uvjeti za stvaranje i opremanje snaga [[HRM]]-a. Ustrojene su snage za minska djelovanja, odred pomorskih diverzanata, postrojbe obalnog topništva i pomorske snage, a za izvršenje određenih zadaća namjenski su se organizirale. Osim toga, športski klubovi, te poduzeća i institucije koje su orijentirane moru i žive od mora, pružili su nesebičnu pomoć dajući [[HRM]]-u na raspolaganje sve svoje ljudske i materijalne resurse.

Gotovo istodobno s ustrojavanjem prvih postrojbi počinju i borbena djelovanja, a cilj i način planirani su i određeni u Zapovjedništvu [[HRM]]-a. Snagama za minska i diverzantska djelovanja trebalo je narušiti ustaljeni sustav opskrbe brodova iz pomorskih baza i ograničiti manevar protivničkim flotnim snagama. S tim ciljem položene su [[Morske mine|mine]] ispred ulaza u ratnu luku [[Lora]] i u [[Splitska vrata|Splitskim vratima]].

Tijekom listopada uređeni su i posjednuti paljbeni položaji obalnog topništva na [[Žirje|Žirju]], [[Zečevo|Zečevu]], [[Smokvica (otok)|Smokvici]], [[Šolta|Šolti]], [[Brač]]u, [[Split]]u, [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Korčula|Korčuli]].

Tako su već početkom studenog [[1991.]] godine operativnim rasporedom snaga [[HRM]]-a stvoreni povoljni uvjeti za borbu s tehnički opremljenijim i nadmoćnijim protivnikom.
Kontrolu pomorskog prometa [[JRM]] je obavljala putem [[Blokada|pomorskih blokada]], koje su tijekom [[1991.]] godine objavljene u tri navrata i to:
* od [[17. rujna|17.]] do [[23. rujna]] - prva,
* od [[3. listopada|3.]] do [[11. listopada]] - druga, i
* od [[8. studenog]] do [[3. prosinca]] - treća.

Neposredno prije ([[15. rujna|15.]] i [[16. rujna]]), te tijekom prve blokade brodovi [[JRM]]-a su otvarali vatru po ciljevima na kopnu u [[Ploče|Pločama]] (grad i luka), u [[Split]]u (grad i [[Kaštelanski zaljev]]) i u [[Šibenik]]u (grad i luka).

Tijekom druge blokade [[JRM]] je prevozila morem 472. motoriziranu desantnu brigadu u područje [[Dubrovnik]]a ([[4. listopada]] je započeo napad [[JNA]] na [[Dubrovnik]]).

U vrijeme treće blokade neprijatelj iz luke [[Pula]] izvlači vojnu opremu i osoblje, napadnut je [[Paški most]], [[21. studenog]] srušen je [[Maslenički most]], a u polazne luke vraćeni su mnogi brodovi s humanitarnom pomoći.

U svim spomenutim djelovanjima zrakoplovnu potporu pomorskim snagama [[JRM]]-a davala je 97. zrakoplovna brigada koja je iz [[Divulje|Divulja]] premještena u [[Mostar]].

[[Datoteka:VPBR 31 Split.jpg|mini|300px|Fregata "Split" (VPBR-31) iz sastava tzv. "JRM" sudjelovala je u boju]]
=== Snage Jugoslavenske ratne mornarice ===
[[Blokada|Pomorsku blokadu]] [[Srednji Jadran|srednjeg]] i dijela [[Južni Jadran|južnog Jadrana]] [[JRM]] je provodila s tri skupine brodova, i to:

:'''Taktička grupa (TG) Kaštela''' sastava: veliki patrolni brod [[VPBR-31 Split|VPBR-31]], 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|raketna topovnjača]] (RTOP), 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|raketna čamca]] (RČ)-[[ Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|torpedna čamca]] (TČ) i 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|patrolna čamca]] (PČ), koja je djelovala u akvatoriju [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] i [[Splitski kanal|Splitskog kanala]].

:'''Taktička grupa (TG) Vis''' sastava: [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|veliki patrolni brod]] VPBR-34, 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] - [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ]] i 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice| PČ]], koja je djelovala u [[Viški kanal|Viškom]] i [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] s osloncem na vojna pomorska uporišta (VPU) [[Vis]] i [[Lastovo]].

:'''Borbena grupa (BG) Ploče''' sastava 1 [[Raketne topovnjače klase Končar| RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] i 2-3 [[Minolovac|minolovca]] (ML), koja je djelovala u [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]] s osloncem na luku [[Ploče]] i VPU [[Korčula]] (od sredine rujna na VPU [[Vis]]).

=== Snage Hrvatske ratne mornarice ===
Iako su remontni i drugi kapaciteti [[HRM]]-a odmah započeli radove na osposobljavanju i opremanju zarobljenih brodova, većina tih brodova u to vrijeme nije bila operativna (nedostajali su ili su bili oštećeni dijelovi pogonskih sustava i naoružanja). Stoga je od presudne važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočnog prostora bilo ustrojavanje i opremanje obalnih [[Bitnica|topničkih bitnica]] (OTB).

U rujnu osvojene su:
* OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]),
* OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]),
* OTB 88 mm Smokvica ([[19. rujna]]),
* OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]),
* OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]),
* OTB 88 mm Ražnjić i
* OTB 85mm Privala na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]).

Od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na Šolti [[1. listopada]] ustrojene su i popunjene OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u.

Osim toga, u [[HRM]]-u je djelovala skupina [[Diverzanti|diverzanata]] koja je, osim klasičnog naoružanja, imala na raspolaganju i različite improvizirane naprave ručne izrade, a raspoložive [[morske mine]] i položene [[Minska zapreka|minske zapreke]] su bile itekako velika prijetnja protivničkim pomorskim snagama.

== Tijek boja ==
[[Datoteka:Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg|mini|500px|Shematski prikaz Boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenog|14.]] i [[15. studenog]] [[1991.]]]]
Zbog stalnih uznemiravanja od strane obalnih [[Bitnica|topničkih bitnica]] i [[Diverzanti|diverzanata]] HRM-a, [[JRM]] je [[14. studenoga]] u područje [[Splitski kanal|Splitskog kanala]] poslala taktičku grupu "Kaštela". Većina se brodova rasporedila u kanalu između otoka [[Šolta|Šolte]] i [[Čiovo|Čiova]] dok je [[PČ-176|PČ-176 ''Mukos'']] upućen nešto jugoistočnije kako bi nadzirao Splitska vrata.

Diverzanti HRM-a su tada u svom naoružanju imali i radio-vođeno torpedo koje je izrađeno u Trogiru. Cilj je bio [[VPBR-31 Split]] ili [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], ali se ni jedan ni drugi brod nisu približavali obali. Stoga je torpedo usmjeren na PČ-176. Torpedo je oko 17:30 sati pogodio brod u pramčani dio i teško ga oštetio. Preživjela posada je u panici napustila brod (spasio ih je [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ-224]]) ostavivši za sobom tri poginula mornara i važne brodske dokumente. Oštećeni brod, u čije je oštećene pramčane prostore prodrlo more, ostao je plutati tako da su ga mještani [[Šolta|Šolte]] ribarskim brodom oteglili i nasukli u uvali [[Stomorska]], čime je spašen od potonuća. Kasnije je otegljen u šibensko brodogradilište gdje je obnovljen i nakon toga uvršten u sastav [[HRM]]-a pod oznakom [[OB-02 Šolta|PB-62 ''Šolta'']] (od 2008. OB-02 ''Šolta'').

Nakon toga događaja Komanda Vojnopomorske oblasti [[JNA]] stavila je sve brodove u najviši stupanj borbene pripravnosti.

TG "Kaštela" je trebala djelovati sa sjevera, a dijelovi TG "Vis" (1 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR ''Koper'']] , 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]] i 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] s juga otoka Šolte. Ostali brodovi [[JRM]]-a su bili na [[Vis]]u ([[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], i nekoliko manjih brodova) i na [[Lastovo|Lastovu]] ([[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR ''Pula'']], 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] i 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ]]. U [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]] patrolirala su 3 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|ML]] i 1 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]]. Četvrti [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR ''Kotor'']] je ostao u pričuvi i nije sudjelovao u djelovanjima.

Prosudba zapovjedništva [[JRM]]-a je bila da su [[Splitska vrata]] i [[Šoltanski kanal]] zapriječeni [[Morske mine|morskim minama]] i da je do gubitka ''Mukosa'' došlo zbog nailaska na minu. Stoga se TG "Kaštela" i TG "Vis" nisu smjele spojiti i zajednički djelovati.

Ratni brodovi iz sastava TG "Vis" su u 00:50 sati [[15. studenoga]] [[1991.]] godine otvorili topničku paljbu po otocima [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]] gađajući mjesta [[Milna (općina)|Milnu]] i [[Grohote]] te topničke položaje [[HRM]]-a. Kako im topništvo HRM-a nije odgovorilo, nastavili su paljbu do 1:20 sati po naseljenim mjestima [[Milna (općina)|Milni]] na [[Brač]]u i [[Gornje Selo|Gornjem Selu]] na [[Šolta|Šolti]], pri čemu je nanesena znatna materijalna šteta.

Kad je brodovlje [[JRM]]-a ponovo otvorilo paljbu po naseljima, zapovjednik šoltanske [[Bitnica|bitnice]] [[Marinča rat]] (4 x 88 mm) zapovijedio je uzvraćanje paljbe po grupi protivničkih brodova (TG "Vis"). Nakon izmjene paljbe, koja je trajala do 5:00 sati, brodovi TG "Vis" bili su prisiljeni povući se prema otoku [[Vis]]u.

Istoga dana, u 6:00 sati, zapovjednik [[VPBR-31 Split|VPBR-31 ''Split'']] TG "Kaštela" dao je zapovijed za djelovanje po unaprijed "''odabranim ciljevima''" u [[Split]]u. Ista je zapovijed upućena i drugim snagama [[JNA]] razmještenima po vojarnama u [[Split]]u i [[Divulje|Divuljama]].

Snage [[JNA]] iz vojarni nisu djelovale odmah sve dok brodovi iz sastava TG "Kaštela" nisu započeli žestoki topnički udar na grad [[Split]] oko 6:30 sati iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]]. U tom združenom napadu snaga [[JNA]] pogađani su "''odabrani ciljevi''" poput Arheološkog muzeja, zgrade [[Općina|Općine]] [[Split]], dvorane na [[Gripe|Gripama]], Higijenskog zavoda, Tehničke škole, [[trajekt]]i [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] i [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] te mnogi drugi civilni objekti. Na trajektu Vladimir Nazor, koji je bio privezan u gradskoj luci, smrtno su stradali djelatnici Jadrolinije Jure Kalpić, vođa stroja i Dinko Maras, upravitelj stroja, koji su se u vrijeme napada zatekli u teretnom prostoru trajekta,<ref name="Jadrijević">Saša Jadrijević Tomas: [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/208016/dorh-za-napad-na-split-sudit-ce-se-dvanaestorici-boksic-to-je-bio-kulturocid-i-terorizam ''DORH: Za napad na Split sudit će se dvanaestorici; Bokšić: To je bio kulturocid i terorizam''], Slobodna Dalmacija, 31. srpnja 2013. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> a kormilar Ante Vidović je bio ranjen. Osim tih žrtava u [[Split]]u je bilo ranjeno još šest civilnih osoba.

Kad je krenuo napad, Splićani su napustili svoja radna mjesta, a škole prekinule rad. Hrvatski radio - Radio Split objavio je javni apel da se traže topnici i svi oni koji znaju upravljati topovima. Skupilo se stotinjak ljudi koji su obranili grad od razarača JNA Split.<ref name="mreža">M.M.: [http://mreza.tv/obljetnica-granatiranja-splita/ ''Obljetnica granatiranja Splita''], Mreža TV, 14. studenoga 2013. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref>

Topničke posade sa splitskih [[Kašjuni|Kašjuna]] (1. Obalno-topnička bitnica Kašjuni<ref name="mreža"/>), s položaja Vela Straža na [[Šolta|Šolti]] i s položaja Golo brdo na [[Brač]]u su odmah uzvratile paljbu. Nešto poslije 7,00 sati brodovi [[JRM]]-a su odustali od daljnjeg djelovanja po civilnim ciljevima i paljbu su preusmjerili na obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] [[HRM]]-a. U međusobnoj razmjeni vatre [[HRM]] nije imala gubitaka, a pogoci obalnog topništva su bili sve precizniji i granate su padale sve bliže brodovima JRM, iako su to bili pokretni ciljevi.

U međuvremenu je i [[protuzračna obrana]] (PZO) [[HRM]]-a imala pune ruke posla. Nepovoljnim razvojem situacije za brodove TG "Kaštela" u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] prisilila je [[JRM]] da im u pomoć pozove 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|''Jastreb'']]. Djelovanjem [[PZO]]-a s otoka [[Brač]]a oborena su 2 zrakoplova. Pilote je iz mora izvukao helikopter [[JNA]]. Hrvatske postrojbe nisu sprječavale akciju spašavanja.

Sve preciznijom paljbom topnici [[HRM]]-a su znatno jačeg protivnika uskoro prisilili na odustajanje od borbe i povlačenje. Naime, nakon što su se pogoci topničkih bitnica opasno približili [[VPBR-31 Split|VPBR-u]] i [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP-u]], zapovjednik TG "Kaštela" je oko 8:00 sati [[15. studenoga]] zapovjedio povlačenje svih brodova iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]].

S obzirom na prosudbu čelnika [[JRM]]-a da su svi prolazi iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]] prema [[Vis]]u bili minirani, brodovi su se povlačili obilaznom rutom, odnosno [[Brački kanal|Bračkim]] i [[Neretvanski kanal|Neretvanskim kanalom]].

== Značaj Boja u Splitskom kanalu ==
Bojevi u Splitskom i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]] su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a.

Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva u Splitskom i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga.

Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja HRM-a u [[1992.]] godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio.

== Kasnije borbe i napadi ==
Dana 17. listopada 1991. u poslijepodnevnim satima desantni brod je otvorio vatru na mjesto Zaglav na otoku Brač, a vatra je s fregate otvarana i po predjelu Splitskih vrata.<ref>[http://www.domovinskirat.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2886%3A1710&catid=2%3Akronologija&Itemid=191 Domovinski rat Online] Na današnji dan - 17. listopada</ref>

== Sudske mjere ==
Za napad na Split pravomoćno je osuđen značajan broj pripadnika JNA: [[Mile Kandić]], [[Nikola Ercegović]], [[Dojčilo Isaković]], [[Živomir Ninković]], [[Ilija Brčić]]... Većini počinitelja suđeno je u odsutnosti. Osuđeni su na kazne u rasponu od 10 do 20 godina zatvora, a neki su dobili i mjeru doživotnog protjerivanja iz RH. Vrhovni sud oslobodio je jednu osobu, a za 17 optuženih od njih 33 naloženo je novo suđenje zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Obustavljen je progon protiv jednog od šefova Komande vojnopomorske oblasti Nikole Zdravkovića, zatim “trojca” iz Lore Dragana Tarbuka, Radovana Štetina i Riste Zekanovića. Prema riječima Državnog odvjetništva, odustalo se zbog nedostatka potrebnih dokaza, i zbog tih okolnosti nije se mogla očekivati osuđujuća presuda. Jedna je osoba umrla (Dane Kokotović) i sud je obustavio postupak. Državno odvjetništvo u Splitu i dalje ustraje na kaznenom progonu protiv dvanaest optuženika za koje je utvrđeno da ima dovoljno dokaza i postupak dalje teče, a to su: N.S., B.C., D.L., Z.G., M.Š., M.P., M. K., R. M., M. J., P. P., V. M. i U. M.. <ref name="Jadrijević"/> <ref> http://www.centar-za-mir.hr/wp-content/uploads/2013/12/CC-Verdict4.pdf </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Domovinski rat on line}}

==Vanjske poveznice==
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041115/temedana01.asp Slobodna Dalmacija o boju u Splitskom kanalu]
*[http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/brac-zanimljivosti/14266-dani-ponosa-i-slave.html Brač Online] Luka Dragičević: Dani ponosa i slave, 12. studenoga 2012.
*rž: [http://narod.hr/kultura/pomorska-bitka-izmedu-hrvatske-jugoslavenske-ratne-moranarice ''Napad na Split i pomorska bitka između Hrvatske i Jugoslavenske ratne mornarice''], narod.hr, 15. studenoga 2014.
* Frano Baras: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/24427-f-baras-iz-splita-prije-25-godina.html Iz Splita prije 25 godina. Znakoviti "Zrinjski" na zidinama tvrđave Gripe], Hrvatsko kulturno vijeće, 12. srpnja 2016. Iz knjige "Ratni dani pod Marjanom", MH Split, 1996.

{{Operacije u Domovinskom ratu}}

[[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu|Split]]
[[Kategorija:Split]]
[[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica]]
[[Kategorija:Povijest Splita]]

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 17:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Boj u Splitskom kanalu'''-->~~
	{{Bitka		{{Bitka
	\|naziv=Boj u Splitskom kanalu		\|naziv=Boj u Splitskom kanalu

Boj u Splitskom kanalu - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 02:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Boj u Splitskom kanalu'''-->~~{{izdvojeni članak\|studeni 2016.}}~~		<!--'''Boj u Splitskom kanalu'''-->
	{{Bitka		{{Bitka
	\|naziv=Boj u Splitskom kanalu		\|naziv=Boj u Splitskom kanalu