WikiSysop: bnz

2022-04-28T19:41:10Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 19:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bjelovodna rijeka'''-->~~[[Datoteka:Manaus_Encontro_das_aguas_10_2006_103_8x6.jpg\|mini\| Susret voda na kojem se blijedo smeđa (bijela voda) [[Amazona]] miješa s tamnom ([[Crnovodna rijeka\|crnovodnom]]) rijekom [[Rio Negro (Amazonija)\|Rio Negro]]]]		[[Datoteka:Manaus_Encontro_das_aguas_10_2006_103_8x6.jpg\|mini\| Susret voda na kojem se blijedo smeđa (bijela voda) [[Amazona]] miješa s tamnom ([[Crnovodna rijeka\|crnovodnom]]) rijekom [[Rio Negro (Amazonija)\|Rio Negro]]]]
	'''Bjelovodna rijeka''' je vrsta rijeke bijele boje i s visokom razinom sedimenata.		'''Bjelovodna rijeka''' je vrsta rijeke bijele boje i s visokom razinom sedimenata.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T02:40:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Manaus_Encontro_das_aguas_10_2006_103_8x6.jpg|mini| Susret voda na kojem se blijedo smeđa (bijela voda) [[Amazona]] miješa s tamnom ([[Crnovodna rijeka|crnovodnom]]) rijekom [[Rio Negro (Amazonija)|Rio Negro]]]]
'''Bjelovodna rijeka''' je vrsta rijeke bijele boje i s visokom razinom sedimenata.

Visoka razina suspendiranih sedimenata vodi daje gotovo neutralan [[pH]], visoku [[električna vodljivost|električnu vodljivost]] i boju nalik blijedom blatu ili kavi s vrhnjem. Bjelovodne rijeke su od velike [[Ekologija|ekološke]] važnosti i važne su za [[ribolov]]. Glavne sezonske [[porječje Amazone|amazonske]] poplavne nizine poznate kao ''[[šume Várzea]]'' primaju vodu iz njih.<ref name="Parolin2004">{{Citiranje časopisa|author=Parolin, P.|title=Tree species distribution in Varzea Forests of Brazilian Amazonia|year=2004|journal=Folia Geobotanica|volume=39|pages=371–383}}</ref><ref name="Junk2007">{{Citiranje časopisa|author=Junk, W.J.|title=Freshwater fishes of the Amazon River Basin: their biodiversity, fisheries, and habitats|year=2007|journal=Aquatic Ecosystem Health and Management|volume=10|issue=2|pages=153–173}}</ref>

Najpoznatije bjelovodne rijeke su one u Amazoniji, s izvorima u [[Ande|Andama]], ali postoje i bjelovodne rijeke drugdje u Južnoj Americi i na drugim kontinentima. <ref name="Vasquez1989">{{Citiranje časopisa|author=Vásquez, E.|title=A longitudinal study of zooplankton along the Lower Orinoco River and its Delta (Venezuela)|year=1989|journal=Annales de Limnologie|volume=25|issue=2|pages=107–120}}</ref><ref name="Padisak1993">{{Citation|title=Intermediate Disturbance Hypothesis in Phytoplankton Ecology: Proceedings of the 8th Workshop of the International Association of Phytoplankton Taxonomy and Ecology held in Baja (Hungary), 5–15 July 1991|last=Padisák, J.|last2=C.S. Reynolds|last3=U. Sommer|year=1993|page=118|publisher=Springer Science & Business Media}}</ref>

Amazonske rijeke se dijele u tri glavne kategorije: bjelovodne, [[Crnovodna rijeka|crnovodne]] i [[Bistrovodna rijeka|bistrovodne]]. Ovaj je sustav prvi predložio [[Alfred Russel Wallace]] [[1853.]] godine na temelju boje vode, ali tipove je preciznije, prema kemijskim i fizikalnim svojstvima, definirao [[Harald Sioli]], od 1950-ih do 1980-ih.<ref name="Duncan2010">{{Citiranje časopisa|author=Duncan, W.P.|title=Physicochemical characterization of the white, black, and clearwater rivers of the Amazon Basin and its implications on the distribution of freshwater stingrays (Chondrichthyes, Potamotrygonidae)|year=2010|journal=PanamJAS|volume=5|issue=3|pages=454–464}}</ref> <ref name="Villamizar2013">{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/publication/271427552|title=Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review|author=Ríos-Villamizar, E.A.|year=2013}}</ref> Iako mnoge rijeke Amazonije nedvojbeno spadaju u jednu od tih kategorija, druge pokazuju kombinaciju karakteristika i mogu varirati ovisno o sezoni i razini poplave.<ref name="Goulding1982">{{Citiranje časopisa|author=Goulding, M.|title=Life history and management of the tambaqui (Colossoma macropomum, Characidae): an important Amazonian food fish|year=1982|journal=Revista Brasileira de Zoologia|volume=1|issue=2|pages=107–133}}</ref>

== Položaj ==

=== U Južnoj Americi ===
[[Datoteka:Amazonriverbasin_basemap.png|mini|Karta [[porječje Amazone|porječja Amazone]]. Rijeke koje izviru u [[Ande|Andama]] (krajnji zapad i jugozapad u slivu) su tipično bjelovodne.]]
Najpoznatije bjelovodne rijeke su iz [[porječje Amazone|porječja Amazone]] i imaju svoj izvor u [[Ande|Andama]]. Glavne bjelovodne rijeke su [[Solimões]] - [[Amazona]], [[Japurá|Caquetá-Japurá]], [[Putumayo (rijeka)|Putumayo]], [[Marañón (rijeka)|Marañón]], [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]], [[Javary]], [[Juruá (rijeka)|Juruá]], [[Acre (rijeka)|Acre]], [[Purus]], [[Madre de Dios]] i [[Madeira (rijeka)|Madeira]]. <ref name="Villamizar2013">{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/publication/271427552|title=Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review|author=Ríos-Villamizar, E.A.|year=2013}}</ref> Iako se rijeka [[Branco]] tradicionalno smatra bjelovodnom,<ref>{{Citiranje časopisa|author=Venticinque|title=An explicit GIS-based river basin framework for aquatic ecosystem conservation in the Amazon|year=2016|journal=Earth Syst. Sci. Data|volume=8|issue=2|pages=651–661}}</ref> ona ima brojne karakteristike (neke od njih variraju u sezoni) koje se ne uklapaju jasno u klasifikaciju, a neki je smatraju [[Bistrovodna rijeka|bistrovodnom rijekom]].<ref name="Souza2014">{{Citiranje časopisa|author=de Souza kodra, A.|title=Effect of clearwater on osmoregulation of cururu ray, Potamotrygon sp. (Chondrichthes; Potamotrogonidae), an endemic species from blackwater river|year=2014|journal=Scientia Amazonia|volume=3|issue=1|pages=15–24}}</ref>

Izvan Amazonije, mali broj južnoameričkih rijeka se također smatra bjelovodnima, a ponajviše se radi o određenim pritokama [[Orinoco|Orinoka]] kao što su rijeke [[Guaviare (rijeka)|Guaviare]], [[Meta (rijeka)|Meta]] i [[Apure (rijeka)|Apure]] i [[Paraná (rijeka)|Parana]] - [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj,]] poput rijeka [[Bermejo (rijeka)|Bermejo]] i [[Solado]], koje imaju svoje izvorište u Andama.<ref name="Vasquez1989">{{Citiranje časopisa|author=Vásquez, E.|title=A longitudinal study of zooplankton along the Lower Orinoco River and its Delta (Venezuela)|year=1989|journal=Annales de Limnologie|volume=25|issue=2|pages=107–120}}</ref><ref name="Padisak1993">{{Citation|title=Intermediate Disturbance Hypothesis in Phytoplankton Ecology: Proceedings of the 8th Workshop of the International Association of Phytoplankton Taxonomy and Ecology held in Baja (Hungary), 5–15 July 1991|last=Padisák, J.|last2=C.S. Reynolds|last3=U. Sommer|year=1993|page=118|publisher=Springer Science & Business Media}}</ref><ref name="Petry2002">{{Citiranje weba|url=http://www.feow.org/ecoregions/details/orinoco_llanos|title=Orinoco Llanos|author=Petry, P.|year=2002|publisher=Freshwater Ecoregions of the World}}</ref><ref name="Zalocar2002">{{Citiranje časopisa|author=Zalocar de Domitrovic, Y.|title=Structure and variation of the Paraguay River phytoplankton in two periods of its hydrological cycle|year=2002|journal=Hydrobiologia|volume=472|issue=1|pages=177–196}}</ref><ref name="Scarabotti2011">{{Citiranje časopisa|author=Scarabotti, P.A.|title=Flood pulse and the dynamics of fish assemblage structure from neotropical floodplain lakes|year=2011|journal=Ecology of Freshwater Fish|volume=20|issue=4|pages=605–618}}</ref>

=== Na ostalim kontinentima ===
Ovaj sustav nije često korišten izvan Južne Amerike, ali postoji nekoliko rijeka s jasnim karakteristikama bjelovodnih rijeka. U Africi, to je [[Niger (rijeka)|Niger]] i njegovo poplavno područje, [[Orashi]], [[Nil]] (osobito [[Plavi Nil]]), srednji i donji [[Zambezi]] i rijeke [[Cross]] (Nigerija), [[Mungo]] (Kamerun), [[Sanaga]] i [[Wouri]]. U Aziji su primjeri glavni tok [[Mekong]]a (posebno u kišnoj sezoni), <ref name="Baird2001">{{Citiranje časopisa|author=Baird, I.G.|title=The ecology and conservation of the smallscale croaker Bosemania microlepis (Bleeker 1858-59) in the mainstream Mekong River, Southern Laos|year=2001|journal=Nat. Hist. Bull. Siam Soc.|volume=49|pages=161–176}}</ref> i nekoliko gorskih tokova u velikim riječnim slivovima na [[Južna Azija|južnom]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnom]] dijelu kontinenta. U Europi, dijelovi [[Dunav]]a imaju karakteristike bjelovodne rijeke.

== Kemija i sedimenti ==
[[Datoteka:Porto_Velho_3_09072007.jpg|mini| [[Madeira (rijeka)|Madeira]] pokazuje tipično blijedo blatnu boju bjelovodne rijeke dok teče pokraj [[Porto Velho|Porto Velha]] u Brazilu.]]
U Južnoj Americi, većina bjelovodnih rijeka izvire u Andama, odakle donose sedimente bogate hranjivim tvarima, posebno [[ilit]]e i [[montmorilonit]]e. Imaju skoro neutralni [[pH]] (obično 6,5–7), visoku razinu [[Ukupne otopljene tvari|otopljenih krutih tvari]] (posebno [[Zemnoalkalijski metali|zemnoalkalijskih metala]] i [[Karbonati|karbonata]]) i visoku [[električna vodljivost|električnu vodljivost]].<ref name="Junk2007">{{Citiranje časopisa|author=Junk, W.J.|title=Freshwater fishes of the Amazon River Basin: their biodiversity, fisheries, and habitats|year=2007|journal=Aquatic Ecosystem Health and Management|volume=10|issue=2|pages=153–173}}</ref><ref name="Villamizar2013">{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/publication/271427552|title=Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review|author=Ríos-Villamizar, E.A.|year=2013}}</ref> Voda je [[Zamućenje|mutna]], sa slabom vidljivošću koja je obično između 20 and 60 cm. U glavnom koritu rijeke Amazone je oko 82% [[Ukupno suspendirane krute tvari|ukupne suspendirane krute tvari]] i 90–95% suspendirananih sedimenata potječu iz Anda. <ref name="McClain2008">{{Citiranje časopisa|author=McClain, M.E.|title=Andean Influences on the Biogeochemistry and Ecology of the Amazon River|year=2008|journal=BioScience|volume=58|issue=4|pages=325–338}}</ref> Uz njihov tok, bjelovodne rijeke su često razrijeđene zbog priljeva [[Crnovodna rijeka|crnovodnih]] i bistrovodnih pritoka. Na primjer, [[Rio Negro (Amazonija)|Rio Negro]], najveća crnovodna pritoka Amqzone, čini 14% ukupne slivne vode Amazonije, a [[Tapajós]], najveća bistrovodna pritoka, 6%. <ref>{{Citiranje weba|url=http://amazonwaters.org/waters/flows-and-floods/|title=Waters|publisher=Amazon Waters|accessdate=30 December 2016}}</ref> Prema tome, iako je rijeka Amazona tijekom cijelog toka bjelovodna, električna vodljivost je 120–200 µS/cm u Andama, ali kad stigne do [[Santarém]], [[Pará]] (nakon dotoka Rio Negra, Tapajós, i nešto manjih crnovodnih i bistrovodnih pritoke), pada na 40-70 µS/cm. Na visokim visinama u Andama u blizini izvora, pH bjelovodnih rijeka može biti i iznad 8.<ref>{{Citiranje weba|url=http://amazonwaters.org/waters/river-types/whitewater-rivers/|title=Whitewater Rivers|publisher=Amazon Waters|accessdate=26 December 2016}}</ref>

U nekim dijelovima Amazonije, gdje rijeke nisu prirodno bjelovodne, postoji "pseudo-bjelovodne rijeke" zbog [[Erozija tla|erozije tla]] uslijed aktivnosti ljudi. <ref name="Junk2007">{{Citiranje časopisa|author=Junk, W.J.|title=Freshwater fishes of the Amazon River Basin: their biodiversity, fisheries, and habitats|year=2007|journal=Aquatic Ecosystem Health and Management|volume=10|issue=2|pages=153–173}}</ref>
{| class="wikitable" style="float:left; clear:left; margin:0 0 0.5em 1em;"
|+ Prosječne fizikalno-kemijske karakteristike <ref name="Villamizar2013">{{Citiranje weba|url=https://www.researchgate.net/publication/271427552|title=Chemistry of different Amazonian water types for river classification: A preliminary review|author=Ríos-Villamizar, E.A.|year=2013}}</ref>
!
! [[Juruá]] (tipična bjelovodna)
! [[Tapajós]] (tipična bistrovodna)
! [[Tefé]] (tipična crnovodna)
|-
| [[pH]]
| 7.27
| 6.56
| 5.03
|-
| Električna vodljivost (μS/cm)
| 191,14
| 14.33
| 7.36
|-
| Ukupne suspendirane krute tvari (mg/L)
| 51.42
| 10.56
| 7.90
|-
| [[Kalcij|Ca]] (mg/l)
| 32.55
| 0.52
| 0.71
|-
| [[Magnezij|Mg]] (mg/L)
| 4.42
| 0.26
| 0.22
|-
| [[Natrij|Na]] (mg/L)
| 10.19
| 1.50
| 0.40
|-
| [[Kalij|K]] (mg/L)
| 1.98
| 0.93
| 1.41
|-
| Ukupno [[Fosfor|P]] (mg/L)
| 0,080
| 0.010
| 0.033
|-
| [[CO]] (mg/L)
| 106,14
| 8.80
| 6.86
|-
| [[Nitrat|NO]] (mg/L)
| 0,031
| 0.040
| 0,014
|-
| [[Amonij|NH]] (mg/L)
| 0,062
| 0.19
| 0.13
|-
| Ukupno [[Dušik|N]] (mg/L)
| 0.39
| 0.35
| 0.24
|-
| [[Sulfati|SO]] (mg/L)
| 2.56
| 0.30
| 4.20
|-
| Boja (mg/Pt/L)
| 41.61
| 4.02
| 54.90
|-
| [[Silicij|Si]] (mg/L)
| 5.78
| 5.25
| 0.33
|-
| [[Klor|Cl]] (mg/L)
| 4.75
| 0.53
| 0.85
|}

<br clear=all>

== Ekologija ==
[[Datoteka:Schwarzer_Pacu_Colossoma_macropomum_Tierpark_Hellabrunn-1.jpg|mini| [[Tambaqui]], važna vrsta u amazonskom ribarstvu, uzgaja se u bjelovodnim rijekama.<ref name="Goulding1982">{{Citiranje časopisa|author=Goulding, M.|title=Life history and management of the tambaqui (Colossoma macropomum, Characidae): an important Amazonian food fish|year=1982|journal=Revista Brasileira de Zoologia|volume=1|issue=2|pages=107–133}}</ref>]]
Razlike u kemijskom sastavu i vidljivosti između različitih crnovodnih, bjelovodnih i bistrovodnih rijeka rezultiraju izrazitim razlikama u flori i fauni.<ref name="Duncan2010">{{Citiranje časopisa|author=Duncan, W.P.|title=Physicochemical characterization of the white, black, and clearwater rivers of the Amazon Basin and its implications on the distribution of freshwater stingrays (Chondrichthyes, Potamotrygonidae)|year=2010|journal=PanamJAS|volume=5|issue=3|pages=454–464}}</ref> Iako postoji znatno preklapanje u fauni kod različitih vrste rijeka, postoje i mnoge vrste koje se nalaze samo u jednoj vrsti rijeka.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Saint-Paul, U.|title=Fish communities in Central Amazonian white and blackwater floodplains|year=2000|journal=Environmental Biology of Fishes|volume=57|issue=3|pages=235–250}}</ref><ref name="Kullander1986">{{Citiranje knjiga|Year=1986|Title=Cichlid fishes of the Amazon River drainage of Peru}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Henderson, P.A.|title=A comparison of fish diversity and abundance between nutrient-rich and nutrient-poor lakes in the Upper Amazon|year=1997|journal=Journal of Tropical Ecology|volume=13|issue=2|pages=175–198}}</ref> Mnoge crnovodne i bistrovodne vrste ograničene su na relativno male dijelove Amazone, jer su različiti sustavi crne i bistre vode odvojeni (i stoga izolirani) velikim dijelovima bijele vode. Te se „prepreke“ smatraju glavnom silom u [[Alopatrijska specijacija|alopatrijskoj specifikaciji]] u slivu Amazone.

Kao i u Južnoj Americi, i u Aziji i Africi mogu se primijetiti razlike između vrsta u crno- i bjelovodnim rijekama. Na primjer, u ribljoj fauni u afričkim bjelovodnim rijekama dominiraju [[šarani]], [[somovke]] i [[Mormyridae]], dok crnovodne rijeke obično imaju više [[Characiformes]] i [[Ciklidi]].<ref name="Winemiller2008">{{Citiranje knjiga}}</ref>

Visoka razina hranjivih sastojaka u bjelovodnim rijekama omogućuje visoku razinu [[perifiton]]a (za razliku od crnovodnih rijeka siromašnih hranjivim sastojcima), ali zamućenost vode ograničava svjetlost, ograničavajući [[Fotosinteza|fotosintetske]] procese, koji su neophodni [[Alge|algama]] i potopljenim [[makrofiti]]ma, na gornji dio stupca vode. Proizvodnja peripitona je otprilike jednaka razini proizvodnje u umjerenim [[Eutrofikacija|eutrofičkim]] jezerima. <ref name="Putz1991">{{Citiranje časopisa|author=Putz, R.|title=Periphyton communities in Amazonian black- and whitewater habitats: Community structure, biomass and productivity|year=1997|journal=Aquatic Science|volume=59|issue=1|pages=74–93}}</ref> Obilje [[Bakterije|bakterija]] i količina proizvodnje otprilike su jednaki u bjelo- i crnovodnim rijekama, ali obje se razlikuju u odnosu na vodostaj i produktivnost je veća tijekom sezone visokih voda.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Benner, R.|title=Bacterial carbon metabolism in the Amazon River system|year=1995|journal=Limnol. Oceanogr.|volume=40|issue=7|pages=1262–1270}}</ref>

Glavne sezonske amazonske poplavne nizine poznate kao ''[[šuma Várzea|šume Várzea]]'' primaju vodu iz bjelovodnih rijeka i dom su mnogih životinja i biljaka.<ref name="Parolin2004">{{Citiranje časopisa|author=Parolin, P.|title=Tree species distribution in Varzea Forests of Brazilian Amazonia|year=2004|journal=Folia Geobotanica|volume=39|pages=371–383}}</ref> U [[brazil]]skom dijelu Amazonije, ''várzea'' pokriva otprilike 200,000 km<sup>2</sup>, što iznosi 4% cijelog područja (dvostruko veće površine koje pokriva ''[[igapó]]'').<ref name="Piedade2010">{{Citiranje časopisa|author=Fernandez Piedade, M.T.|title=Aquatic herbaceous plants of the Amazon floodplains: state of the art and research needed|year=2010|journal=Acta Limnol. Bras.|volume=22|issue=2|pages=165–178}}</ref> Pored šuma sa drvećem i drugim biljkama koje su sezonski prekrivene vodom, otprilike jednu trećinu ovog poplavnog polja pokriva i velika plutajuća livada. <ref name="Sleen2017">{{Citiranje knjiga|Title=Field Guide to the Fishes of the Amazon, Orinoco, and Guianas|Publisher=Princeton University Press}}</ref> Ove plutajuće livade dom su najbogatijih amazonskih zajednica vodenih [[beskralješnjaci|beskralješnjaka]] <ref name="Junk1997">{{Citiranje knjiga|Title=The Central Amazon Floodplain: Ecology of a Pulsing System|Publisher=Springer Science & Business Media}}</ref> i važne su za ribolov,<ref>{{Citiranje weba|url=http://amazonwaters.org/fisheries/geography/floodplain-or-varzea/|title=Floodplain or Várzea|publisher=Amazon Waters|accessdate=30 December 2016}}</ref> posebno vrste koje posjećuju tijekom poplavne sezone radi hranjenja ili uzgoja (manji broj vrsta riba živi u staništu tijekom cijele godine). Poplave su također vrlo važne za ribarstvo. Na primjer, u brazilskom Amazoni 61% prinosa od artizanskog ribolova i lokalnog tržišnog ribarstva je iz okruga s ''várzeom''.<ref name="Junk2007">{{Citiranje časopisa|author=Junk, W.J.|title=Freshwater fishes of the Amazon River Basin: their biodiversity, fisheries, and habitats|year=2007|journal=Aquatic Ecosystem Health and Management|volume=10|issue=2|pages=153–173}}</ref> Nekoliko najvažnijih vrsta u amazonskom ribarstvu oslanjaju se na bijelu vodu za razmnožavanje: Tambaqui (''[[Colossoma macropomum]]''), ''[[Prochilodus nigricans]]'' i ''[[Semaprochilodus]]'' se sele u bjelovodne rijeka u vrijeme [[mrijest]]a, a mnoge velike [[somovke]] (posebno [[Pimelodidae]] poput ''[[Brachyplatystoma]]'') izvode duge migracije uz bjelovodne rijeke na mrijest. <ref name="Goulding1982">{{Citiranje časopisa|author=Goulding, M.|title=Life history and management of the tambaqui (Colossoma macropomum, Characidae): an important Amazonian food fish|year=1982|journal=Revista Brasileira de Zoologia|volume=1|issue=2|pages=107–133}}</ref> <ref name="McClain2008">{{Citiranje časopisa|author=McClain, M.E.|title=Andean Influences on the Biogeochemistry and Ecology of the Amazon River|year=2008|journal=BioScience|volume=58|issue=4|pages=325–338}}</ref> <ref>{{Citiranje knjiga|Title=The catfish connection: ecology, migration, and conservation of Amazon predator|Publisher=Columbia University Press}}</ref> Većina velikih gradova regije Amazonije, poput [[Iquitos]]a, [[Manaus]]a, [[Santarém]]a i [[Belém]]a, smješteni su na bistrovodnim ili crnovodnim rijekama (u kojima ima manje kukaca), ali na spoju s bjelovodnim rijekama (koje su bolje za ribolov). Zbog visoke razine ribljeg plijena, najveće grupe ''[[Inia]]'' [[riječni dupini|riječnih dupina]] su upravo u dijelovima porječja Amazone i Orinoca koji su izravno pod utjecajem bijelih voda.<ref name="Salazar2011">{{Citiranje časopisa|author=Gomez-Salazar, C.|title=Ecological factors influencing group sizes of river dolphins (Inia geoffrensis and Sotalia fluviatilis)|year=2011|journal=Marine Mammal Science|volume=28|issue=2|pages=E124–E142}}</ref>
{| class="wikitable" style="float:right; clear:right; margin:0 0 0.5em 1em;"
|+ [[Plankton]]ski organizmi sakupljeni u rijekama Amazoniji <ref name="Ribeiro1993">{{Citiranje časopisa|author=Ribeiro, J.S.B.|title=Produção primária fitoplanctônica de um lago de ilha fluvial na Amazônia Central (Lago do Rei, Ilha do Careiro) [''Phytoplanktonic primary production of a fluvial island lake in the Central Amazon (Lago do Rei, Ilha do Careiro)'']|year=1993|journal=Amazoniana|volume=12|issue=3–4|pages=365–383}}</ref>
! Prisutne skupine životinja
! Crna voda
! Miješana voda
! Bijela voda
|-
| [[Kolnjaci]]
| 284
| 23
| 0
|-
| [[Rašljoticalci]]
| 5
| 29
| 43
|-
| [[Dvoljušturci]]
| 39
| 97
| 29
|-
| [[Calanoida]]
| 11
| 51
| 66
|-
| [[Cyclopoida]]
| 22
| 49
| 61
|-
| [[Chironomidae]]
| 0
| 3
| 3
|-
| [[Acarina]] (grinje)
| 0
| 0
| 2
|}
{| class="wikitable" style="float:right; clear:right; margin:0 0 0.5em 1em;"
|+ Broj [[plankton]]skih organizama sakupljenih u 10 litara vode u amazonskim rijekama <ref name="Ribeiro1993">{{Citiranje časopisa|author=Ribeiro, J.S.B.|title=Produção primária fitoplanctônica de um lago de ilha fluvial na Amazônia Central (Lago do Rei, Ilha do Careiro) [''Phytoplanktonic primary production of a fluvial island lake in the Central Amazon (Lago do Rei, Ilha do Careiro)'']|year=1993|journal=Amazoniana|volume=12|issue=3–4|pages=365–383}}</ref>
!
! colspan="2" | Crnovodne
! colspan="2" | Miješane
! colspan="2" | Bjelovodne
|-
! Prisutne skupine životinja
! Otvorena voda
! Šuma
! Otvorena voda
! Šuma
! Otvorena voda
! Šuma
|-
| [[Volvocaceae]]
| 42
|
| 38
|
|
|
|-
| [[Kolnjaci]]
| 87
| 5
| 34
|
|
|
|-
| [[Rašljoticalci]]
| 6
|
| 5
|
| 8
| 1
|-
| [[Dvoljušturci]]
| 2
| 11
| 3
|
| 7
|
|-
| [[Calanoida]]
| 23
| 3
| 10
|
|
|
|-
| [[Cyclopoida]]
| 5
| 27
| 19
| 1
| 13
| 1
|-
| [[Mysidacea]]
|
| 1
|
|
|
|
|-
| [[Dvokrilci]]
|
|
|
|
| 1
|
|-
| [[Acarina]] (grinje)
|
|
| 1
|
| 1
|
|-
| Larve ribe
|
|
| 1
|
| 1
|
|}

<br clear=all>

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Rijeke]]

Bjelovodna rijeka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica