WikiSysop: bnz

2022-04-29T14:33:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 14:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bodin'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = '''Bodin'''<br>'''Бодин'''		\| ime = '''Bodin'''<br>'''Бодин'''
	\| slika = [[Datoteka:Konstantin Bodin.jpg\|260px]]		\| slika = [[Datoteka:Konstantin Bodin.jpg\|260px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T08:28:58Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 08:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bodin'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Bodin'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = '''Bodin'''<br>'''Бодин'''		\| ime = '''Bodin'''<br>'''Бодин'''
	\| slika = [[Datoteka:Konstantin Bodin.jpg\|260px]]		\| slika = [[Datoteka:Konstantin Bodin.jpg\|260px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T05:04:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:04
Redak 210:		Redak 210:
	==Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga==		==Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga==
	[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat\|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.		[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat\|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.
	}} <ref>{{~~Cite book~~\|last= Kačić Miošić\|first=Andrija \|authorlink= \|title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga\|year= \|url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm\|publisher= \|location= \|id= }}</ref>		}} <ref>{{Citiranje knjige\|last= Kačić Miošić\|first=Andrija \|authorlink= \|title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga\|year= \|url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm\|publisher= \|location= \|id= }}</ref>

	== Povijesni izvori ==		== Povijesni izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T21:38:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = '''Bodin'''<br>'''Бодин'''
| slika = [[Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|260px]]
| opis =
| titula = ''[[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanski kralj]]''
| vladavina = [[1082.]] – [[1099.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Mihailo, kralj dukljanski|Mihailo]]
| nasljednik =
| regent =
| titula1 = [[Bodin#Potvrda kraljevske krune|''Regis Bodin gloriossimi''<br>
''Bodin, veleslavni kralj'']]
| vladavina1 =
| krunidba1 = [[1082.]]
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 = [[Bodin#Bodinov pečat|''καὶ ἐζουσιαστ(η) Διοκλίας (καὶ) Σερβ(ίας)''<br>''Protosevast i eksusijast Duklje i Srbije'']]
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =[[Bodin#Ustanički car|''Цар на България Петър III''<br>''Car Bugarske Petar III.'']]
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Jakvinta]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Mihailo II., dukljanski kralj|Mihailo II.]], [[Đorđe, dukljanski kralj|Đorđe]], Arkiriz, Tomo.
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Vojislavljevići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1099.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolik]]
}}

'''Bodin''' ([[Crnogorski jezik|cnr.]] i [[Srpski jezik|srp.]] Бодин), također u povijesnim izvorima i ''Konstantin Bodin'' ([[grčki|grč.]] ''Κωνσταντίνος Βοδινός'', [[latinski|lat.]] ''Bodinus''-''Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин''), iz [[dinastija|dinastije]] [[Vojislavljevići|Vojislavljevića]], [[crnogorska povijest|jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti]], [[Dukljansko kraljevstvo|vladao Dukljanskim kraljevstvom]] od [[1082.]] do [[1099.]] godine.

Naslijedio je [[prijestolje]] [[Mihailo|od oca, prvog dukljanskog kralja, ''Sclavorum Regi'' ili ''Kralja Slavena'', Mihaila]].

== Opća ocjena ==
Tijekom Bodinove vladavine prva [[Crnogorci|crnogorska]] povijesna [[država]] [[Duklja]] je postala najmoćnijom [[Južni Slaveni|južnoslavenskom]] državom toga doba. Pokraj povijesnoga teritorija Duklje, obuhvaćala je [[vazal|vazalne oblasti]] [[Travunja|Travunju]], [[Zahumlje|Zahumlje]], [[Raška|Rašku]], [[Bosna|Bosnu]], dijelove [[Albanija|Albanije]].

[[Ljetopis popa Dukljanina|Pop Dukljanin u svojem ''Ljetopisu'']] navodi da je Bodin vladao točno 26 godina i 5 mjeseci, no u znanosti nije posve sigurno utvrđeno koju godinu on uzima kao početnu.

== Životopis ==
=== Obitelj ===
Po ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'', Bodinov [[otac]] [[Mihailo]] imao je 11 sinova, 7 iz prvog [[brak]]a s [[princeza|princezom]] iz obitelji [[bugari|bugarskoga]] [[car]]a [[Samuilo|Samuila]], 4 iz drugog braka.

Bodinova su braća Vladimir, Prijaslav, Sergije, Derija, Gavril i Miroslav, a polubraća iz drugog Mihailovog braka s rođakom [[bizant]]skoga [[car|cara]] [[Konstantin IX. Monomah|Konstantina IX. Monomaha]] su Dobroslav, Petrislav, Nićifor (Nikefor) i Teodor.

=== U mladosti ===
Bodin je, još kao mladić, predvodio [[Dukljani|Dukljane]] u [[boj]]evima, skupa s bratom Vladimirom. Godine [[1072.]] pobijedio je [[Srbi|Srbe]] i okupirao [[Raška|Rašku]], a po naredbi svoga oca Mihaila pomagao je, skupa s polubratom Petrislavom, [[Ustanak Jurja Vojteha|bugarske ustanike]] u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]] protiv [[Bizant|bizantske]] vojske.

=== Bodinov pohod na Biznat (Ilirik) ===
[[Bizant]]ski vojskovođa i [[kronika|kroničar]] [[Nikefor Brijenije Mlađi|Nikefor Brijenije]] bilježi kako je u razdoblju od [[1072.]] do  Bodin, po naredbi kralja Mihaila, predvodio vojsku od ''[[Dukljani|Dukljana]] i [[Hrvati|Hrvata]]'' ([[grčki|u grčkom izvorniku]] ''Dioclenses et Chorobatos'') i kako je ta vojska ''zlostavljala [[Ilirik]]''.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Nikefor Brijenije opisuje borbe protiv Dukljana i Hrvata,]</ref>

Dok je Bodin pošao prema [[Niš]]u i [[Podunavlje|Podunavlju]], svog je polubrata i doglavnika Petrila poslao u temi Bugarske.<ref name="Brienije-Mandić">[[Dominik Mandić]]: ''Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora'', [[ZIRAL]], 1972., poglavlje [[Nikefor Brijenije]], str. 170.</ref>

Osvojio je Bodin [[Skoplje]] i [[Niš]] i na [[sjever]]u opsjedao bizantske utvrde na [[Dunav|Dunavu]].

Na drugom mjestu u svojoj [[kronika|kronici]], Brijenije piše:

''...a narod [[Slaven|Slavena]], odbacivši pokornost Romejima'' (Bizanticima - op.a.), ''pustošio je i pljačkao zemlju [[Bugari|Bugara]]. Skoplje i Niš bjehu osvojeni, a i Simium i mjesta oko rijeke [[Sava|Save]] i podunavski gradovi oko Vidina teško su postradali. Hrvati i [[Dukljani]] pobunivši se, cio Ilirik zlostavljahu''.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_dukljani_i_hrvati_zlostavljase_ilirik.htm Nikefor Brijenije: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik"]</ref><ref>[http://books.google.hr/books?id=hUIAAAAAYAAJ&pg=PR1&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Latinski prijevod: ''... quoniam vero Chorobati et Dioclenses Illyricum incursabant, et gens Francorum Italia Siciliaque occupatis gravia in Romanos meditabatur, putavit e re fore Michaël Augustus si Bryennium e Bulgaria Dyrrachium transferret, quae urbs est metropolis Illyrici. .'' ''Sumpto autem ibi aliquo non magno temporis spatio ad expeditionem comparandam duxit exercitum contra Dioclenses et Chorobatos.'' U grčkom izvorniku: ''... έπέί δέ Χωροβάτοι χαί Διοχλείς τήν Ίλλυρίδα... έστράτενσε χατά Δίοχλέων χυί Χωροβάτων.'' Commentarii, Nicephorus Bryennius, ur. August Meineke, str. 102.]</ref>

[[Datoteka: Kraljevina Duklja za vrijeme Bodina.gif|mini|desno|250px|''[[Dukljansko Kraljevstvo|Dukljansko kraljevstvo za doba Bodina]]'']]

=== Ustanički car ===
Bodina su u [[Prizren|Prizrenu]] ili [[Priština|Prištini]] ([[Kosovo]]) [[Ustanak Jurja Vojteha|ustanici okrunili]] za svoga [[car]]a pod imenom

:::'''''Car Bugarske Petar III.'''''

ili [[bugarski|u orig. na bug.]]

:::'''''Цар на България Петър III'''''

''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' o tome izvješćuje<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina'', ''Glavi XL.'', na crnogorskom jeziku]</ref> (''citati na [[Crnogorski jezik|crnogorskom]]''):

{{citat|.... Zatim pođu (Bodin i Petrilo - op.a.) na [[Bugarska|Bugarsku]] i povedu mnoge bitke protiv [[Grci|Grka]] i Bugara, pa zauzmu čitavu [[Bugarska|Bugarsku]], i tu pokrajinu [[Mihailo|kralj Mihala]] dade na upravu svom sinu Bodinu. Potom '''Bodin postavi na svoju glavu [[Kruna|dijademu]] i naredi da ga nazivaju [[car]]em.'''}}

=== Zatočeništvo u Carigradu ===
No, Bizantinci su ubrzo porazili Bodinovu vojsku. Bilo je to prosinca [[1073.]] godine kod ''Paunova polja'' [[Kosovo|u južnom Kosovu]].

