Boetije - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

2026-01-28T03:47:19Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Sveci' u '[[Kategorija:Svetci'

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 03:47
Redak 74:		Redak 74:
	[[Kategorija:Retorika]]		[[Kategorija:Retorika]]
	[[Kategorija:Rimski književnici]]		[[Kategorija:Rimski književnici]]
	[[Kategorija:~~Sveci~~]]		[[Kategorija:Svetci]]
	[[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]]		[[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]]
	[[Kategorija:Rimski glazbeni teoretičari]]		[[Kategorija:Rimski glazbeni teoretičari]]

WikiSysop: bnz

2022-04-29T15:36:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 15:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Boetije'''-->~~{{Infookvir svetac		{{Infookvir svetac
	\| ime = Boetije		\| ime = Boetije
	\| slika = Boetius.png		\| slika = Boetius.png

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T05:12:02Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:12
Redak 54:		Redak 54:

	== Djela ==		== Djela ==
	[[~~File~~:Inter latinos aristotelis interpretes et aetate primi, et doctrina praecipui dialectica.tif\|thumb\|''Dialectica'', 1547]]		[[Datoteka:Inter latinos aristotelis interpretes et aetate primi, et doctrina praecipui dialectica.tif\|thumb\|''Dialectica'', 1547]]
	Napisao je priručnike za glazbu, astronomiju, geometrtiju i aritmetiku radi prenošenja grčko-rimske kulture budućim naraštajima.<ref name="po">[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_en.html General Audience of Pope Benedict XVI, ''Boethius and Cassiodorus'']; pristupljeno 4. studenoga 2009.</ref>		Napisao je priručnike za glazbu, astronomiju, geometrtiju i aritmetiku radi prenošenja grčko-rimske kulture budućim naraštajima.<ref name="po">[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_en.html General Audience of Pope Benedict XVI, ''Boethius and Cassiodorus'']; pristupljeno 4. studenoga 2009.</ref>
	Prevodio je [[Aristotel]]a,<ref name="m"/>, [[Nikomah]]ova djela o aritmetici, [[Euklid]]ova o geometriji, [[Klaudije Ptolomej\|Ptolemej]]eva o astronomiji,<ref name="a">Masi, Michael. “The Liberal Arts and Gerardus Ruffus’ Commentary on the Boethian De Arithmetica.” The Sixteenth Century Journal 10 (Summer 1979): 24.</ref> grčke tekstove o [[quadrivium]]u<ref name="kt">''Variae'', I.45.4; translated by Barnish, S.J.B. Liverpool: University Press, 1992.</ref>		Prevodio je [[Aristotel]]a,<ref name="m"/>, [[Nikomah]]ova djela o aritmetici, [[Euklid]]ova o geometriji, [[Klaudije Ptolomej\|Ptolemej]]eva o astronomiji,<ref name="a">Masi, Michael. “The Liberal Arts and Gerardus Ruffus’ Commentary on the Boethian De Arithmetica.” The Sixteenth Century Journal 10 (Summer 1979): 24.</ref> grčke tekstove o [[quadrivium]]u<ref name="kt">''Variae'', I.45.4; translated by Barnish, S.J.B. Liverpool: University Press, 1992.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:21:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:21
Redak 33:		Redak 33:
	#"''Musica divina''"; glazba bogova		#"''Musica divina''"; glazba bogova
	Njegovo je pisanje pomoglo srednjovjekovnim autorima shvatiti grčku glazbu.<ref>Boethius, Anicius Manlius Severinus. ''Fundamentals of Music''. Prijevod, uvod i napomene Calvina M. Bower. Uredio Claude V. Palisca. New Haven: Yale University Press, 1989.</ref>		Njegovo je pisanje pomoglo srednjovjekovnim autorima shvatiti grčku glazbu.<ref>Boethius, Anicius Manlius Severinus. ''Fundamentals of Music''. Prijevod, uvod i napomene Calvina M. Bower. Uredio Claude V. Palisca. New Haven: Yale University Press, 1989.</ref>
	U jednom od tekstova unutar ''De institutione musica'' napisao je da je glazba toliko prirodno ujedinjena da se ne možemo osloboditi nje čak i kad bi to htjeli.."<ref>{{~~cite web~~\|last=O'Donnell\|first=Laurence\|title=Music and the Brain\|url=http://www.cerebromenate.org.br/n15/mente/musica.html\|publisher=Music Power\|accessdate=8. lipnja 2011.}}</ref>		U jednom od tekstova unutar ''De institutione musica'' napisao je da je glazba toliko prirodno ujedinjena da se ne možemo osloboditi nje čak i kad bi to htjeli.."<ref>{{Citiranje weba\|last=O'Donnell\|first=Laurence\|title=Music and the Brain\|url=http://www.cerebromenate.org.br/n15/mente/musica.html\|publisher=Music Power\|accessdate=8. lipnja 2011.}}</ref>

	Za vrijeme vlasti kralja [[Teodorik Veliki\|Teodorika]] optužili su ga za [[urota\|urotu]]. Razlog tužiteljima bio je taj što je bio došao na sud braniti prijatelja Albina, koji je bio senator. Radilo se o tome da je na sastanku kraljevskog vijeća u Veroni, [[referandarij]] [[Ciprijan (referandarij)\|Ciprijam]] optužio je bivšeg konzula [[Albin (konzul iz 493.)\|Albina]] za izdajničko dopisivanje s [[Justin I.\|Justinom I.]]. Boetije ga je pošao braniti, plačući da su optužbe protiv Ciprijana laži te ako je Albin to učinio, onda je i on i cijeli senat jednogalasno.<ref>''[[Anonim Valezij]]'', 14.85; tekst i prijevod na engleski ovog dokumenta je u J.C. Rolfe (prev.), "''Ammianus Marcellinus''" (Cambridge: Harvard University Press, 1972.), sv. 3 str. 562f</ref> Ciprijan je na to optužio Boetija za isti zločin te fabricirao još trojicu svjedoka koji su tvrdili da su svjedočili tom zločinu. Uhićeni su Boetije i Bazilije. Prvo su ih zatočili u [[baptisterij]]u crkve, a zatim su Boecija izgnali na udaljeno imanje u zaleđu ''Ager Calventianus''. Tako je bez ikakve pravde bio zatočen. Očigledno je optužen zbog vjerskih i nacionalnih razloga: [[barbar]]ski kralj Teodorik bio je [[arijanstvo\|arijanske vjere]], nasuprot Rimljaninu Boeciju koji je promicao kršćanstvo. Za vrijeme zatočeništva napisao je svoje najveće djelo ''De consolatione philosophiae''. Uskoro su mu sudili, osudili ga na smrt te pogubili [[23. listopada]] [[524.]] godine.		Za vrijeme vlasti kralja [[Teodorik Veliki\|Teodorika]] optužili su ga za [[urota\|urotu]]. Razlog tužiteljima bio je taj što je bio došao na sud braniti prijatelja Albina, koji je bio senator. Radilo se o tome da je na sastanku kraljevskog vijeća u Veroni, [[referandarij]] [[Ciprijan (referandarij)\|Ciprijam]] optužio je bivšeg konzula [[Albin (konzul iz 493.)\|Albina]] za izdajničko dopisivanje s [[Justin I.\|Justinom I.]]. Boetije ga je pošao braniti, plačući da su optužbe protiv Ciprijana laži te ako je Albin to učinio, onda je i on i cijeli senat jednogalasno.<ref>''[[Anonim Valezij]]'', 14.85; tekst i prijevod na engleski ovog dokumenta je u J.C. Rolfe (prev.), "''Ammianus Marcellinus''" (Cambridge: Harvard University Press, 1972.), sv. 3 str. 562f</ref> Ciprijan je na to optužio Boetija za isti zločin te fabricirao još trojicu svjedoka koji su tvrdili da su svjedočili tom zločinu. Uhićeni su Boetije i Bazilije. Prvo su ih zatočili u [[baptisterij]]u crkve, a zatim su Boecija izgnali na udaljeno imanje u zaleđu ''Ager Calventianus''. Tako je bez ikakve pravde bio zatočen. Očigledno je optužen zbog vjerskih i nacionalnih razloga: [[barbar]]ski kralj Teodorik bio je [[arijanstvo\|arijanske vjere]], nasuprot Rimljaninu Boeciju koji je promicao kršćanstvo. Za vrijeme zatočeništva napisao je svoje najveće djelo ''De consolatione philosophiae''. Uskoro su mu sudili, osudili ga na smrt te pogubili [[23. listopada]] [[524.]] godine.
Redak 59:		Redak 59:
	, komentirao [[Porfirije (filozof)\|Porfirijevu]] [[Isagoge\|Isagogu]] naglasivši [[problem univerzala]]<ref name="CE">Katolička enciklopedija, članak Anicius Manlius Severinus Boethius}}</ref>. Namjeravao je prevesti [[Platon]]ove Dijaloge, no nije poznato je li ga ikad prevodio i je li prijevod, ako je ikad nastao, uopće danas postoji.<ref name="kt"/>		, komentirao [[Porfirije (filozof)\|Porfirijevu]] [[Isagoge\|Isagogu]] naglasivši [[problem univerzala]]<ref name="CE">Katolička enciklopedija, članak Anicius Manlius Severinus Boethius}}</ref>. Namjeravao je prevesti [[Platon]]ove Dijaloge, no nije poznato je li ga ikad prevodio i je li prijevod, ako je ikad nastao, uopće danas postoji.<ref name="kt"/>
	Ostala izabrana djela su:		Ostala izabrana djela su:
	*''[[Utjeha filozofije\|De consolatione philosophiae]]'' (pojam [[kolo sreće\|kola sreće]]<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=2&division=div \|title=The Consolation of Philosophy (preveo W.V. Cooper, 1902.) \|publisher=Etext.lib.virginia.edu \|date= \|accessdate=24. studenoga 2011. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021217214202/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images%2Fmodeng&data=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fparsed&tag=public&part=2&division=div \|archivedate=17. prosinca 2002. }}</ref></blockquote>) (hrvatski prijevod Marka Višića: Utjeha filozofije<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=UncontrolledTerms&v=Utjeha%20filozofije FFZG]</ref>)		*''[[Utjeha filozofije\|De consolatione philosophiae]]'' (pojam [[kolo sreće\|kola sreće]]<ref>{{Citiranje weba \|url=http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=2&division=div \|title=The Consolation of Philosophy (preveo W.V. Cooper, 1902.) \|publisher=Etext.lib.virginia.edu \|date= \|accessdate=24. studenoga 2011. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021217214202/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images%2Fmodeng&data=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fparsed&tag=public&part=2&division=div \|archivedate=17. prosinca 2002. }}</ref></blockquote>) (hrvatski prijevod Marka Višića: Utjeha filozofije<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=UncontrolledTerms&v=Utjeha%20filozofije FFZG]</ref>)
	*''De arithmetica''		*''De arithmetica''
	*''De Topicis Differentiis ''		*''De Topicis Differentiis ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T21:57:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir svetac
| ime = Boetije
| slika = Boetius.png
| opis_slike =
| naslov =
| nadnevak rođenja = [[480.]]
| mjesto rođenja = [[Rim]]
| nadnevak smrti = [[524.]]
| mjesto smrti = [[Pavia]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim = [[1883.]]
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]
| nadnevak spomendana = [[23. listopada]]
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| zaštitnik zemljopisno =
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
}}
'''Anicije Manlije Torkvat Severin Boetije'''<ref name="Hrvatska_enciklopedija">Enciklopedijski članak: <span class="plainlinks">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8341 '''Boetije, Anicije Manlije Torkvat Severin''']</span> u publikaciji: [[Slaven Ravlić]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod ''»Miroslav Krleža«'', Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-268-038-6}} (pristupljeno 3. veljače 2017.)</ref> ('''''Boecije'''''<ref>[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_hr.html Vatikan, Kateheza Pape Benedikta XVI. Srijeda, 12. ožujka 2008.] Boecije i Kasiodor, umješni prenositelji baštine novim narodima</ref>; [[latinski jezik|lat.]] ''Anicius Manlius Torquatus Severinus Boethius''; [[Rim]], oko [[480.]] – [[Pavia]], oko [[524.]]), [[stari Rim|rimski]] [[pisac]], [[matematičar]], [[retoričar]], [[filozof]], [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]] i [[svetac]].

== Životopis ==

Točan nadnevak njegova rođenja nije poznat.<ref name="v">Hodgkin, Thomas. ''Italy and Her Invaders''. London: Adamant Media Corporation, 2001.</ref> Rodom je bio iz rimske [[patricij]]ske obitelji [[Aniciji|Anicija]]. Njegov otac [[Manlije Boetije]] bio je rimskim konzulom [[487.]] godine. Obnašao je dužnost [[konzul]]a [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 510. godine. 520. je želio revitalizirati odnose između Crkve u Rimu i Konstantinopolu, što je možda dovelo do gubitka omiljenosti.<ref name="m"/> 522. je postao ''[[magister officiorum]]'', kad su njegova dvojica sinova postali konzulima.<ref name="m">MacTutor History of Mathematicas archive, [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Boethius.html ''Anicius Manlius Severinus Boethius'']; pristupljeno 4. studenoga 2009.</ref>

Proučavao je teme iz područja [[filozofija|filozofije]] i [[vjera|vjere]]. Služio se je [[grčka filozofija|starogrčkom filozofijom]] i [[rimska književnost|starorimskom književnošću]] ([[Tibul]], [[Vergilije]]) i njenim dosezima radi promicanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] među narodima. Pri tom je nastojao uskladiti [[helenizam|helenističke]] i [[starorimska kultura|starorimske]] tradicije s [[Evanđelje]]m. Glede toga ga se smatra zadnjim predstavnikom starovjekovne kulture i prvim srednjovjekovnim intelektualcem.

U djelu "''De institutione musica''" koje je napisao nešto prije 6. stoljeća, razvrstao je starogrčku glazbu u četiri razreda.
#"''Musica mundana''"; glazba sfera/svijeta
#"''Musica humana''"; harmonija ljudskog tijela i duhovna harmonija
#"''Musica instrumentalis'"; instrumentalna glazba, uključujući ljudski glas
#"''Musica divina''"; glazba bogova
Njegovo je pisanje pomoglo srednjovjekovnim autorima shvatiti grčku glazbu.<ref>Boethius, Anicius Manlius Severinus. ''Fundamentals of Music''. Prijevod, uvod i napomene Calvina M. Bower. Uredio Claude V. Palisca. New Haven: Yale University Press, 1989.</ref>
U jednom od tekstova unutar ''De institutione musica'' napisao je da je glazba toliko prirodno ujedinjena da se ne možemo osloboditi nje čak i kad bi to htjeli.."<ref>{{cite web|last=O'Donnell|first=Laurence|title=Music and the Brain|url=http://www.cerebromenate.org.br/n15/mente/musica.html|publisher=Music Power|accessdate=8. lipnja 2011.}}</ref>

Za vrijeme vlasti kralja [[Teodorik Veliki|Teodorika]] optužili su ga za [[urota|urotu]]. Razlog tužiteljima bio je taj što je bio došao na sud braniti prijatelja Albina, koji je bio senator. Radilo se o tome da je na sastanku kraljevskog vijeća u Veroni, [[referandarij]] [[Ciprijan (referandarij)|Ciprijam]] optužio je bivšeg konzula [[Albin (konzul iz 493.)|Albina]] za izdajničko dopisivanje s [[Justin I.|Justinom I.]]. Boetije ga je pošao braniti, plačući da su optužbe protiv Ciprijana laži te ako je Albin to učinio, onda je i on i cijeli senat jednogalasno.<ref>''[[Anonim Valezij]]'', 14.85; tekst i prijevod na engleski ovog dokumenta je u J.C. Rolfe (prev.), "''Ammianus Marcellinus''" (Cambridge: Harvard University Press, 1972.), sv. 3 str. 562f</ref> Ciprijan je na to optužio Boetija za isti zločin te fabricirao još trojicu svjedoka koji su tvrdili da su svjedočili tom zločinu. Uhićeni su Boetije i Bazilije. Prvo su ih zatočili u [[baptisterij]]u crkve, a zatim su Boecija izgnali na udaljeno imanje u zaleđu ''Ager Calventianus''. Tako je bez ikakve pravde bio zatočen. Očigledno je optužen zbog vjerskih i nacionalnih razloga: [[barbar]]ski kralj Teodorik bio je [[arijanstvo|arijanske vjere]], nasuprot Rimljaninu Boeciju koji je promicao kršćanstvo. Za vrijeme zatočeništva napisao je svoje najveće djelo ''De consolatione philosophiae''. Uskoro su mu sudili, osudili ga na smrt te pogubili [[23. listopada]] [[524.]] godine.

Nedugo poslije Teodorik je osudio Boecijeva svekra [[Simah]]a na smrti. Prema [[Prokopije|Prokopiju]], to je bilo na mjestu na kojem su navodno Boetije i on planirali revoluciju te im je Teodorik konfiscirao svu imovinu.<ref>''History of the Wars'', 5.1.34. Text and translation in H.B. Dewing, "''Procopius''" (London: Heinemann, 1968.), sv. 3 str. 12f</ref> Boetije je [[mučenik vjere]] kojega se liturgijski slavi i priznaje u gradu Paviji.

== Izabrane misli ==

* Filozofija je prava medicina duša.
* Samo u svojoj nutrini čovjek može iskusiti istinsku radost.
* Bog ostaje najvišim dobrom prema kojem teži svaki čovjek, čak i kada nije svjestan toga.
* Zloća nema moći protiv mudrosti.
* Snaga mudrosti se prostire s jednoga kraja svijeta na drugi i blagotvorno upravlja svemirom.
* Navodni uspjeh zlih pokazuje se stoga kao lažan te postaje očita providonosna narav ''adverse fortune''.
* Životne teškoće ne otkrivaju samo koliko je život prolazan i kratkotrajan, nego omogućuju i razumijevanje i održavanje istinskih odnosa među ljudima.
* ''Adversa fortuna'' dopušta doista razlikovanje lažnih prijatelja od onih pravih i omogućuje da se shvati kako čovjeku nema ničega vrjednijega od pravoga prijateljstva.
* Primiti fatalistički stanje patnje izuzetno je opasno, jer to u korijenu uklanja samu mogućnost molitve i teologalne nade koje su u temelju odnosa čovjeka i Boga.
* Borite se dakle protiv poroka, posvetite se kreposnu životu usmjerenu na nadu koja podiže srce sve dok ne dostigne nebo svojim molitvama hranjenim poniznošću.
* Nasilje što ste ga podnijeli može se promijeniti, ako odbijete lagati, u ogromnu prednost da pred očima uvijek imate vrhovnoga suca koji vidi i zna što je doista na stvari.

== Djela ==
[[File:Inter latinos aristotelis interpretes et aetate primi, et doctrina praecipui dialectica.tif|thumb|''Dialectica'', 1547]]
Napisao je priručnike za glazbu, astronomiju, geometrtiju i aritmetiku radi prenošenja grčko-rimske kulture budućim naraštajima.<ref name="po">[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_en.html General Audience of Pope Benedict XVI, ''Boethius and Cassiodorus'']; pristupljeno 4. studenoga 2009.</ref>
Prevodio je [[Aristotel]]a,<ref name="m"/>, [[Nikomah]]ova djela o aritmetici, [[Euklid]]ova o geometriji, [[Klaudije Ptolomej|Ptolemej]]eva o astronomiji,<ref name="a">Masi, Michael. “The Liberal Arts and Gerardus Ruffus’ Commentary on the Boethian De Arithmetica.” The Sixteenth Century Journal 10 (Summer 1979): 24.</ref> grčke tekstove o [[quadrivium]]u<ref name="kt">''Variae'', I.45.4; translated by Barnish, S.J.B. Liverpool: University Press, 1992.</ref>
, komentirao [[Porfirije (filozof)|Porfirijevu]] [[Isagoge|Isagogu]] naglasivši [[problem univerzala]]<ref name="CE">Katolička enciklopedija, članak Anicius Manlius Severinus Boethius}}</ref>. Namjeravao je prevesti [[Platon]]ove Dijaloge, no nije poznato je li ga ikad prevodio i je li prijevod, ako je ikad nastao, uopće danas postoji.<ref name="kt"/>
Ostala izabrana djela su:
*''[[Utjeha filozofije|De consolatione philosophiae]]'' (pojam [[kolo sreće|kola sreće]]<ref>{{cite web |url=http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=2&division=div |title=The Consolation of Philosophy (preveo W.V. Cooper, 1902.) |publisher=Etext.lib.virginia.edu |date= |accessdate=24. studenoga 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20021217214202/http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new?id=BoePhil&images=images%2Fmodeng&data=%2Ftexts%2Fenglish%2Fmodeng%2Fparsed&tag=public&part=2&division=div |archivedate=17. prosinca 2002. }}</ref></blockquote>) (hrvatski prijevod Marka Višića: Utjeha filozofije<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=UncontrolledTerms&v=Utjeha%20filozofije FFZG]</ref>)
*''De arithmetica''
*''De Topicis Differentiis ''
*''De institutione musica''

== Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2008/documents/hf_ben-xvi_aud_20080312_hr.html Vatikan] Kateheza Pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]]. Srijeda, 12. ožujka 2008.

[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Retorika]]
[[Kategorija:Rimski književnici]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]]
[[Kategorija:Rimski glazbeni teoretičari]]