Bog Otac - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:27:29Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:27
Redak 14:		Redak 14:
	Bez obzira na razliku koja iz toga odnosa proizlazi, Otac nije neki drugi bog u odnosu na Sina koji se utjelovio kao [[Isus]], ili u odnosu na [[Duh Sveti\|Duha Svetoga]] koji iz njega izlazi. Riječ je o jednom jedinom Bogu u tri različite osobe ([[grčki jezik\|grč.]] ''hipostasis''), no svaka od njih ima istu božansku bit, jednu božansku narav i moć i jednu božansku volju. Nijedna od tih osoba nije stvorena, nego je oduvijek, te nije bilo vremena kad je ne bi bilo.		Bez obzira na razliku koja iz toga odnosa proizlazi, Otac nije neki drugi bog u odnosu na Sina koji se utjelovio kao [[Isus]], ili u odnosu na [[Duh Sveti\|Duha Svetoga]] koji iz njega izlazi. Riječ je o jednom jedinom Bogu u tri različite osobe ([[grčki jezik\|grč.]] ''hipostasis''), no svaka od njih ima istu božansku bit, jednu božansku narav i moć i jednu božansku volju. Nijedna od tih osoba nije stvorena, nego je oduvijek, te nije bilo vremena kad je ne bi bilo.

	Ovakav trojstveni nauk razrađen je u kršćanstvu kao odgovor na prva krivovjerja, osobito kao odgovor na [[arijanstvo]] i na [[nestorijanstvo]] na prvim [[ekumenski sabor\|ekumenskim saborima]], kao što je [[Prvi nicejski sabor]], [[Prvi carigradski sabor]], [[Efeški sabor]] i [[Kalcedonski sabor]], a dogmatski izričaj toga nauka sažimaju simboli vjere: [[Nicejsko vjerovanje]]{{~~wikizvorM~~\|[[s:Nicejsko vjerovanje\|tekst]]}} i [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]]{{~~wikizvorM~~\|[[s:Nicejsko-carigradsko vjerovanje\|tekst]]}}.		Ovakav trojstveni nauk razrađen je u kršćanstvu kao odgovor na prva krivovjerja, osobito kao odgovor na [[arijanstvo]] i na [[nestorijanstvo]] na prvim [[ekumenski sabor\|ekumenskim saborima]], kao što je [[Prvi nicejski sabor]], [[Prvi carigradski sabor]], [[Efeški sabor]] i [[Kalcedonski sabor]], a dogmatski izričaj toga nauka sažimaju simboli vjere: [[Nicejsko vjerovanje]]{{HIEizvorM\|[[s:Nicejsko vjerovanje\|tekst]]}} i [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]]{{HIEizvorM\|[[s:Nicejsko-carigradsko vjerovanje\|tekst]]}}.

	=== Razlike u teološkom tumačenju ===		=== Razlike u teološkom tumačenju ===

WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:39:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bog Otac'''-->~~[[Datoteka:The Creator God (14th century) in the lunette of the 15th century Church of the Holy Spirit (Crkva sv. Duha), City of Hvar.jpg\|thumb\|170px\|Bog Stvoritelj, reljef iz 14. st. u luneti crkve sv. Duha (15. st.), grad Hvar]]		[[Datoteka:The Creator God (14th century) in the lunette of the 15th century Church of the Holy Spirit (Crkva sv. Duha), City of Hvar.jpg\|thumb\|170px\|Bog Stvoritelj, reljef iz 14. st. u luneti crkve sv. Duha (15. st.), grad Hvar]]
	{{Kršćanstvo}}		{{Kršćanstvo}}
	'''Bog Otac''', pravim imenom '''Jahve''' (''Ja sam onaj koji jesam''), u [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] je prva osoba [[Presveto Trojstvo (nauk)\|Presvetog Trojstva]], stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - [[Isus\|Isusa Krista]]. Iz njega proizlazi [[Duh Sveti]].		'''Bog Otac''', pravim imenom '''Jahve''' (''Ja sam onaj koji jesam''), u [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] je prva osoba [[Presveto Trojstvo (nauk)\|Presvetog Trojstva]], stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - [[Isus\|Isusa Krista]]. Iz njega proizlazi [[Duh Sveti]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:56:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:The Creator God (14th century) in the lunette of the 15th century Church of the Holy Spirit (Crkva sv. Duha), City of Hvar.jpg|thumb|170px|Bog Stvoritelj, reljef iz 14. st. u luneti crkve sv. Duha (15. st.), grad Hvar]]
{{Kršćanstvo}}
'''Bog Otac''', pravim imenom '''Jahve''' (''Ja sam onaj koji jesam''), u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] je prva osoba [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presvetog Trojstva]], stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - [[Isus|Isusa Krista]]. Iz njega proizlazi [[Duh Sveti]].

== Bog kao otac u drugim religijama ==

I u nekim se drugim religijama Boga, ili vrhovnog boga, naziva Ocem, ako je stvoritelj svijeta ili otac drugim bogovima, ili pak začetnik nekog naroda. Od tri velike monoteističke religije, Bog se naziva Ocem u kršćanstvu i u [[židovstvo|židovstvu]]. U židovstvu on je Otac jer je stvorio svijet i čovječanstvo, te je patrijarhalni zakonodavac svome izabranom narodu s kojim obdržava posebnu vezu. Izraelski je narod u [[Biblija|Bibliji]] često nazivan njegovim »prvorođenim sinom.«

== Bog Otac u Trojstvu ==

[[Datoteka:Creation_of_the_Sun_and_Moon_face_detail.jpg|mini|170px|desno|Bog kako ga je vidio Michelangelo - detalj s freske na stropu Sikstinske kapele]]
U kršćanstvu Bog je Otac na način drugačiji nego u ostalim religijama. Otac ima vječan odnos sa svojim jedinorođenim Sinom - Isusom Kristom, a taj se odnos sastoji u isključivoj i bliskoj vezi koja se temelji na samoj njihovoj naravi. Očinstvo je vlastito božanskoj naravi u vidu vječnog odnosa Oca i Sina. Kršćanska [[teologija]] ovaj nauk razvija iz Isusovih riječi u [[evanđelje|evanđelju]]: »Sve je meni predao Otac moj i nitko ne pozna Sina doli Otac niti tko pozna Oca doli Sin i onaj kome Sin hoće objaviti« ([[Evanđelje po Mateju]] 11,27).

Bez obzira na razliku koja iz toga odnosa proizlazi, Otac nije neki drugi bog u odnosu na Sina koji se utjelovio kao [[Isus]], ili u odnosu na [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] koji iz njega izlazi. Riječ je o jednom jedinom Bogu u tri različite osobe ([[grčki jezik|grč.]] ''hipostasis''), no svaka od njih ima istu božansku bit, jednu božansku narav i moć i jednu božansku volju. Nijedna od tih osoba nije stvorena, nego je oduvijek, te nije bilo vremena kad je ne bi bilo.

Ovakav trojstveni nauk razrađen je u kršćanstvu kao odgovor na prva krivovjerja, osobito kao odgovor na [[arijanstvo]] i na [[nestorijanstvo]] na prvim [[ekumenski sabor|ekumenskim saborima]], kao što je [[Prvi nicejski sabor]], [[Prvi carigradski sabor]], [[Efeški sabor]] i [[Kalcedonski sabor]], a dogmatski izričaj toga nauka sažimaju simboli vjere: [[Nicejsko vjerovanje]]{{wikizvorM|[[s:Nicejsko vjerovanje|tekst]]}} i [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]]{{wikizvorM|[[s:Nicejsko-carigradsko vjerovanje|tekst]]}}.

=== Razlike u teološkom tumačenju ===

U [[pravoslavlje|pravoslavnoj]] teologiji Bog Otac izvor je Sina i Duha, dok u [[katoličanstvo|katoličkoj]] teologiji sve tri osobe Presvetog Trojstva svoje izvorište imaju u božanskoj naravi. Ovo, međutim, nije dogmatska razlika među dvjema crkvama, nego samo razlika u teološkom tumačenju.

== Otac čovječanstva ==

Bog Otac na taj je način bitno određen kao Otac u odnosu na Sina - Isusa Krista. No, u isto vrijeme, on je i Otac svih ljudi, koji se nazivaju djecom Božjom. On je Otac čovječanstva ako stvoritelj i uzdržavatelj svega, pa se i sama ideja obitelji izvodi iz Božjeg odnosa prema čovječanstvu i samome čovjeku, a sam je Bog uzor svake obitelji (usp. [[Poslanica Efežanima]] 3,15).

== Otac kršćana ==

Ipak, postoji još dublji smisao prema kojem kršćani vide Boga kao Oca. Krštenjem »u Isusa Krista«, kršćani se združuju s Kristom, te tako sudjeluju u njegovu sinovstvu. Ovaj nauk vidljiv je i iz [[Novi zavjet|novozavjetnih]] tekstova: »Kada dođe punina vremena, odasla Bog ''Sina'' svoga: od žene bî rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te pimimo ''posinstvo''. A budući da se sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha ''Sina'' svoga koji kliče: »Abba! Oče!« ([[Poslanica Galaćanima]] 4,4-7).

U tom smislu kršćani mole i molitvu [[Oče naš]] kojoj ih je, prema [[evanđelje|evanđeljima]], naučio Isus Krist.

== Vidi još ==
{{Portal Kršćanstvo}}
*[[Isus]]
*[[Duh Sveti]]
*[[Bog]]
*[[Oče naš]]
*[[Božja volja]]
*[[Božja milost]]
*[[Božja providnost]]

[[Kategorija:Kršćanski nauk]]