WikiSysop: bnz

2022-04-28T17:03:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 17:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bjelančevine'''-->~~'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Najvažniji su čimbenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju [[mišići\|mišića]], [[krv]]i, [[koža\|kože]], [[kosa\|kose]], [[nokti]]ju i unutarnjih organa, uključujući [[srce]] i [[mozak]]. Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini osnovom [[život]]a na [[Zemlja\|Zemlji]]. Izgrađene su od [[aminokiselina]] koje su međusobno povezane [[peptid\|peptidnom]] vezom.		'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Najvažniji su čimbenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju [[mišići\|mišića]], [[krv]]i, [[koža\|kože]], [[kosa\|kose]], [[nokti]]ju i unutarnjih organa, uključujući [[srce]] i [[mozak]]. Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini osnovom [[život]]a na [[Zemlja\|Zemlji]]. Izgrađene su od [[aminokiselina]] koje su međusobno povezane [[peptid\|peptidnom]] vezom.

	== Građa bjelančevina ==		== Građa bjelančevina ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T04:13:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bjelančevine''' ili '''proteini''' su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Najvažniji su čimbenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju [[mišići|mišića]], [[krv]]i, [[koža|kože]], [[kosa|kose]], [[nokti]]ju i unutarnjih organa, uključujući [[srce]] i [[mozak]]. Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini osnovom [[život]]a na [[Zemlja|Zemlji]]. Izgrađene su od [[aminokiselina]] koje su međusobno povezane [[peptid|peptidnom]] vezom.

== Građa bjelančevina ==

Bjelančevine su kemijske tvari koje upravljaju svim životnim procesima stanice. No, one se ne mogu same umnožavati. Izgrađene su od dvadeset različitih [[aminokiselina]], međusobno povezanih poput karika u lancu. Redoslijed i broj tih karika određuje specifične osobine svake bjelančevine. U [[biosfera|biosferi]] je broj različitih molekula bjelančevina neograničen. No, u jednoj stanici neke vrste ih može biti oko tisuću. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene stanice i specifična je za određenu vrstu živog organizma (npr. za [[amarilis]], [[krumpir|krumpir]], [[vjeverice|vjevericu]], [[purani|purana]], [[medvjedi|medvjeda]]...). Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu, nastat će nova bjelančevina, potpuno novih osobina. Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu bjelančevina. Tu zadaću ima [[DNK]].

Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:

* '''[[Esencijalni nutrijent|esencijalne aminokiseline]],''' koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu pa ih moramo uzimati u ishrani.

*'''neesencijalne aminokiseline,''' koje se organizam može stvoriti ili iz [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]], ili iz esencijalnih aminokiselina.

[[Ribosom]]i su "tvornice bjelančevina". U njima se povezuju karike (aminokiseline) u [[polipeptidski lanac|polipeptidni lanac]] molekule bjelančevine. Tako nastala bjelančevina preuzima namijenjenu joj zadaću izgradnje određenih struktura, [[katalizator]]a određenih metaboličkih procesa ili proizvođača mehanokemijske energije potrebne, recimo, za pokretanje krila [[leptiri|leptira]].

== Funkcija bjelančevina ==

Bjelančevine, ovisno o svojoj građi, izvode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća bjelančevina je proces rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili [[regeneracija|regeneracije]], stvaraju se nove [[tjelesne stanice]] koje trebaju bjelančevine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu, potrebe za bjelančevinama se znatno razlikuju.

Druga velika zadaća bjelančevina je nadomještanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje obično trebaju nadomjestak jesu, između ostalih, stanice krvi, [[bubreg]]a, [[jetra|jetre]], mišića, te stanice kose, noktiju, [[zubi]] i [[kosti|kostiju]].

Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz [[enzimi|enzima]] (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za oblik života kakav poznajemo), [[hormoni|hormona]] (molekule koje omogućavaju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i [[protutijela]] (ona su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorna su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).

Proteini grade i veliki dio molekule [[hemoglobin]]a - tvari koja prenosi [[kisik]] našim [[ljudsko tijelo|tijelom]] i omogućava odvijanje procesa [[disanje|disanja]] u svim stanicama.

== Bjelančevine u prehrani ==

Proteini ili bjelančevine nalaze se u različitim vrstama prehrambenih namirnica. Može ih se naći, u većim ili manjim količinama, u gotovo svoj hrani, osim u rafiniranim [[šećer]]ima i [[masti]]ma. Hrana životinjskog podrijetla, poput [[meso|mesa]], [[riba]], [[jaje|jaja]] ([[bjelanjak]]), [[mlijeko|mlijeka]], [[jogurt]]a i [[sir]]a, dobar je izvor bjelančevina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama, žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, a veću količinu bjelančevina ima [[soja]]. Osim što sadrže mnogo bjelančevina, navedene su namirnice izvor svih esencijalnih [[aminokiseline|aminokiselina]].

== Podjela bjelančevina ==

=== Po složenosti ===

*'''Jednostavne''' '''bjelančevine'''(proteini) – sastavljene samo od [[aminokiselina]] (npr.: [[histoni i protamini]])
*'''Složene bjelančevine''' (proteidi) – sastoje se od proteinskog (polipeptidni lanac) i neproteinskog dijela (npr. [[glikoprotein]], [[nukleoprotein]], [[kromoprotein]] ([[hemoglobin]] + [[Željezo|Fe]], [[hemocijanin]] + [[Bakar (element)|Cu]]), različiti [[enzim]]i)

=== Po vrsti ===

*'''Strukturne''' '''bjelančevine''' – oblikuju [[kost]]i, [[mišić]]e, [[korijen (biljke)|korijen]]je, [[list]]ove,
*'''[[Hormoni]]''' – reguliraju [[Metabolizam|metaboličke procese]] u [[organizam|organizmu]] (neki hormoni su proteini, neki steroidi)
*'''[[Antitijela]]''' ([[imunoglobulini]]) – obrambeni proteini
*'''Prijenosne bjelančevine''' – prenose druge tvari; na primjer, [[hemoglobin]] prenosi [[Kisik|O<sub>2</sub>]]
*'''[[Enzimi]]''' – ubrzavaju i [[Katalizator|kataliziraju]] [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]] u organizmu
*'''[[Fibrili|Fibrilne]] bjelančevine''' – strukturne bjelančevine u animalnom [[tkivo|tkivu]], netopive u [[voda|vodi]]; na primjer [[keratin]] ([[kosa]]), [[kolagen]] ([[tetiva|tetive]]), [[fibroin]] ([[svila]]), [[miozin]] ([[mišić]]i)
*'''[[Globulini|Globularne]] bjelančevine''' – kompleksna struktura, topive u vodi, osjetljive na promjene temperature; na primjer [[enzim]]i, [[antitijela]], [[hemoglobin]], [[albumin]]

=== Po funkciji ===

*Strukturne bjelančevine
*Regulatori
*Izvor energije

== Bolesti ==
* [[Kvašiorkor]] je bolest čovjeka koja nastaje uslijed teškog manjka bjelančevina u hrani.

== Više informacija ==

* [[proteomika]]
* [[primarna proteinska struktura]]
* [[sekundarna proteinska struktura]]
* [[tercijarna proteinska struktura]]
* [[kvaternarna proteinska struktura]]
* [[denaturacija (biokemija)]]

{{metabolizam}}

[[kategorija:bjelančevine| ]]
[[Kategorija:Makromolekule]]

Bjelančevine - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica