WikiSysop: bnz

2022-04-29T16:14:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 16:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bogodol'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bogodol		\|ime = Bogodol
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T17:19:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 17:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bogodol'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Bogodol'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bogodol		\|ime = Bogodol
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T00:33:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Bogodol
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = [[Hercegovina]]
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska_županija|Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Mostar]]
|nadvisina = 650-900 n/m
|površina = 52.33{{ni}}
|lat = 43.421
|long = 17.735
|position = right
|brojstan2013 = 148
|domaćinstva2013 =
|pošta = 88000
|pozbroj = (+387) 036
}}

'''Bogodol''' je naseljeno mjesto u gradu [[Mostar]]u, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 2. lipnja 2019.</ref>

== Zemljopis ==

Sa sjevera obronci planine [[Čabulja|Čabulje]] (Kuki, Vilinkosa, Ćavarova kosa, Plesno, Kulica, Trostruke drage). S juga brdo [[Bile]] (Grozdac, Samograd, za Krš), s jugozapada brdo [[Voštica]] (ime dolazi od staroslavenske rijeci Voštok što znači istok, pa su joj vjerojatno Crnčani dali ime jer je njima s istočne strane). Sa zapada [[Pavlova Jela]] (dobila ime po harambaši Pavlu Milanoviću kojeg su Turci ubili i objesili o jeli)

S istočne strane selo [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]] u kojoj je i katolička župna crkva, sa zapadne strane selo [[Gornji Crnač]], s juga sela [[Gornji Gradac (Široki Brijeg, BiH)|Gornji Gradac]] i [[Gostuša]], a sa sjevera selo [[Gornja Drežnica]].

== Povijest ==

Sredinom 18. stoljeća crnogorske nomadske obitelji Bojanić, pa zatim Ivanišević i Matković doseljavaju u Bogodol, Međine i Provo, naselja s desne strane ceste Mostar - Široki Brijeg, <ref name=poskok>[https://poskok.info/razgovor-s-fra-zlatkom-sivricem-evo-sto-se-dogadalo-u-sirokom-brijegu-1945/ Poskok.info] ''KAKO SE UBIJALO 1945.: Razgovor s hercegovskim velikanom, Fra Zlatkom Sivrićem, fratrom koji je spašavao Srbe u Širokom Brijegu'', dr. fra Andrija Nikić / Stopama-pobijenih-7-dio (pristupljeno 11. veljače 2020.)</ref> a krajem 18. stoljeća potomci hrvatskih obitelji Čuljak, Prskalo i Vrljić. [[Hrvati]] iz Bogodola se već u 19. stoljeću dalje raseljavaju u [[Rama (kraj)|Ramu]], [[Uskoplje]], [[Bugojno]]...

Početkom 20. stoljeća mnogi odlaze u [[Sjedinjene Američke Države]] (najmanje dvadesetak neoženjenih momaka). Između [[Prvi svjetski rat|prvog]] i [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskoga rata]] nekoliko obitelji iseljava u sjevernu [[Bosna|Bosnu]] i [[Slavonija|Slavoniju]]. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata stradao je velik broj [[Srbi|Srba]] od [[Ustaše|ustaša]], a Hrvata od [[Četnici|četnika]], a još veći broj je stradao na kraju rata od [[Partizani|partizana]]. No, ta ubojstva činile su uvijek vojske sa strane, susjedi su se u glavnom poštovali i međusobno štitili. Zbog toga ubojstva nisu eskalirala do kraja.
Fra Zlatko Sivrić bio je svjestan što se sprema. Pošao je do provincijala Kreše Pandžića upoznati ga s onim što je namjeravao učiniti. Provincijal ga je odvraćao, bojeći se za njegov život. 27. lipnja 1941. godine u noći netko je pokucao na vrata župnoga stana u Mostarskom Gracu. U mrkloj ratnoj noći nije se moglo znati namjere nepoznatog posjetitelja. Kad su mu rekli da nose poruku širokobriješkog gvardijana fra Didaka, otvorio im je vrata. Dvojica mladića predala su mu pismo u kojem je pisalo “Fra Zlatko, dolazi odmah! Ustaše su odvele tvoje Srbe, tvoje župljane!” Fra Zlatko je otišao u štalu, opremio konja i što je brže mogao pošao ka Širokom Brijegu i fra Didaku. Desetak kilometara puta poslije stigao je na Široki Brijeg gdje ga je dočekao fra Didak. Cijelu noć nisu mogli od zaspati od uznemirenosti. Rano ujutro pošli su Duhanske stanice i svojih župljana. Žestoko se prepirao s ustašom na kapiji i rekao da samo preko njega mrtva mogu učiniti ono što su naumili te da se bez svojih župljana ne vraća. Na svoju je ruku otvorio kapiju i povikao “Moji župljani, pođite za mnom!”. Sve je prošlo bez oružanog incidenta. Vratio se nazad na konju i tih 78 župljana svih dobi za njim. Srbi mu nisu zaboravili. 1943. u taj kraj došli su Talijani s četnicima. Jedna grupa četnika je došla preko Žovnice – Graca, druga je prošla preko Goranaca – Polja, treća je otišla ka Ljubuškom. Kad su se vratili, došli su u Knešpolje. Svi Srbi su izišli na Žvatić i na Ovojce. Izišla je i rodbina. Četnicima su rekli da ih je spasio fra Zlatko Sivrić te da ne smiju Hrvatima ništa učiniti, niti ući hrvatske kuće i da ako im što treba neka traže od njih. "Nama ovdje nije pala ni dlaka s glave zahvaljujući njima, stoga ni vi njima ne smijete ništa učiniti.". Nije bilo nekog masakra poslije. Kad su prešli Gorance na Čabulji ubili su četnici tri čovjeka iz Bogodola, a od župljana na Risovcu je ubijeno od četnika 12 ili 18 župljana te nekoliko ljudi ubijeno na Barama.<ref name=poskok/>

Nakon Drugog svjetskoga rata dolazi do iseljavanja: Srbi širom [[Vojvodina|Vojvodine]], a Hrvati većinom u Slavoniju ([[Stari Slatinik]], [[Donji Andrijevci]], [[Šiškovci]]...) i u [[Srijem]] ([[Morović]]...). Krajem pedesetih Bogodol postaje žrtva ruralno-urbane migracije.

Mnogo mladih krajem 1950-ih, tijekom 1960-ih i 1970-ih napušta selo i nastanjuje se u Mostaru, udaljenom 21 km od Bogodola. Današnje mostarsko predgrađe s naseljima [[Cim]], [[Ilići]], [[Bijeli Brijeg]], [[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]] i [[Orlac]] su uglavnom naseljeni Bogodoljani, tako da su nekadašnji seoski susjedi postali susjedi u gradu.
Zbog nedostatka zapošljavanja 1960-ih i 1970-ih nastaje iseljavanje i odlazak na ''privremeni rad'' u srednju i zapadnu [[Europa|Europu]], najviše u [[Njemačka|Njemačku]] i [[Austrija|Austriju]]. To "privremeno" postalo je stalno, tako da danas Bogodoljani žive rasuti diljem Europe, [[Australija|Australije]] i Amerike: [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Stuttgart]], [[Mainz]], [[München]], [[Mannheim]], [[Hamburg]], [[Hannover]], [[Beč]], [[Zürich]], [[Melbourne]], [[Geelong]], [[Perth]], [[Toronto]], [[Vancouver]]...

== Stanovništvo ==

{| cellpadding=12
| valign=top |

=== 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bogodol'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|-
|'''Hrvati'''
|161
|-
|'''Srbi'''
|112
|-
|'''Muslimani'''
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''274'''
|}

| valign=top |

=== 2013. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Bogodol'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Hrvati'''
|148
|-
|'''Srbi'''
|0
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|0
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''148'''
|}
|}

== Znamenitosti ==

Pripada župi Gorancima, osnovanoj 27. travnja [[1871.]] godine. Danas je u sastavu Mostarsko-duvanjske biskupije.<ref>[https://goranci.blogspot.com/2015/09/o-zupi-goranci_15.html?m=1 Goranci online] O župi Goranci (pristupljeno 21. travnja 2019.)</ref> U selu se nalazi kip [[Sveti_Antun_Padovanski|Sv. Ante]] izgrađen oko 1938. godine. Filijalna katolička crkva Sv. Ante Padovanskog izgrađena je 1965. godine. U selu su šest groblja: Najstarije je groblje Križi, staro oko 750 godina. Od novijih katoličkih groblja nastarije je Dražansko (koje je postojalo i prije dolaska sadašnjih stanovnika, krajem 18. stoljeća, tako da je oltar zatečen, samo je kasnije krov promijenjen). Kratko prije drugog svjetskoga rata osnovana su Vrljića groblje i Ladinsko groblje. Krajem sedamdesetih nastalo je groblje kod crkve Sv. Ante u Bogodolu Antasovica groblje.

Pravoslavno groblje se nalazi na ulazu u selo, gdje se sve do rata rata nalazila i pravoslavna crkva koja je izgrađena 1936. godine. Groblje je osnovano sredinom 18. stoljeća na ovom mjestu. A prije ovog svaka pravoslavna obitelj je imala svoje groblje. Najstarije je bilo Ivaniševića groblje kod Ivaniševića. Tomića pod gomilom koje su sami osnovali pri dolasku u ove krajeve. Prvi sahranjeni u novom grobllju je bio Jovo Bojanić Hajduk.

Seoska škola je 1950. godine od seljana izgrađena blizu crkve Sv. Ante, no zbog iseljavanja u Slavoniju, grad Mostar i u inozemstvo škola je zatvorena 80-tih godina.

Iz [[Iliri|ilirskog]] razdoblja sačuvane su kamene [[gomila|gomile]]. Velika i mala Bandurica (zapravo Pandurica od Pandur-stražar).

== Poznate osobe ==

* [[Stojan Vrljić]], sveučilišni profesor (1950. - 2012.)

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Mostar}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Mostar]]

Bogodol - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica