WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Augusta Malmströma, 1860. Nalazi se u muzeju Smålands u Växju.]] '''Blenda''' je švedska junakinja koja je, prema legendi, povela žene iz sela Värenda u borbu protiv danske pljačkaške vojske i porazila je.{{cite book|title=Sveriges stormaktstid|publisher=Historiska Media...«.

2025-06-22T05:29:23Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »thumb|''Blenda poziva verendske žene da se osvete Dancima za razaranja'', slika [[August Malmström|Augusta Malmströma, 1860. Nalazi se u muzeju Smålands u Växju.]] '''Blenda''' je švedska junakinja koja je, prema legendi, povela žene iz sela Värenda u borbu protiv danske pljačkaške vojske i porazila je.<ref>{{cite book|title=Sveriges stormaktstid|publisher=Historiska Media...«.

Nova stranica

[[Slika:Blenda uppmanar - August Malmström 1860.jpg|thumb|''Blenda poziva verendske žene da se osvete Dancima za razaranja'', slika [[August Malmström|Augusta Malmströma]], 1860. Nalazi se u muzeju Smålands u [[Växjö|Växju]].]]
'''Blenda''' je švedska junakinja koja je, prema legendi, povela žene iz sela Värenda u borbu protiv danske pljačkaške vojske i porazila je.<ref>{{cite book|title=Sveriges stormaktstid|publisher=Historiska Media|date=2021|isbn=978-91-7789-624-1|first=Dick|last=Harrison|pages=248-249}}</ref>

Dok su verendski muškarci bili u ratnom pohodu s kraljem Alleom u Västergötlandu, Danci su napali selo. Verendske žene pozvale su Dance na gozbu na brevalskoj vrištini, a kad su se Danci napili, izbole su ih i ubile. Govori se kako je verendskim ženama u počast dodijeljeno pravo na nasljedstvo, u čemu su postale jednake muškarcima, i da su otad na dan svojeg vjenčanja na putu prema crkvi smjele biti u punoj ratničkoj opremi i udarati u bubnjeve.<ref>{{Citiranje knjige |last=Stålberg |first=Wilhelmina |title=Anteckningar om svenska qvinnor |year=1864. |pages=39–41}}</ref>

Legendu je krajem 17. stoljeća otkrio pukovnijski intendant Petter Rudebeck i dugo je bila tema ozbiljnih povijesnih istraživanja. Zapisana je 1691. kao osnova za ilustracije u djelu ''Suecia antiqua et hodierna'', a na karti brevalske vrištine otisnutoj nekoliko godina poslije pojavljuje se Blendino ime.

Priča se brzo proširila, a kad ju je Olof von Dalin uvrstio u svoja povijesna djela, stekla je vjerodostojnost.<ref name="su1938">{{cite book |editor=[[Gunnar Carlquist|Carlquist, Gunnar]] |year=1938. |title=[[Svensk uppslagsbok]] – četvrti svezak | publication-place=Malmö |publisher=Svensk Uppslagsbok AB |page=292}}</ref> Rudebeck je navodno oblikovao legendu prema drevnoj priči o Filotidi, ropkinji koja je na sličan način uspjela zaustaviti [[Fidenae|fidensku]] vojsku koja je okružila Rim nakon što su Gali 387. godine pr. Kr. napali i oslabili taj grad.<ref>{{cite book|first=Alf|last=Henrikson|title=Antikens historier: Rom|publisher=Albert Bonniers förlag|year=1958.|ISBN=91-0-057394-9|page=50}}</ref>

Međutim, dijelovi priče stariji su od zapisa i mogu se pronaći u djelu ''Inventarium Ecclesiæ Sueogothorum'' Joannesa Baaziusa Starijeg i zapisima Johana Stiernhööka, no ti su zapisi relativno kratki i u njima se ne spominje Blendino ime. Već je 1637. spomenuto da su žene davno dobile jednaka prava na nasljeđe i da se ta prava temelje na starijim zakonima, no bez preciznijih podataka.<ref name="su1938"/>

Prema Rudebecku ti su se događaji odvili 2493. godine poslije postanka svijeta.

Legendi se nekoliko puta pokušavala pronaći povijesna podloga. Stiernhöök je pokušao datirati zbivanja u 8. stoljeće. Von Dalin pretpostavio je da se bitka odvila 1270-ih, kad je Erik Klipping napao Småland. Sven Lagerbring sa zadrškom je procijenio da se događaj odvio 1150-ih, kad je kralj Sven III. Danski napao Švedsku. Kasniji su autori pretpostavili da se sve odvilo u vrijeme napada Sigurda I. Križara 1123. ili za vrijeme bitki ubrzo nakon sastanka triju kraljeva 1101.

Carl Johan Schlyter u svojem je istraživanju pretpostavio da je priča izmišljena kako bi se objasnila pojava jednakih prava na nasljedstvo u Värendu. Tu je legendu s tim pravom prvi put povezao Johan Stiernhöök, koji je zaključio da je verendskim ženama to pravo dao „Hakon Ring” (Sigurd Ring) kao nagradu za hrabrost koju su iskazale u bitki na Brávelliru protiv Haralda Hildetanda.<ref>''De iure sueonum et gothorum vetusto'', 1672., str. 186</ref>

Proširena inačica, u kojoj se prvi put spominje Blendino ime, navodi se u zahtjevima koje su stanovnici područja predavali 1680-ih i 1690-ih kako bi zaštitili jednaka prava na nasljeđe i dijelom kako bi se usprotivili novom crkvenom zakonu koji je zabranio sviranje bubnjeva u svadbenoj povorci.<ref>{{Citiranje knjige |title=Nordisk familjebok – 2. svezak |year=1905. |pages=816.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Legende]]

Blenda - Povijest promjena