WikiSysop: /* =Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e) */

2026-02-05T08:37:05Z

=Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e)

←Starija inačica		Inačica od 5. veljača 2026. u 08:37
Redak 32:		Redak 32:
	* NEC μPD7220 (1982.) — napredni grafički kontroler sposoban za prijenos i popunjavanje bitmapi putem DMA.		* NEC μPD7220 (1982.) — napredni grafički kontroler sposoban za prijenos i popunjavanje bitmapi putem DMA.

	===Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e)==		===Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e)===

	Blitteri postaju ključni dio kućnih računala i igraćih konzola:		Blitteri postaju ključni dio kućnih računala i igraćih konzola:

	* Amiga (1985.) — jedan od najpoznatijih blittera, sposoban za 16‑bitne logičke operacije nad tri izvora i odredištem.		* [[Amiga]] (1985.) — jedan od najpoznatijih blittera, sposoban za 16‑bitne logičke operacije nad tri izvora i odredištem.
	* [[Atari ST]] (1987.) — BLiTTER čip s 16 načina kombiniranja podataka.		* [[Atari ST]] (1987.) — BLiTTER čip s 16 načina kombiniranja podataka.
	* [[Atari Lynx]] (1989.) — blitter s mogućnošću skaliranja i distorzije grafike.		* [[Atari Lynx]] (1989.) — blitter s mogućnošću skaliranja i distorzije grafike.

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir | naziv = Blitter | tip = integrirani sklop | područje = računalna grafika, arhitektura računala | funkcija = ubrzano premještanje i obrada blokova podataka | prvi_pojmovi = 1970-e | povezan_s = bit blit, grafički procesor, DMA }} ''Blitter''' je specijalizirano sklopovlje sklop namijenjen brzom premještanju, kopiranju i logičkoj obradi blokova podataka u memoriji. Najčešće se koristi za manipulaciju bitmapama, što uključuj...«.

2026-02-05T08:36:37Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir | naziv = Blitter | tip = integrirani sklop | područje = računalna grafika, arhitektura računala | funkcija = ubrzano premještanje i obrada blokova podataka | prvi_pojmovi = 1970-e | povezan_s = bit blit, grafički procesor, DMA }} ''Blitter''' je specijalizirano sklopovlje sklop namijenjen brzom premještanju, kopiranju i logičkoj obradi blokova podataka u memoriji. Najčešće se koristi za manipulaciju bitmapama, što uključuj...«.

Nova stranica

{{Infookvir
| naziv = Blitter
| tip = integrirani sklop
| područje = računalna grafika, arhitektura računala
| funkcija = ubrzano premještanje i obrada blokova podataka
| prvi_pojmovi = 1970-e
| povezan_s = bit blit, grafički procesor, DMA
}}

''Blitter''' je specijalizirano sklopovlje sklop namijenjen brzom premještanju, kopiranju i logičkoj obradi blokova podataka u memoriji. Najčešće se koristi za manipulaciju bitmapama, što uključuje crtanje prozora, ikona, pozadina i grafičkih elemenata u 2D sustavima. Za razliku od CPU‑a, blitter može izvoditi jednostavne, ali masovno ponavljajuće operacije paralelno i uz znatno manju potrošnju ciklusa.

Naziv potječe od operacije bit blit (bit‑block transfer), razvijene na sustavu [[Xerox Alto]] 1973.<ref>{{cite web|url=https://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/dd183370(v=vs.85).aspx|title=BitBlt function|website=Windows Dev Network|publisher=Microsoft|access-date=2 October 2016}}</ref> godine.

==Namjena i funkcija==

Blitter je dizajniran da preuzme zadatke koji bi inače opteretili CPU, osobito u sustavima gdje se grafika crta izravnim upisom u frame buffer. Njegove osnovne funkcije uključuju:

* kopiranje pravokutnih područja memorije
* kombiniranje izvora i odredišta logičkim operacijama
* rukovanje transparentnim pikselima
* rad s neporavnatim bitnim poljima
* popunjavanje područja (fill operacije)

Time se ubrzava prikaz grafike, animacija i korisničkih sučelja.

==Povijesni razvoj==

===Rani sustavi (1970-e – početak 1980-ih)===
* Xerox Alto (1973.) — prvi sustav s implementiranom bit‑blit operacijom u mikro‑kodu, što je omogućilo znatno brže grafičke operacije od softverskih rješenja

* Bally Astrocade (1978.) — rani kućni sustav s primitivnim blitterom.
* NEC μPD7220 (1982.) — napredni grafički kontroler sposoban za prijenos i popunjavanje bitmapi putem DMA.

===Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e)==

Blitteri postaju ključni dio kućnih računala i igraćih konzola:

* Amiga (1985.) — jedan od najpoznatijih blittera, sposoban za 16‑bitne logičke operacije nad tri izvora i odredištem.
* [[Atari ST]] (1987.) — BLiTTER čip s 16 načina kombiniranja podataka.
* [[Atari Lynx]] (1989.) — blitter s mogućnošću skaliranja i distorzije grafike.
* [[Atari Jaguar]] (1993.) — blitter integriran u čip Tom, dio napredne grafičke arhitekture konzole

==Postupni nestanak==

S pojavom programabilnih [[GPU]]‑ova, blitteri gube važnost kao samostalni sklopovi. Njihove funkcije postaju dio šire grafičke arhitekture.

==Način rada==

Blitter obično radi tako da CPU:

* upiše parametre operacije u posebne registre (izvor, odredište, dimenzije, način kombiniranja),
* pokrene blitter,
* nastavi s drugim zadacima dok blitter autonomno obrađuje memoriju.

Blitter može koristiti:

* transparentne piksele (npr. boja 0 se preskače),
* maske za selektivno kopiranje,
* logičke operacije (AND, OR, XOR, NOT) za kombiniranje slojeva.

==Blitter i sprites sustavi==

Blitteri i sprites rješavaju slične probleme, ali na različite načine:

* Sprites se renderiraju „u letu“ bez izmjene frame buffera.
* Blitter izravno mijenja sadržaj memorije.

Sprites sustavi imaju ograničenja po broju objekata po liniji, dok blitter omogućuje slobodnije crtanje, ali troši memorijsku propusnost.

==Značaj==

Blitter je bio ključan za razvoj:

* ranih grafičkih sučelja
* 2D videoigara
* animacija i efekata
* kućnih računala 1980‑ih i 1990‑ih

Njegov koncept i danas živi u GPU‑ovima, gdje se slične operacije izvode u znatno naprednijem obliku.

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Računalna grafika]]
[[Kategorija:Integrirani sklopovi]]
[[Kategorija:Arhitektura računala]]

Blitter - Povijest promjena

WikiSysop: /* =Zlatno doba blittera (1980-e – 1990-e) */