Bizantski vojskovođa [[Nikefor Brienije Stariji]] ''...zarati na Dukljane i Hrvate... slomi ih svlada... i uzevši taoce i postavivši jake posade u svakom kraju povrati se u [[Drač]].''<ref name="Brienije-Mandić"/>

Bodin je zarobljen i odveden u ropstvo.

Nekoliko godina proveo je Bodin zatvoren u [[samostan|samostanu]] ''Svetoga Sergija (Srđa) i Baha (Vakha)'' u [[Carigrad]]u, a potom u [[Antiohija|Antiohiji]] (suvremena [[Sirija]]).

Uspio je otuda pobjeći [[1078.]] godine.

=== Povratak u Duklju ===
Od oca Mihaila je, po povratku u Duklju, dobio na upravu [[župa|župu]] [[Grbalj]] s [[Budva|Budvom]].

Godine [[1081.]] vjenčao se s [[Jakvinta|Jakvintom]], kćerkom [[Normani|normanskoga]] vladara ''Arhiriza'' iz [[Bari]]ja ([[Italija]]).

=== Na dukljanskom prijestolju ===
[[Datoteka:Grb dinastije vojislavljevic.gif|mini|150px|desno|[[Grb dinastije Vojislavljevića|''Grb Duklje'']]]]

[[1082.]] godine umire njegov otac, kralj [[Mihailo]], pa ga Bodin naslijeđuje. No, tome je prethodio krvavi obračun s Mihailovim bratom a Bodinovim stricem Radoslavom, koji je na kraju morao pobjeći u susjednu [[Travunija|Travuniju]].

Sukob se nastavio, sada između Bodina i Radoslavljevog sina Branislava, ali je spor nekako izglađen uz posredovanje [[biskup|biskupa]] Petra iz [[Bar (grad)|Bara]].

=== Napadi na Rašku, Bosnu i Albaniju ===
[[Datoteka:Rama_and_creation_of_Vrhbosna.png|thumb|300px|Širenje Duklje na Ramu i Vrhbosnu]]
[[1083.]] i [[1084.]] godine poduzeo je Bodin nove napade na [[Raška|Rašku]], te ju je ponovno pokorio.

Osvajanja je nastavio u [[Bosna|Bosni]], koju je također pokorio. Svoja je dva [[župan]]a, ''Vukana'' i ''Marka'', postavio upraviteljima Raške, a župana ''Stevana'' upraviteljem Bosne.

Potom je nastavio osvajati na jugu, u [[Albanija|Albaniji]], gdje je [[1085.]] godine od [[Normani|Normana]] oteo [[Drač]], no ubrzo predao ga je [[Bizant]]icima.

=== Potvrda kraljevske krune ===
[[Datoteka:Bula klimenta3 barskom nadbiskupu petru.jpg|mini|110px|desno|[[Klement III.|''Bula protupape Klementa III. kojem Bodinu potvrđuje titulu "veleslavnog kralja" i priznaje Dukljansku crkvu'']]]]

[[Klement III., protupapa|Protupapa Klement III.]] [[8. siječnja]] [[1089.]] godine [[Mihailo#Priznavanje kraljevstva|potvrdio je Bodinu kraljevsku titulu njegovoga oca Mihaila]]. Titulira u pismu:

:::'''''regis Bodini gloriossimi'''''

:::'''''Bodina, veleslavnoga kralja''''' <ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_zetski_kralj_mihailo_vojislavljevic.htm O dukljanskim kraljevima, faksimili dokumenata]</ref>

=== Priznanje Dukljanske crkve ===
{{glavni|Dukljanska crkva}}

[[bula|Još u buli]] [[Aleksandar II., papa|pape Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine, [[Dukljanska crkva]] je tretirana kao [[arhiepiskopija]].

U [[Rim|Rimu]] je [[8. siječnja]] [[1089.]] godine izdata ''bula'' kojom je [[Petar I., arhiepiskop dukljanski i nadbiskup barski|Petru, čelnom prelatu Duklje]] potvrđen rang [[arhiepiskop]]ata.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/hriscanstvo_u_cg_od_pocetka_do_crnojevica.htm Dr. Danilo Radojević, ''Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića'']</ref>

[[Dukljanska crkva]] je tada dobila [[sufragan]]stvo nad biskupijama ''barskom, [[Kotorska biskupija|kotorskom]], [[ulcinjska biskupija|ulcinjskom]], [[svačka biskupija|svačkom]], [[skadarska biskupija|skadarskom]], [[Drivastska biskupija|drivastskom]], [[pilotska biskupija|polatskom]], srpskom, [[Bosanska biskupija|bosanskom]] i travunjskom''.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/povijest_dukljansko_barske_nadbiskupije.htm Ivan Jovović, ''Povijest Dukljansko-barske nadbiskupije''] </ref>

Službena titula poglavara Dukljanske crkve je glasila:

:::'''''Arhiepiscopus diocliensis atque antibarensis ecclesiae'''''

[[Petar I., arhiepiskop dukljanski i nadbiskup barski]] je i u Bodinovo vrijene bio poglavar Dukljanske crkve.

=== Prolazak križara ===
Između [[1096.]] i [[1097.]] godine kroz [[Dukljansko Kraljevstvo]] su prolazile postrojbe [[Križarski ratovi|križara]] koje je Bodin gostio u svojoj prijestolnici - [[Skadar|Skadru]].

=== Unutarnje borbe ===
No, unutarnje borbe za vlast su dobile zamah.

Bodinov drugi stric Branislav, te njegovi sinovi Predihna, Petrislav, Dragilo, Tvrdislav, [[Grubeša, dukljanski kralj|Grubeša]] i [[Gradihna, dukljanski kralj|Gradihna]], organizirali su snažnu [[opozicija|opoziciju]] koja je kanila organizirati [[državni udar|prevrat]]. Bodin je zarobio Branislava i dao ga baciti u tamnicu u [[Skadar|Skadru]] a njegovi su sinovi uspjeli pobjeći u [[Dubrovnik]].

=== Napad na Dubrovnik ===
Bodin je stoga poduzeo oružanu akciju protiv Dubrovčana u čemu mu je pomogla vojska njegova bosanskoga namjesnika ''Stevana''.

Dukljanska je vojska opsjedala Dubrovnik i na koncu su [[1104.]] godine uspjeli u nakani: Dubrovnik je zauzet a Bodinovi rođaci su protjerani, pa su neprijateljstva s Dubrovčanima svršena.

Bodin je Dubrovčanima podigao jednu od utvrda i dao im je na upravljanje.

=== Smrt ===
Nakon 26 godina vladavine umro je Bodin [[1099.]] godine.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0584-9888/2005/0584-98880542045Z.pdf Тибор Живковић: Два питања из времена владавине краља Бодина, Зборник радова Византолошког инситута XLII, 2005. str. 52., 56.], pristupljeno 8. travnja 2013.</ref> Pokopan je u [[samostan]]u ''Sv.Srđa i Vakha'' pokraj rijeke [[Bojana|Bojane]]. Nakon njegove smrti moć je Dukljanskoga kraljevstva trajno opala.

== Bodinov pečat ==
[[Datoteka:Bodinov pecat.jpg|mini|270px|desno|''[[Bodinov pečat]]'']]

Olovni [[pečat]] dukljanskoga kralja Bodina pronađen je u ''Arheološkom muzeju'' u [[Istanbul]]u, a znanstvenoj javnosti pokazan [[2008.]] godine.<ref>Jean-Claude Cheynet, ''La place de la Serbie dans la diplomatie Byzantine à la fin du XI e siècle'', Zbornik radova Vizantološkog instituta , XLV, Beograd, 2008., 89–9</ref>

Otkriće predstavlja prvorazredni događaj za proučavanje crnogorske [[Srednji vijek|medijevalistike]], [[sfragistika|sfragistike]] i uopće cjelokupne [[crnogorska povijest|crnogorske nacionalne povijesti]].

Na prednjoj strani pečata nalazi se poprsje ''Svetoga Teodora'' koji u desnoj ruci drži [[koplje]], a u lijevoj [[štit]], u čijem je središtu prikazan [[biser]] od kojega se prema rubovima [[štit]]a šire zraci.

Djelimočno oštećeni kružni natpis na prednjoj i zadnjoj strani pečata na [[grčki|grčkome jeziku]] glasi:

:::'''''Konstantin, [[protosevast]] i eksusijast Duklje i Srbije'''''<ref name="O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine">{{cg oznaka}} [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/93246-bodinov-olovni-peat-zlatnog-sjaja.html O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine]</ref>

U originalu:

:::'''''καὶ ἐζουσιαστ(η) Διοκλίας (καὶ) Σερβ(ίας)'''''<ref name="O Bodinovom pečatu pronađenom 2008. godine"/>

== Titula protosevasta ==
Među [[Južni Slaveni|vladarima iz redova Južih Slavenena]] je jedini Bodin, koliko je poznato, nositelj izuzetno visoke [[bizant]]ske [[titula|titule]] ''[[protosevast]]a'' ([[grčki|grč.]] ''πρωτοσέβαστος'').

Titula ''protosevasta'', prvog (''proto'') među ''[[sevast]]ima'', nastala u doba [[car]]a [[Aleksije I. Komnen|Aleksija I. Komnena]].

Kasnije je titula je dodijeljivana bliskim srodnicima samog [[car]]a.

{{glavni|Protosevast}}

== Bodinova povelja ==
[[Slika:Lokrum island, Benedictine monastery.jpg|mini|lijevo|180px|[[Lokrum#Benediktinska opatija sv. Marije|''Benediktinska opatija u Šumetu koju je Bodin darivao'']]]]

U povelji iz [[1100.]] godine Bodin je [[Dubrovnik|Dubrovčanima]], odnosno [[Benediktinci|benediktinskom]] [[samostan]]u na [[Lokrum]]u darivao ''[[Lokrum#Benediktinska opatija sv. Marije|crkvu Sv. Martina]]'' u [[Šumet (Dubrovnik)|Šumetu]].<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/povelja_dukljanskog_kralja_bodina_o_poklonu_crkve_na_lokrumu.htm Rotković, ''Povelja dukljanskog kralja Bodina'']</ref>

{{glavni|Povelje dukljanskih vladara}}

U ''Bodinovoj povelji'' između ostalog, piše (''prijevod s [[latinski|lat.]] na [[Crnogorski jezik|crnogorski]]''):

{{citat|U ime gospoda našeg [[Isus Krist|Isusa Hrista]] [[1110.|godine od utemeljenja hiljadu stote]], indikcije osme. Potvrđuje se ova povelja i nepokretno imanje od mene, božjom milošću [[kralj]]a Bodina: Neka je svima znano da mjesto Sv. Martin de Zoncheto sa svim [[posjed|pośedima]] i [[vinograd]]ima koji se nalaze na tome mjestu dajemo [[manastir]]u svetoga [[Benedikt]]a, da imaju dopuštenje [[monah|monasi]] da ga zauvijek uživaju i da nemaju neprilika ni od koga nas današnjih i budućih...}}.

== Nasljednik ==
[[Đorđe, dukljanski kralj|Đorđe]], Bodinov sin, u dva je navrata dukljanski kralj, najprije uz prijekide od [[1113.]] do [[1118.]] godine a onda u razdoblju od [[1125.]] do [[1131.]] godine. Sa svojom majkom Jakvintom pokušao je obnoviti slavu i nezavisnost Bodinove države. No, [[Bizant]] je iskoristio unutarnje borbe, pa su uz potporu unutarnjih neprijatelja i [[Srbi|Srba]] poduzeli vojni napad na Duklju, zauzeli prijestolnicu [[Skadar]], uhitili Đorđa i odveli ga u [[Carigrad]] gdje je i umro.<ref>{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina'', glava XLV. o Bodinovu sinu kralju Đorđu]</ref>

==Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga==
[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.
}} <ref>{{Cite book|last= Kačić Miošić|first=Andrija |authorlink= |title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga|year= |url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm|publisher= |location= |id= }}</ref>

== Povijesni izvori ==
* {{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/borba_sa_normanima_kod_draca.htm Borba Bizantinaca s Normanima kod Drača i držanje Bodina (1081.g.)]
* {{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_kralj_bodin_uznemirava_normane.htm Dukljanski Kralj Bodin uznemirava Normane (1083.g.)]
* {{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/antipapa_kliment3_vilberg_daje_nadbiskupski_plast_biskupu_barskom_petru.htm Papa Klement III. Vilbert daje nadbiskupski plašt Petru, biskupu barskome (8. siječanj 1089.)]
* {{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/papa_kliment3_barskom_nadbiskupu_petru_pise.htm Papa Klement III. 1089. piše barskom nadbiskupu Petru]
* {{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanski_kralj_bodin_i_dalmati_napadaju_vizantijske_oblasti.htm Dukljanski kralj Bodin i Dalmati napadaju bizantske oblasti]

== Vanjske poveznice ==
* Dr. [[Fran Milobar]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/zivot_dukljanske_kraljevine.htm ''Dukljansko kraljevstvo'', Sarajevo, 1900.g. (odlomak)]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Bodin}}
[[Kategorija:Dukljanski vladari]]
[[Kategorija:Crnogorski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Bugarski vladari|Petar III.]]

Bodin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica