WikiSysop: bnz

2022-04-30T09:22:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 09:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Božena Martinčević'''-->~~'''Božena Martinčević''' rođ. Popović ([[1939.]] — [[Split]], [[30. lipnja]] [[2020.]]),<ref name=osmrtnica>[https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=02.07.2020 ''Osmrtnice 2. srpnja 2020.''] Slobodna Dalmacija. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> hrvatska [[modna kreatorica]], promotorica hrvatskih običaja, njegovateljica dalmatinskog [[etnograf]]skog blaga, likovna umjetnica, [[hrvatska književnica\|književnica]], doajenica splitske [[moda\|mode]].<ref name=odlazak>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/odlazak-doajenke-splitske-mode-preminula-bozena-martincevic/ '' ODLAZAK DOAJENKE SPLITSKE MODE Preminula Božena Martinčević''] Dalmacija danas. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref><ref>N.M.:[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/tuzna-vijest--preminula-je-bozena-martincevic-neumorna-njegovateljica-dalmatinskog-etnografskog-blaga/69175 ''TUŽNA VIJEST: Preminula je Božena Martinčević neumorna njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga ''] Dalmatinski portal. 2. srpnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> Jedna od rodonačelnica splitske mode i stila nadahnutog etno tradicijom. Najveća je splitska [[tekstilna umjetnost\|tekstilna umjetnica]] svih vremena<ref name=Pomast>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slavnu-splitsku-kreatoricu-vec-su-proglasili-mrtvom-u-gradu-primila-sam-posljednju-pomast-i-pozdravila-se-s-najblizima-a-onda-se-dogodilo-cudo-po-duhu-svetom-503242 ''Slavnu splitsku kreatoricu već su proglasili mrtvom u gradu: Primila sam posljednju pomast i pozdravila se s najbližima, a onda se dogodilo čudo po Duhu Svetom! ''] Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 2017. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>, jedna od najistaknutijih hrvatskih predstavnica umjetničke modne scene, pionirka [[etno-moda\|etno-mode]] i [[dizajn]]a u Hrvatskoj uopće.<ref name=Domovinskom>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/ove-dvije-dalmatinke-svoju-su-struku-okrenule-u-pomoc-u-domovinskom-ratu-sivali-smo-jastuke-za-lijesove-danas-sijemo-maske-za-prezivljavanje-1014768 '' Ove dvije Dalmatinke svoju su struku okrenule u pomoć: U Domovinskom ratu šivali smo jastuke za lijesove, danas šijemo maske za preživljavanje''] Slobodna Dalmacija. 7. travnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>		'''Božena Martinčević''' rođ. Popović ([[1939.]] — [[Split]], [[30. lipnja]] [[2020.]]),<ref name=osmrtnica>[https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=02.07.2020 ''Osmrtnice 2. srpnja 2020.''] Slobodna Dalmacija. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> hrvatska [[modna kreatorica]], promotorica hrvatskih običaja, njegovateljica dalmatinskog [[etnograf]]skog blaga, likovna umjetnica, [[hrvatska književnica\|književnica]], doajenica splitske [[moda\|mode]].<ref name=odlazak>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/odlazak-doajenke-splitske-mode-preminula-bozena-martincevic/ '' ODLAZAK DOAJENKE SPLITSKE MODE Preminula Božena Martinčević''] Dalmacija danas. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref><ref>N.M.:[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/tuzna-vijest--preminula-je-bozena-martincevic-neumorna-njegovateljica-dalmatinskog-etnografskog-blaga/69175 ''TUŽNA VIJEST: Preminula je Božena Martinčević neumorna njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga ''] Dalmatinski portal. 2. srpnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> Jedna od rodonačelnica splitske mode i stila nadahnutog etno tradicijom. Najveća je splitska [[tekstilna umjetnost\|tekstilna umjetnica]] svih vremena<ref name=Pomast>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slavnu-splitsku-kreatoricu-vec-su-proglasili-mrtvom-u-gradu-primila-sam-posljednju-pomast-i-pozdravila-se-s-najblizima-a-onda-se-dogodilo-cudo-po-duhu-svetom-503242 ''Slavnu splitsku kreatoricu već su proglasili mrtvom u gradu: Primila sam posljednju pomast i pozdravila se s najbližima, a onda se dogodilo čudo po Duhu Svetom! ''] Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 2017. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>, jedna od najistaknutijih hrvatskih predstavnica umjetničke modne scene, pionirka [[etno-moda\|etno-mode]] i [[dizajn]]a u Hrvatskoj uopće.<ref name=Domovinskom>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/ove-dvije-dalmatinke-svoju-su-struku-okrenule-u-pomoc-u-domovinskom-ratu-sivali-smo-jastuke-za-lijesove-danas-sijemo-maske-za-prezivljavanje-1014768 '' Ove dvije Dalmatinke svoju su struku okrenule u pomoć: U Domovinskom ratu šivali smo jastuke za lijesove, danas šijemo maske za preživljavanje''] Slobodna Dalmacija. 7. travnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T00:42:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Božena Martinčević''' rođ. Popović ([[1939.]] — [[Split]], [[30. lipnja]] [[2020.]]),<ref name=osmrtnica>[https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=02.07.2020 ''Osmrtnice 2. srpnja 2020.''] Slobodna Dalmacija. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> hrvatska [[modna kreatorica]], promotorica hrvatskih običaja, njegovateljica dalmatinskog [[etnograf]]skog blaga, likovna umjetnica, [[hrvatska književnica|književnica]], doajenica splitske [[moda|mode]].<ref name=odlazak>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/odlazak-doajenke-splitske-mode-preminula-bozena-martincevic/ '' ODLAZAK DOAJENKE SPLITSKE MODE Preminula Božena Martinčević''] Dalmacija danas. 2. srpnja 2000. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref><ref>N.M.:[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/tuzna-vijest--preminula-je-bozena-martincevic-neumorna-njegovateljica-dalmatinskog-etnografskog-blaga/69175 ''TUŽNA VIJEST: Preminula je Božena Martinčević neumorna njegovateljica dalmatinskog etnografskog blaga ''] Dalmatinski portal. 2. srpnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> Jedna od rodonačelnica splitske mode i stila nadahnutog etno tradicijom. Najveća je splitska [[tekstilna umjetnost|tekstilna umjetnica]] svih vremena<ref name=Pomast>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/slavnu-splitsku-kreatoricu-vec-su-proglasili-mrtvom-u-gradu-primila-sam-posljednju-pomast-i-pozdravila-se-s-najblizima-a-onda-se-dogodilo-cudo-po-duhu-svetom-503242 ''Slavnu splitsku kreatoricu već su proglasili mrtvom u gradu: Primila sam posljednju pomast i pozdravila se s najbližima, a onda se dogodilo čudo po Duhu Svetom! ''] Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 2017. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>, jedna od najistaknutijih hrvatskih predstavnica umjetničke modne scene, pionirka [[etno-moda|etno-mode]] i [[dizajn]]a u Hrvatskoj uopće.<ref name=Domovinskom>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/ove-dvije-dalmatinke-svoju-su-struku-okrenule-u-pomoc-u-domovinskom-ratu-sivali-smo-jastuke-za-lijesove-danas-sijemo-maske-za-prezivljavanje-1014768 '' Ove dvije Dalmatinke svoju su struku okrenule u pomoć: U Domovinskom ratu šivali smo jastuke za lijesove, danas šijemo maske za preživljavanje''] Slobodna Dalmacija. 7. travnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>

== Životopis ==
Rodila se je u velikoj obitelji hrvatskih domoljuba. Imala je trinaestero sestara i braće. Djetinjstvo je bilo teško i gladno. Oca su joj uhitili i izmučili oca jer je bio [[HSS|radićevac]]. Također su joj ni krivu ni dužnu na nekoliko godina zatvorili i mučili majku. Zbog pretrpljenih trauma s pravom može reći da joj je bilo ukradeno djetinjstvo. Posljedice tih trauma u predškolskoj dobi, osjećala je i u zrelim sedamdesetima. <ref name=memoari/>

Bila je velika katolkinja. Često se družila s don [[Mladen Parlov|Mladenom Parlovom]], profesorom na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Splitu<ref name=Pomast/>, kojeg je prvi put upoznala kad joj je život nanio težak udarac. Bilo je to kad joj je zatvoren njen modni salon, koji je bio svojevrsni muzej. <ref name=memoari/> Osobito je mnogo razgovarala s njim otkad je uređivao njenu autobiografsku knjigu ''Dica prestrašenih lica''.<ref name=Pomast/> Svoje je zapise odnijela prof. Parlovu. Jednog ga je dana potražila u [[Nadbiskupijsko sjemenište u Splitu|Nadbiskupijskom sjemeništu]], donijevši mu nasumične zapise koji nisu bili sređeni, nego "hrpa papirušina". Don Mladen ih je strpljivo pročitao i složio. Osobno je ilustrirala cijelu knjigu, uključujući i naslovnicu. Prevladavaju motivi iz etno-tradicije, kao nečega što joj je, uz ljubav prema hrvatskoj domovini, obilježilo život. O ilustraciji naslovnice odlučio je don Mladen Parlov. Knjiga je promovirana u galeriji "Vinko Draganja OP" dominikanskog samostana u Splitu 15. rujna 2016. godine. Premda je autobiografska knjiga sadrži spomen dragih ljudim koje je kroz život gubila, no i upoznavala, koji su joj pomogli kad je s djecom ostala sama bez muške podrške i bez žive obitelji. Zbog toga zbirka sjećanja i pjesama o proživjelom sadrži izvjesnu optimističnu notu.

Bila je gorljiva čuvarica etno-baštine.<ref name=memoari>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/splitska-kreatorica-bozena-martincevic-objavila-memoare-bila-sam-gladna-oca-su-mi-mucili-majku-zatvorili-425219 ''Splitska kreatorica Božena Martinčević objavila memoare: Bila sam gladna, oca su mi mučili, majku zatvorili... ''] Slobodna Dalmacija. 15. rujna 2016. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>
Dugo je godina u Marmontovoj u ulici u Splitu imala [[modni salon]] ''Nostalgija'' u kojemu je promicala hrvatsku narodnu nošnju i folklornu baštinu. Dosegao je kultni status po promicanoj [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]] i folklornoj baštini.<ref>Mladen Vuković: [https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/treca-zbirka-stihova-bozene-martincevic/178896/ '' Treća zbirka stihova Božene Martinčević''] Hrvatski radio Split. 15. rujna 2018. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> Premda su joj modne kreacije nadahnute tradicijom Zagore, dalmatinskog priobalja i Slavonije, svaka je odražavala njen slobodan umjetnički duh.<ref name=izložba>(): [https://visitsplit.com/hr/4430/otvorenje-izlozbe-nostalgija-u-novom-ruhu ''Otvorenje izložbe „Nostalgija u novom ruhu“ ''] Turistička zajednica Grada Splita. 31. siječnja 2020. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref>
Njen modni salon nije bio mjesto gdje je stjecala bogatstvo: nakon odlaska u mirovinu, živjela je skromno, kao svaka prosječna hrvatska umirovljenica.<ref name=memoari/> Modni salon zatvorila je 2007. godine<ref name=odlazak/>, a ugasili su ga oni koji žele ubrati najam. To joj je bio jedan od teških trenutaka u životu.<ref name=memoari/>

Kao ugledna modna dizajnerica njene [[modna revija|modne revije]] bile su dijelom programa natjecanja ljepote kao Miss Dalmacije, poput etnokolekcije ''Od ravne Slavonije do kamenite Dalmacije ''.<ref>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/nova-miss-dalmacije-studira-dizajn-zeli-ostati-u-modnoj-industriji-183028 ''Nova Miss Dalmacije studira dizajn, želi ostati u modnoj industriji ''] Slobodna Dalmacija. 21. listopada 2012. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> Više puta je donirala [[Etnografski muzej Split|Etnografski muzej]] i [[Muzej grada Splita]]. 2019. godine gospođa donirala je kreacije nastale od početka 1980-ih godina pa sve do zatvaranja njena modnog salona.<ref name=odlazak/> Donirane kreacije izložene su u Muzeju grada Splita<ref name=izložba/>, što nije njena jedina izložba. Izlagala je na izložbama [[tapiserija]] i dr.<ref>''Tapiserija u Hrvatskoj'', ULUPUH, 1988.{{NSK-zapis|802641 }}</ref><ref>''Škart je art'', MORH, 2008. {{NSK-zapis|695791 }}</ref><ref>''Moja zastava'', ULUPUH, 2008. {{NSK-zapis|705618}}</ref> Objavila je zbirke pjesama, memoare i dr. <ref name=odlazak/> Iza nje je je veliko mnoštvo revija i humanitarnog rada.<ref name=Pomast/> Često je bila u prilici zaraditi i veće novce, ali nije htjela zarađivati na svetinjama (nudili su joj dizajnerski vizualizirati lik Gospe s njezinim prepoznatljivim velom) niti na tuđoj nesreći. Ni u najvećoj osobnoj krizi nije htjela naplatiti haljinice za umrlu djecu, darivala je haljinice za novorođene djevojčice iz tvrdokorno patrijarhalnih obitelji koje nisu rado dočekalo "još jedno u mnoštvu ženske djece" i sl.<ref name=Domovinskom/>

U Domovinskom ratu bila je u svojim srednjim godinama i zenitu snage na splitskoj modnoj pozornici. Među prvima javila se je u [[Art-garda|Art-gardu]] te se stavila na raspolaganje [[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|Četvrtoj gardijskoj brigadi]], čijom članicom bila i poslije rata, kao dio Umjetničke sekcije veterana Četvrte. U Art-gardi šivala je jastuke<ref>Jastuci u lijesovima.</ref> za poginule hrvatske vojnike i [[jastučić za odličja|jastučiće za odličja]]. Za odličja je izrađivala ukrasne jastučiće s [[Hrvatski pleter|hrvatskim pleterom]], a za podglavlja jednostavnije. Jastuci su uvijek bili od pliša. Jednom nije mogla nabaviti materijal za jastuke, te je za to oderala dvije fotelje iz vlastitog stana.<ref name=memoari>Lenka Gospodnetić: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/splitska-kreatorica-bozena-martincevic-objavila-memoare-bila-sam-gladna-oca-su-mi-mucili-majku-zatvorili-425219 ''Splitska kreatorica Božena Martinčević objavila memoare: Bila sam gladna, oca su mi mučili, majku zatvorili... ''] Slobodna Dalmacija. 15. rujna 2016. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> U teškim danima Domovinskog rata, njen modni salon u Marmontovoj bila je mala domoljubna oaza ljepote.<ref name=memoari/>

U životu je pobolijevala. Pretkraj joj je život bio ugrožen zbog teškog pada, tromba u nozi i tvrdokornih bakterija koje su joj skoro uništile pluća. Bila je i pala u komu, već je svećenik bio dati joj bolesničko pomazanje, ali je iznenađujuće ozdravila, što je pripisivala Duhu Svetom. U svojim sedamdesetima otkrila je slikarski dar te se je bavila slikarstvom, osobito poslije buđenja iz kome.<ref name=Pomast/> Govorila je da joj netko cijeli život šalje Zlo na nju,<ref name=Pomast/> ali je isticala da su tu uvijek oko nje bili anđeli koji su joj pružili ruku kad se najmanje nadala.<ref name=memoari/>

Članica [[ULUPUH]]<ref>[https://ulupuh.hr/clanovi/martincevic-bozena/ ''Članovi: Božena Martinčević''] ULUPUH. Pristupljeno 4. srpnja 2020.</ref> i tekstilne sekcije [[HDLU|Hrvatskog društva likovnih umjetnika]].<ref name=memoari/>

Umrla je u svome stanu u Splitu<ref name=odlazak/> 30. lipnja 2020. godine.<ref name=osmrtnica/> Pokopana je na na groblju na Lovrincu.<ref name=odlazak/>

== Književna djela ==
* ''Poslije mladosti'', HDLU, zbirka pjesama, 1996. <ref>Poslije mladosti. {{NSK-zapis|168363}}</ref>
* ''Dica prestrašenih lica'', autobiografski zapisi, Matica hrvatska, 2016.<ref>Dica prestrašenih lica. {{NSK-zapis|941971 }}</ref>
* ''Zita (stihovi i slike)'', Crkva u svijetu, 2018. <ref>Zita. {{NSK-zapis|1004796 }}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Martinčević, Božena}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Modni kreatori]]
[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]

Božena Martinčević - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica