WikiSysop: bnz

2022-04-28T17:35:16Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 17:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bjelorusi'''-->~~{{Infookvir etnička grupa		{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Bjelorusi <br /> (беларусы)		\| ime = Bjelorusi <br /> (беларусы)
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: file u datoteka

2022-04-15T03:54:10Z

file u datoteka

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:54
Redak 76:		Redak 76:
	[[Datoteka:Yakub Kolas in office.jpg\|mini\|100px\|lijevo\|Bjeloruski pjesnik i znanstvenik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]		[[Datoteka:Yakub Kolas in office.jpg\|mini\|100px\|lijevo\|Bjeloruski pjesnik i znanstvenik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]
	[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg\|mini\|100px\|lijevo\|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]		[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg\|mini\|100px\|lijevo\|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]
	[[~~File~~:Flag of Belarus (1918, 1991–1995).svg\|mini\|Zastava Bjelorusije korištena 1918., te u periodu 1991.-1995.]]		[[Datoteka:Flag of Belarus (1918, 1991–1995).svg\|mini\|Zastava Bjelorusije korištena 1918., te u periodu 1991.-1995.]]
	Početkom [[6. stoljeće\|6. stoljeća]] teritorij moderne [[Bjelorusija\|Bjelorusije]] bio je naseljen istočnoslavenskim plemenima, precima suvremenih Bjelorusa. U [[9. stoljeće\|9.]] i [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a jedna od njih se nalazi u području [[Polock]]a, i postaje dio srednjovjekovne države Kijevske Rusi koja usvaja kršćanstvo prema [[Bizantski crkveni obred\|bizantskom obredu]].		Početkom [[6. stoljeće\|6. stoljeća]] teritorij moderne [[Bjelorusija\|Bjelorusije]] bio je naseljen istočnoslavenskim plemenima, precima suvremenih Bjelorusa. U [[9. stoljeće\|9.]] i [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a jedna od njih se nalazi u području [[Polock]]a, i postaje dio srednjovjekovne države Kijevske Rusi koja usvaja kršćanstvo prema [[Bizantski crkveni obred\|bizantskom obredu]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

2021-12-16T10:46:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

←Starija inačica		Inačica od 16. prosinac 2021. u 10:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bjelorusi'''-->{{~~Etnička~~ grupa		<!--'''Bjelorusi'''-->{{Infookvir etnička grupa
	\| ime = Bjelorusi <br /> (беларусы)		\| ime = Bjelorusi <br /> (беларусы)
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:14:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:14
Redak 40:		Redak 40:
	\| regija9 = {{ZD+X/L\|LIT}}		\| regija9 = {{ZD+X/L\|LIT}}
	\| pop9 = 42.866		\| pop9 = 42.866
	\| ref9 = <ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm\|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)\|date=\|year=2001.\|work=emz-berlin.de\|language=engleski}}</ref>		\| ref9 = <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm\|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)\|date=\|year=2001.\|work=emz-berlin.de\|language=engleski}}</ref>

	\| regija10 = {{ZD+X/E\|EST}}		\| regija10 = {{ZD+X/E\|EST}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T05:14:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Etnička grupa
| ime = Bjelorusi <br /> (беларусы)
| slika =
| opis slike =
| populacija = > 9.5 milijuna (2009.)
| regije = {{ZD+X/B|BJE}} 8.159.073 <ref>[https://archive.is/20120526234459/belstat.gov.by/homep/en/census/p5.php Popis 1999.]</ref>

| regija1 = {{ZD+X/R|RUS}}
| pop1 = > 807.970
| ref1 = <ref>[http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_04_01.htm Rusija (2002.)]</ref>

| regija2 = {{ZD+X/S|SAD}}
| pop2 = > 700.000
| ref2 = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>

| regija3 = {{ZD+X/U|UKR}}
| pop3 = 275.800
| ref3 = <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ |accessdate=9. travnja 2010. |title=Ukrajina (2001.) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080323110131/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ |archivedate=23. ožujka 2008. }}</ref>

| regija4 = {{ZD+X/K|KAZ}}
| pop4 = 111.926
| ref4 = <ref>[http://www.demoscope.ru/weekly/2002/057/analit04.php Kazahstan (2005.)]</ref>

| regija7 = {{ZD+X/L|LAT}}
| pop7 = 68.174
| ref7 = <ref>[http://www.csb.gov.lv/en/notikumi/key-provisional-results-population-and-housing-census-2011-33306.html]</ref>

| regija5 = {{ZD+X/B|BRA}}
| pop5 = < 80.000
| ref5 =

| regija6 = {{ZD+X/K|KAN}}
| pop6 = < 70.000
| ref6 =

| regija8 = {{ZD+X/P|POLJ}}
| pop8 = 48.700
| ref8 = <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stat.gov.pl/gus/5840_3697_ENG_HTML.htm |accessdate=9. travnja 2010. |title=Poljska (2009.) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100201092726/http://www.stat.gov.pl/gus/5840_3697_ENG_HTML.htm |archivedate=1. veljače 2010. }}</ref>

| regija9 = {{ZD+X/L|LIT}}
| pop9 = 42.866
| ref9 = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>

| regija10 = {{ZD+X/E|EST}}
| pop10 = 17.241
| ref10 =

| regija20 = {{ZD+X/A|AUS}}
| pop20 = > 12.000
| ref20 = <ref>"[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060924223455/http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf |date=24. rujna 2006. }}" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>

| regija24 = {{ZD+X/A|ARM}}
| pop24 = 1.100
| ref24 =

| jezik = [[bjeloruski]]
| vjera = [[Pravoslavci]] (većina) <br> [[Grkokatolici]] (manjina)
| srodne = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]]
[[Ukrajinci]], [[Rusi]], [[Poljaci]]
}}

[[Datoteka:Historical borders of Belarusians.png|mini|255px|desno|Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima]]

'''Bjelorusi''' ([[bjeloruski]]: беларусы / belarus'i) su [[Indoeuropljani|indoeuropski]] narod iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljen uglavnom na teritoriju današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]], nešto manje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]]. Jezično i etnički su najsrodniji [[Ukrajinci]]ma, a potom [[Rusi]]ma i [[Poljaci]]ma.

== Porijeklo imena ==

Bjelarus' je u srednjem vijeku označavala sjeverozapadnu [[regija|regiju]] države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] na kojoj su u većini bila naseljena dva istočnoslavenska plemena: ukrajinsko pleme [[Derevljani]] na jugu (uglavnom područja [[Gomel]], [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] i [[Grodno]]) i bjelorusko pleme [[Dregoviči]] na sjeveru. Ime Bjelorusi (orginalno: ''Belarusi'') vuče svoje porijeklo prema toj srednjovjekovnoj regiji i [[termin]] se počeo intenzivnije koristiti tek nakon 18. stoljeća. Prije 18. stoljeća današnji Bjelorusi, u sklopu [[Povijest Litve|poljsko-litavske države]], su radi svoje pravoslavne vjere i gotovo identičnih običaja, dobili ime prema srednjovjekovnim [[Ukrajinci]]ma, odnosno njihov stariji etnonim Rusini (lat. Ruteni).

== Bjeloruski etnos ==

Glavninu današnjeg bjeloruskog etnosa čini nekadašnje slavensko pleme [[Dregoviči]] koje je nastanjivalo područije današnje sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], potom nešto manje [[Poločani]] na krajnjem sjeveru regije, [[Derevljani]] na jugu i [[Radimiči]] na istoku. Na bjeloruski etnos je također utjecao nekadašnji [[Litavci|litavski]] i djelomice [[Poljaci|poljski]] etnos koji se posebno definirao u jezičnom izričaju. Generalno govoreći, današnjim Bjelorusima u biološkom i drugom smislu su najsličniji [[Ukrajinci]], potom [[Rusi]] i [[Poljaci]]. Utjecaj ruske kulture na bjelorusko društvo je najviše ekspanzirao u sklopu razvoja [[Povijest Bjelorusije|Ruskog imperija]] nakon 18. stoljeća.

== Kratka povijest ==

[[Datoteka:Yakub Kolas in office.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pjesnik i znanstvenik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]
[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]
[[File:Flag of Belarus (1918, 1991–1995).svg|mini|Zastava Bjelorusije korištena 1918., te u periodu 1991.-1995.]]
Početkom [[6. stoljeće|6. stoljeća]] teritorij moderne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] bio je naseljen istočnoslavenskim plemenima, precima suvremenih Bjelorusa. U [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a jedna od njih se nalazi u području [[Polock]]a, i postaje dio srednjovjekovne države Kijevske Rusi koja usvaja kršćanstvo prema [[Bizantski crkveni obred|bizantskom obredu]].

Nakon dezintegracije [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u 13. stoljeću bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo Litve, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije [[Litva|Litve]] i Poljske [[1386.]], [[Litavci]] se preobraćuju na latinsko kršćanstvo, a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596.]] bjeloruski biskupi zajedno s ukrajinskim prihvaćaju uniju s Rimom. Većina populacije pripala je Unijatskoj crkvi, ali plemstvo u većini adoptira katoličanstvo, zajedno s poljskim jezikom i kulturom.

U diobi Poljske [[1772.]], [[1793.]] i [[1795.]] Bjelorusija je aneksirana [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]]. U 18. i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječu se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama te ujedno naglašavaju njezinu različitost od današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Završetkom seoskog ustanka [[1863.]] koji je poveo Konstantin Kalinovsky ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja neovisne Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala|Janka Kupale]]. [[Bjelorusija]] proklamira svoju nezavisnost u ožujku [[1918.]], po kolapsu Ruskog Carstva.

Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920.]] zapadnu Bjelorusiju okupirala je [[Poljska]], a istočna Bjelorusija postaje dijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Godine [[1939.]] počekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i zapadni teritorij okupiran je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemu je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacije. U poslije-ratnom razdoblju konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle [[industrija]]lizacije.

Reformama sovjetskog vođe [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačeva]] sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća među narodom dolazi do jačanja nacionalne svijesti s masovnim pokretom [[Adradzhenne]] (ponovno rođenje) iz [[1989.]] godine što je uz tadašnje krize samo dovelo do skorog raspada Sovjetskog Saveza. Godine [[1991.]] formirana je [[Zajednica Nezavisnih Država]] od bivših sovjetskih republika, [[Bjelorusija]] postaje neovisna država, a [[Minsk]] postaje glavni grad Bjelorusije.

== Život i običaji Bjelorusa ==

=== Narodna glazba i glazbala ===

Narodna glazba Bjelorusa je bogata a izvodi se na raznim domaćim [[instrumenti]]ma. Kao i u mnogim drugim krajevima u svijetu, ona se danas sve manje čuje, uglavnom u ruralnim predjelima, a njezino mjesto zauzeo je šund sa zapada. Od duhačkih glazbala oni imaju dvojnu frulu poznata pod imenima [[parniouka]], dvzajchatki, dudki, pasvisceli, hoosli, parnyia dudki, koja se sastoji od dviju cijevi različitih dužina. U istu skupunu glazbala spada i '[[duda]]', sastoji se od mješine sačinjene od kože jazavca, koze ili teleta i s ne manje od tri cijevi različitih dužina 'soska', koja služi za upuhivanje zraka; 'perabor' koji daje melodiju i 'huk'. U južnoj Bjelorusiji poznat je rog 'roh', obično goveđi, ali se izrađuje i od drveta [[breza|breze]], [[javor]]a ili omorike. Rogovi naravno koriste lovcima pri lovu. "Dudka" je jedan od najstarijih glazbala kod Bjelorusa, to je frula sa šest rupa za prste izrađena od ražine slame. U [[Minsk]]u je zovu "Zhalejka" ili "Dudachka". Postoje i instrumenti za udaranje kao "Vuhol'nik" i "Cymbalki" ; glazbala koja zvuk daju okretanjem: "Shmyhala" i "Trashchotka".

=== Kuhinja ===
Kruh, [[krumpir]], kupus i [[svinjetina]] uobičajena su hrana današnjih Bjelorusa. Tradicionalni su im obroci doručak koji se satoji od sendviča i kave. Ručak dolazi u 3 sata iza podne i sastoji se od juhe, salate i glavnog obroka. Treći, ali glavni obrok je većera, koja se služi u 8 sati navečer. Slično kao i u [[Ukrajinska kuhinja|ukrajinskoj kuhnji]], svinjetina je najpopularnija i tradicionalno uživaju u jelu znanom kao 'kotleta po krestyansky', u stvari to su svinjski kotleti koji se služe u umaku od gljiva. [[Machanka]] je umak koji se opet poslužuje s različitim mesom i [[palačinke|palačinkama]]. Od juha je kod Bjelorusa uobičajena '[[štči]]' koja se priprema od kisaelog zelja, krumpira i prženog luka i služi se uz kiselu kremu. Riječna riba i riječni rak uglavnom se poslužuju i jedu po restoranima.

== Jezik ==
Danas Bjelorusi u gradovima govore pretežno [[ruski]] ili ''[[trasjanka|trasjanku]]'' (prijevod: ''stočna hrana''), kako zovu jednu mješavinu ruskih i bjeloruskih elemenata. [[Bjeloruski jezik]] je nakon razdoblja procvata u 90-tim godinama, ponovo potisnut jezičnom politikom [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenka]] koji je opet ruski proglasio drugim [[službeni jezik|službenim jezikom]].

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{Bjelorusija}}

[[Kategorija:Istočni Slaveni]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bjelorusije|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Poljske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]]

Bjelorusi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: file u datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica