Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-06T21:01:32Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 21:01
Redak 47:		Redak 47:


	{{~~Predložak:~~Judaizam}}		{{Judaizam}}

	[[Kategorija:Stari zavjet]]		[[Kategorija:Stari zavjet]]
	[[Kategorija:Judaizam]]		[[Kategorija:Judaizam]]

WikiSysop: bnz

2022-04-29T09:37:28Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 09:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Blagdan sjenica'''-->~~Blagdan sjenica (hebr.: סֻכּוֹת, sukot) [[Stari zavjet\|starozavjetni]] je [[Židovi\|židovski]] [[hodočasnički blagdani\|hodočasnički blagdan]] koji se obilježava u jesen, petnaestog dana mjeseca tišrija (rujan ili listopad). Traje osam dana i jedan je od triju velikih hodočasničkih blagdana (uz [[Blagdan beskvasnih kruhova]] i [[Blagdan sedmica]]), u kojima se Židovi spominju biblijskog putovanja svojeg naroda prema [[obećana zemlja\|obećanoj zemlji]].		Blagdan sjenica (hebr.: סֻכּוֹת, sukot) [[Stari zavjet\|starozavjetni]] je [[Židovi\|židovski]] [[hodočasnički blagdani\|hodočasnički blagdan]] koji se obilježava u jesen, petnaestog dana mjeseca tišrija (rujan ili listopad). Traje osam dana i jedan je od triju velikih hodočasničkih blagdana (uz [[Blagdan beskvasnih kruhova]] i [[Blagdan sedmica]]), u kojima se Židovi spominju biblijskog putovanja svojeg naroda prema [[obećana zemlja\|obećanoj zemlji]].

	==Sukot u Starom zavjetu==		==Sukot u Starom zavjetu==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T07:36:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:36
Redak 45:		Redak 45:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Sukkot}}~~

	{{Predložak:Judaizam}}		{{Predložak:Judaizam}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T08:32:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Blagdan sjenica (hebr.: סֻכּוֹת, sukot) [[Stari zavjet|starozavjetni]] je [[Židovi|židovski]] [[hodočasnički blagdani|hodočasnički blagdan]] koji se obilježava u jesen, petnaestog dana mjeseca tišrija (rujan ili listopad). Traje osam dana i jedan je od triju velikih hodočasničkih blagdana (uz [[Blagdan beskvasnih kruhova]] i [[Blagdan sedmica]]), u kojima se Židovi spominju biblijskog putovanja svojeg naroda prema [[obećana zemlja|obećanoj zemlji]].

==Sukot u Starom zavjetu==

U Starome zavjetu, Sukot se naziva:

*Blagdan sjenica (Lev 23,34; Pnz 16, 13-16; 31,10; 2 Ljet 8,13; Ezr 3,4; Zah 14, 16-19)
*Blagdan žetve (Izl 23,16; 34,22)
*Blagdan ili svečanost (1 Kr 8,2; 8,65; 12,32; 2 Ljet 5,3; 7,8)
*Jahvin blagdan (Lev 23,39; Suci 21,19)
*Blagdan sedmog mjeseca (Ez 45,25; Neh 8,14)
*Sveti saziv (Br 29,12)

Po svom podrijetlu, Sukot je poljodjelska svečanost. To se učituje iz imena ''blagdan žetve'', pripadajućih obreda, te vremena i prilike kada se održava slavlje: ''Onda slavi Blagdan žetve - prvina što ih donose polja koja zasijavaš.'' (Izl 23,16); ''Blagdan sjenica slavi sedam dana pošto pokupiš plodove sa svoga gumna i iz svoga badnja.'' (Pnz 16,13). Blagdan se obilježava kao zahvala za žetvu plodova (usp. Suci 9,27). Za dodatno objašnjenje imena, valja primijetiti da [[Izaija]] spominje kolibe koje su vinogradari pravili u svojim [[vinograd|vinogradima]] (Iz 1,8). Smješten na dovršetku žetve, Sukot se uzimao kao opća zahvala za urod prirode u protekloj godini.

Sukot je postao jedan od najznačajnijih blagdana u židovstvu, što se očituje u nazivu ''blagdan Jahvin'' (Lev 23,39; Suci 21,19), ili naprosto ''blagdan'' (1 Kr 8,2; 8,65; 12,32; Ljet 5,3; 7,8). Možda zbog velike posjećenosti, Sukot postaje prikladno vrijeme za važne državne svečanosti. Tako Mojsije upućuje Izraelovo potomstvo da se svake sedme godine okuplja pri čitanju Zakona (Pnz 31, 10-11). [[Salomon|Kralj Salomon]] posvećuje jeruzalemski Hram na Sukot (1 Kr 8; 2 Ljet 7), i ovaj blagdan je prva svečanost koja se obdržava nakon obnove bogoštovlja po povratku iz [[babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]] (Ezr 3, 2-4).

U [[Nehemija|Nehemijino]] vrijeme, nakon babilonskog sužanjstva, Izraelci slave Sukot izradom i obitavanjem u sjenicama, običaj o kojem Nehemija piše: ''Izraelci nisu toga činili od vremena [[Jošua|Jošue, sina Nunova]], sve do toga dana.'' (Neh 8, 13-17). U vezi s običajem priprave četiriju vrsta biljki, Nehemija zapisuje da su Izraelci pronašli u Zakonu zapovijed: "Idite u goru i donesite granja maslinova i granja divlje masline, mirtovih i palmovih grana i granja ostaloga lisnatog drveća da načinimo sjenice, kako je propisano." (Neh 8, 14-15).

Nebatov sin [[Jeroboam]], kralj [[Kraljevstvo Izrael|Sjevernog izraelskog kraljevstva]], opisan u [[Prva knjiga o kraljevima|Prvoj knjizi o kraljevima]] da hodi zlim putem (1 Kr 13,33), obilježavao je blagdan petnaestog dana osmog mjeseca, jedan mjesec nakon Sukota, ''kao što je blagdan koji se slavi u Judeji'' (1 Kr 12, 32-33). Jednom prigodom, ''neki čovjek Božji dođe na riječ Jahvinu iz Judeje u [[Betel]] kada Jeroboam stajaše pred [[žrtvenik|žrtvenikom]] da prinese kad. I po Jahvinoj zapovijedi povika onaj prema žrtveniku'', u znak prosvjeda (1 Kr 13, 1-2).

Po proroku [[Zaharija|Zahariji]] (Zah 14, 16-19), Sukot će u mesijansko doba postati sveopći blagdan, na koji će svi narodi hodočastiti u Jeruzalem. Blagdan se ovdje povezuje s darom kiše, motivom dalje razvijenim u kasnijoj židovskoj literaturi.

Obdržavanje Sukota detaljnije je utvrđeno u [[Mišna|Mišni]], [[Tosefta|Tosefti]], [[Jeruzalemski Talmud|Jeruzalemskom Talmudu]] i [[Babilonski Talmud|Babilonskom Talmudu]].

==Sukot u Novom zavjetu==

Sukot se u četiri [[Kanon biblijskih knjiga|kanonska]] [[Evanđelje|evanđelja]] spominje samo jednom. U [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelju po Ivanu]] navodi se: ''Bijaše blizu židovski Blagdan sjenica.'' (Iv 7,2). U ovom slučaju, [[Isus]] upućuje svoju obitelj da posjete svetkovinu: ''Vi samo uziđite na blagdan. Ja još ne uzlazim na ovaj blagdan jer moje se vrijeme još nije ispunilo." To im reče i ostade u [[Galileja|Galileji]]. Ali pošto njegova braća uziđoše na blagdan, uziđe i on, ne javno, nego potajno.'' (Iv 7, 8-10).

==Obred i poruka blagdana u židovstvu==

Danas se među pripadnicima židovske zajednice blagdan obilježava na sljedeći način: sjenica, koja mora biti izgrađena od laganih, nepostojanih materijala, gradi se pod otvorenim nebom. Ukoliko nema drugih mogućnosti, smije se načiniti i na balkonu. Pokriva se granjem i prućem, a ukrašava lišćem triju biljaka: [[palma|palme]], [[mirta|mirte]] i [[vrba|vrbe]], te plodovima [[citrus|citrusa]]: [[naranča|naranče]] i [[limun|limuna]], kao i [[mogranj|mogranjem]], simbolom plodnosti. Palma, mirta i vrba, zajedno s [[etrog|etrogom]], nejestivim mirisnim plodom vrste citrusa, nazivaju se ''arbaa minim'' (četiri vrste), a izravno su povezane s blagdanskim obredom u [[sinagoga|sinagogi]]. Tradicijski se svakoj od biljaka pripisuje simbolična srodnost s jednom od četiriju vrsta ljudi. Granje vrbe, koje nema mirisa niti okusa, sliči ljudima koji ne poznaju Zakon niti imaju dobro ponašanje; granje mirte, koje miriše ali nema okusa, sliči ljudima koji se dobro ponašaju ali ne poznaju [[Tora|Zakon]]; grane palme, čiji plod – datulja – ima okus ali nema mirisa, sliči ljudima koji poznaju Zakon ali se loše ponašaju; dok etrog, koji ima miris i okus, sliči najboljim ljudima koji poznaju Zakon i dobro se ponašaju. Obveza je za Sukot načiniti svežanj zvani [[lulav]], povezujući zajedno tri vrste granja iz ''arbaa minim'' uz etrog. Tijekom obreda u sinagogi njih se uzima u ruke uz određene dijelove obreda. Lulav i etrog simboli su Sukota. Budući da granje bilja i plod citrusa trebaju biti obredno čisti ([[košer]]), u praksi se pravodobno prije blagdana, u potpunosti ili djelomice nabavljaju iz [[Izrael|Izraela]].

Sjenice izravno dozivaju u sjećanje vremena spašavanja iz egipatskog sužanjstva uz Božju pomoć, te četiriju desetljeća boravka u pustinji, kada je izraelski narod zaklon nalazio samo u laganim kolibicama načinjenim od pustinjskog šiblja. Kao spomen na te dane i kao opomena budućim naraštajima kako izvorom spasa nisu bili zidovi i krovovi već snažna Božja ruka, Židovima je zapovijeđen cjelodnevni boravak u takvim kolibicama tijekom osam dana Sukota. Iz tog razloga kolibice ni danas ne smiju biti posve natkrite, već se kroz strop od pruća moraju nazirati zvijezde, kako je to bilo i u kolibicama pod Suncem i u onim iz kojih su se vidjele zvijezde otvorenog pustinjskog neba. Gradeći sjenicu i boraveći u njoj, Židovi uče prepoznavati prave, temeljne životne vrijednosti, i lučiti ih od poželjne, ali uvijek nesigurne udobnosti i obilja.

Svakog dana u blagdanu, Židovi pozivaju sedam ''duhovnih gostiju'' ([[aramejski jezik|aram.]] ušpizin) da prebivaju s njima u sjenici. Ovi gosti zapravo su ''sedam Izraelovih pastira'': [[Abraham]], ''Izak'', [[Jakov (praotac)|Jakov]], [[Mojsije]], [[Aron]], [[Josip (praotac)|Josip]] i [[kralj David|David]]. Po predaji, svake noći u sjenicu ulazi najprije posebni gost, a zatim ostala šestorica. Obično se izriče posebna molitva dobrodošlice, prema redu njihova ulaska. Svaki gost nosi sa sobom posebnu poruku, ovisno o pojedinom danu blagdana.

Završni dio svečanosti jesu sedmi dan, blagdan [[Hošana raba]], i osmi dan okupljanja, blagdan Š'mini aceret. Na blagdan Hošana raba izgovara se molitva [[Hosana|Hošana]] (spasi, zakrili), tijekom koje se prostorom sinagoge obredno pronose lulav i etrog. Toga se dana zaključuje Božje suđenje svakom čovjeku, započeto na [[Roš ha-Šan|Roš ha-Šanu]], Novu godinu, a zapečaćeno na [[Jom Kipur]], Dan pomirenja. Blagdan Š'mini aceret obilježava proslavu završetka godišnjeg sinagogalnog čitanja [[Tora|Tore]] (Zakona), i početak ponovnog čitanja. U dijaspori svetkovina traje jedan dan dulje, i završava sa blagdanom [[''Simhat Tora'']] (Radost Tore).

Prema starim [[rabin|rabinima]], Sukot je blagdan namijenjen i drugim narodima pored židovskog, te je u vrijeme [[Jeruzalemski hram|Hrama]] toga dana prinošeno za žrtvu i sedamdeset volova, kao simbol tradicijski nabrojanih sedamdeset naroda svijeta. Obrazloženje takvog proširivanja blagdana sljednici mističnog židovstva nalaze u Božjoj ljubavi prema svim ljudima, kojom Bog nudi [[anđeo čuvar|anđela čuvara]] svakome narodu, potičući ga na ljubav prema Izraelu. Također se vjeruje da će u vrijeme iščekivanog [[Mesija|Mesije]] svi narodi doći u Izrael proslaviti Sukot.

== Izvori ==

KOŠ, J., Alef bet židovstva, Zagreb, 1999., 164. – 167.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Sukkot}}

{{Predložak:Judaizam}}

[[Kategorija:Stari zavjet]]
[[Kategorija:Judaizam]]

Blagdan sjenica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica