Bjelaj - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:59:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 16:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bjelaj'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bjelaj		\|ime = Bjelaj
	\|slika = Bjelaj - Osnovna škola.jpg		\|slika = Bjelaj - Osnovna škola.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:07:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 06:07
Redak 73:		Redak 73:
	== Literatura ==		== Literatura ==

	*{{~~cite book~~ \|last = Klaić \|first = Vjekoslav \|title = ŽUPANIJA PSET (PESENTA) I PLEME KOLUNIĆ (Prilog za historiju diaspore hrvatskih plemena) \|url= \|publisher = Zagreb \|year = 1928 \|isbn = }}		*{{Citiranje knjige \|last = Klaić \|first = Vjekoslav \|title = ŽUPANIJA PSET (PESENTA) I PLEME KOLUNIĆ (Prilog za historiju diaspore hrvatskih plemena) \|url= \|publisher = Zagreb \|year = 1928 \|isbn = }}

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-10T22:49:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 22:49
Redak 30:		Redak 30:
	{{pravopis}}		{{pravopis}}

	Stari grad Bjelaj se prvi put spominje 1495, kada je blagajnik kralja [[Vladislav II. Jagelović\|Vladislava II]] zabilježio , da je isplatio [[Gašpar Perušić\|Gašparu Perušiću]] (viceban [[Hrvatska\|Hrvatske]]) svotu od 30 [[Forinta\|forinti]] „za očuvanje njegova grada Belaja" (egregio Caspar Perusyth pro conservatione castri sui Belay dati sunt 30 fl.).<ref name="Stari gradovi">{{~~Cite web~~ \|url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf \|title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI \|work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Očito se je tada radilo о obrani grada Bjelaja u tadanjoj [[Županija Pset\|županiji Pset]]. Deset godina poslije, naime 1505. držala je taj grad zajedno sa Sokolom i [[Ripač\|Ripčem]] knjeginja Beatrica Frankopan, udova bana [[Ivaniš Korvin\|Ivaniša Korvina]], te je u njezino ime svim trim gradovima upravljao kaštelan Dujam Orlovčić.<ref>Klaić, 1928</ref> Grad je ime dobio po bjelini kojom se isticao iznad Bjelajskog polja.		Stari grad Bjelaj se prvi put spominje 1495, kada je blagajnik kralja [[Vladislav II. Jagelović\|Vladislava II]] zabilježio , da je isplatio [[Gašpar Perušić\|Gašparu Perušiću]] (viceban [[Hrvatska\|Hrvatske]]) svotu od 30 [[Forinta\|forinti]] „za očuvanje njegova grada Belaja" (egregio Caspar Perusyth pro conservatione castri sui Belay dati sunt 30 fl.).<ref name="Stari gradovi">{{Citiranje weba \|url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf \|title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI \|work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – \|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Očito se je tada radilo о obrani grada Bjelaja u tadanjoj [[Županija Pset\|županiji Pset]]. Deset godina poslije, naime 1505. držala je taj grad zajedno sa Sokolom i [[Ripač\|Ripčem]] knjeginja Beatrica Frankopan, udova bana [[Ivaniš Korvin\|Ivaniša Korvina]], te je u njezino ime svim trim gradovima upravljao kaštelan Dujam Orlovčić.<ref>Klaić, 1928</ref> Grad je ime dobio po bjelini kojom se isticao iznad Bjelajskog polja.

	Grad ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski koji se međusobno razlikuju po načinu gradnje. Po osvajanju [[Jajce\|Jajca]] 1528, [[Osmanlije\|osmanske]] čete su produžile prema Bihaću, ali ih je pod Bjelajem potukla vojska bana [[Ivan Karlović\|Ivana Karlovića]] i braće Vuka i Krste Frankopana.<ref name="Redžić">[https://de.scribd.com/doc/59184397/Husref-Red%C5%BEi%C4%87-Srednjovjekovni-gradovi-u-Bosni-i-Hercegovini Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini]</ref>		Grad ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski koji se međusobno razlikuju po načinu gradnje. Po osvajanju [[Jajce\|Jajca]] 1528, [[Osmanlije\|osmanske]] čete su produžile prema Bihaću, ali ih je pod Bjelajem potukla vojska bana [[Ivan Karlović\|Ivana Karlovića]] i braće Vuka i Krste Frankopana.<ref name="Redžić">[https://de.scribd.com/doc/59184397/Husref-Red%C5%BEi%C4%87-Srednjovjekovni-gradovi-u-Bosni-i-Hercegovini Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini]</ref>

	Ipak, u periodu 1530 - 1537 Bjelaj je pao pod osmansku vlast. Pripao je bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva. Već 1540 godine spominje se nahija Bjelaj, a nešto kasnije kao nahija Bjelaj - Blagaj. Ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad koji se spominje kao kadiluk i u bosanskom i u [[Klis\|kliškom sandžaku]]. Od 1562 je priključen u kadiluk Novosel koji je u kliškom sandžaku. U gradu Bjelaju je bila stalna posada pod zapovjedništvom dizdara. Od 1592 grad je u sastavu [[Bihaćka kapetanija\|bihaćke kapetanije]] a u 18. vijeku u sastavu [[Petrovačka kapetanija\|petrovačke kapetanije]]. Dana 19. jula 1737 ovdje je poražen dio [[Austro-Ugarska\|austrijske]] vojske. Zapovjednik bosanskih četa bio je Alibeg Omerpašić koji je u toj borbi i poginuo.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 \|title=Stari grad Bjelaj \|work=kons.gov.ba \|accessdate=13. 6. 2017 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 \|archivedate=6. ožujka 2018. }}</ref>		Ipak, u periodu 1530 - 1537 Bjelaj je pao pod osmansku vlast. Pripao je bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva. Već 1540 godine spominje se nahija Bjelaj, a nešto kasnije kao nahija Bjelaj - Blagaj. Ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad koji se spominje kao kadiluk i u bosanskom i u [[Klis\|kliškom sandžaku]]. Od 1562 je priključen u kadiluk Novosel koji je u kliškom sandžaku. U gradu Bjelaju je bila stalna posada pod zapovjedništvom dizdara. Od 1592 grad je u sastavu [[Bihaćka kapetanija\|bihaćke kapetanije]] a u 18. vijeku u sastavu [[Petrovačka kapetanija\|petrovačke kapetanije]]. Dana 19. jula 1737 ovdje je poražen dio [[Austro-Ugarska\|austrijske]] vojske. Zapovjednik bosanskih četa bio je Alibeg Omerpašić koji je u toj borbi i poginuo.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 \|title=Stari grad Bjelaj \|work=kons.gov.ba \|accessdate=13. 6. 2017 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 \|archivedate=6. ožujka 2018. }}</ref>

	Moćna i ugledna begovska krajiška porodica u prvoj polovini vladanja Osmanlija, Ibrahimpašići, nazvani su po Ibrahim-paši, Deli-Muratovom sinu. U Bjelaju je sve do sredine 20. stoljeća postojalo turbe Deli-Murata, koje se nalazilo na oko 50 m od kule Ibrahimpašića u tom mjestu. Deli-Muratov sin, Ibrahim, koji je rođen u vrijeme kada mu je otac poginuo i koga je školovala Porta, izgradio je [[Ripač]], podigao džamiju koja se zvala Ibrahim-pašina džamija, a posjede je dobio u [[Lika\|Lici]] (oko Lapca), zatim u Bihaću, Ripču, Bjelaju i oko današnjeg Bosanskog Petrovca. Kasnije se kao rodonačelnik javlja Bećir-beg iz Bjelaja (1760.-1791. Početkom 20. stoljeća ova begovska porodica spadala je u red onih kod koje nije bilo predstavnika sa izrazito velikim zemljišnim posjedima. Imali su posjede u [[Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vranovini]], [[Vođenica (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vođenici]], [[Vedro Polje (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vedrom Polju]], [[Drinić (Petrovac, BiH)\|Drinić]]u, a u Bjelaju im je posjed iznosio 752 dunuma.<ref>BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918 -H. Kamberović, Sarajevo,2003</ref>		Moćna i ugledna begovska krajiška porodica u prvoj polovini vladanja Osmanlija, Ibrahimpašići, nazvani su po Ibrahim-paši, Deli-Muratovom sinu. U Bjelaju je sve do sredine 20. stoljeća postojalo turbe Deli-Murata, koje se nalazilo na oko 50 m od kule Ibrahimpašića u tom mjestu. Deli-Muratov sin, Ibrahim, koji je rođen u vrijeme kada mu je otac poginuo i koga je školovala Porta, izgradio je [[Ripač]], podigao džamiju koja se zvala Ibrahim-pašina džamija, a posjede je dobio u [[Lika\|Lici]] (oko Lapca), zatim u Bihaću, Ripču, Bjelaju i oko današnjeg Bosanskog Petrovca. Kasnije se kao rodonačelnik javlja Bećir-beg iz Bjelaja (1760.-1791. Početkom 20. stoljeća ova begovska porodica spadala je u red onih kod koje nije bilo predstavnika sa izrazito velikim zemljišnim posjedima. Imali su posjede u [[Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vranovini]], [[Vođenica (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vođenici]], [[Vedro Polje (Bosanski Petrovac, BiH)\|Vedrom Polju]], [[Drinić (Petrovac, BiH)\|Drinić]]u, a u Bjelaju im je posjed iznosio 752 dunuma.<ref>BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918 -H. Kamberović, Sarajevo,2003</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T12:29:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 12:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bjelaj'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Bjelaj'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Bjelaj		\|ime = Bjelaj
	\|slika = Bjelaj - Osnovna škola.jpg		\|slika = Bjelaj - Osnovna škola.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T04:37:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Bjelaj
|slika = Bjelaj - Osnovna škola.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = Osnovna škola u Bjelaju
|entitet = fbih
|regija = Bosanska Krajina
|županija = [[Unsko-sanska županija]]
|općina = [[Bosanski Petrovac]]
|nadvisina =
|lat = 44.582
|long = 16.197
|position = left
|brojstan2013 = 96
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Bjelaj''' je naseljeno mjesto u općini [[Bosanski Petrovac]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. ožujka 2020.</ref>

== Zemljopis ==

Po ovom naselju ime je dobilo malo [[krško polje]] - [[Bjelajsko polje]]. Mjesto je smješteno na predjelu gdje se iz Bjelajskog polja uzdiže planina Čava (dio [[Osječenica|Osječenice]]). Udaljeno je 3km od ceste Bosanski Petrovac - [[Bihać]]. Jedino tu postoji izvor pitke vode na cijelom području polja, pa je kao takav iskorišten za vodovod kojim se opskrbljuju i okolna sela.

Za stanovnike petrovačkog područja naziv Bjelaj se odnosi na sva naselja na južnoj strani Bjelajskog polja ([[Busije (Bosanski Petrovac, BiH)|Busije]], [[Cimeše]], [[Bjelajski Vaganac]]).

== Povijest ==

{{pravopis}}

Stari grad Bjelaj se prvi put spominje 1495, kada je blagajnik kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II]] zabilježio , da je isplatio [[Gašpar Perušić|Gašparu Perušiću]] (viceban [[Hrvatska|Hrvatske]]) svotu od 30 [[Forinta|forinti]] „za očuvanje njegova grada Belaja" (egregio Caspar Perusyth pro conservatione castri sui Belay dati sunt 30 fl.).<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Očito se je tada radilo о obrani grada Bjelaja u tadanjoj [[Županija Pset|županiji Pset]]. Deset godina poslije, naime 1505. držala je taj grad zajedno sa Sokolom i [[Ripač|Ripčem]] knjeginja Beatrica Frankopan, udova bana [[Ivaniš Korvin|Ivaniša Korvina]], te je u njezino ime svim trim gradovima upravljao kaštelan Dujam Orlovčić.<ref>Klaić, 1928</ref> Grad je ime dobio po bjelini kojom se isticao iznad Bjelajskog polja.

Grad ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski koji se međusobno razlikuju po načinu gradnje. Po osvajanju [[Jajce|Jajca]] 1528, [[Osmanlije|osmanske]] čete su produžile prema Bihaću, ali ih je pod Bjelajem potukla vojska bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]] i braće Vuka i Krste Frankopana.<ref name="Redžić">[https://de.scribd.com/doc/59184397/Husref-Red%C5%BEi%C4%87-Srednjovjekovni-gradovi-u-Bosni-i-Hercegovini Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini]</ref>

Ipak, u periodu 1530 - 1537 Bjelaj je pao pod osmansku vlast. Pripao je bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva. Već 1540 godine spominje se nahija Bjelaj, a nešto kasnije kao nahija Bjelaj - Blagaj. Ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad koji se spominje kao kadiluk i u bosanskom i u [[Klis|kliškom sandžaku]]. Od 1562 je priključen u kadiluk Novosel koji je u kliškom sandžaku. U gradu Bjelaju je bila stalna posada pod zapovjedništvom dizdara. Od 1592 grad je u sastavu [[Bihaćka kapetanija|bihaćke kapetanije]] a u 18. vijeku u sastavu [[Petrovačka kapetanija|petrovačke kapetanije]]. Dana 19. jula 1737 ovdje je poražen dio [[Austro-Ugarska|austrijske]] vojske. Zapovjednik bosanskih četa bio je Alibeg Omerpašić koji je u toj borbi i poginuo.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Stari grad Bjelaj |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 6. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |archivedate=6. ožujka 2018. }}</ref>

Moćna i ugledna begovska krajiška porodica u prvoj polovini vladanja Osmanlija, Ibrahimpašići, nazvani su po Ibrahim-paši, Deli-Muratovom sinu. U Bjelaju je sve do sredine 20. stoljeća postojalo turbe Deli-Murata, koje se nalazilo na oko 50 m od kule Ibrahimpašića u tom mjestu. Deli-Muratov sin, Ibrahim, koji je rođen u vrijeme kada mu je otac poginuo i koga je školovala Porta, izgradio je [[Ripač]], podigao džamiju koja se zvala Ibrahim-pašina džamija, a posjede je dobio u [[Lika|Lici]] (oko Lapca), zatim u Bihaću, Ripču, Bjelaju i oko današnjeg Bosanskog Petrovca. Kasnije se kao rodonačelnik javlja Bećir-beg iz Bjelaja (1760.-1791. Početkom 20. stoljeća ova begovska porodica spadala je u red onih kod koje nije bilo predstavnika sa izrazito velikim zemljišnim posjedima. Imali su posjede u [[Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)|Vranovini]], [[Vođenica (Bosanski Petrovac, BiH)|Vođenici]], [[Vedro Polje (Bosanski Petrovac, BiH)|Vedrom Polju]], [[Drinić (Petrovac, BiH)|Drinić]]u, a u Bjelaju im je posjed iznosio 752 dunuma.<ref>BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918 -H. Kamberović, Sarajevo,2003</ref>

Prva osnovna škola u mjestu je izgrađena od drveta i podigle su je poznate dobrotvorke [[Mis Irbi]] i Džonstonova. Poslije je škola pregrađena pa je taj drugi dio služio kao kapela uz koju je prigrađen zvonik. Na mjestu dotrajale kapele izgrađen je 1925 današnji hram sv. Georgija. 1996 hram je devastiran i obnovljen 2006.

Drugi sv. rat su [[Bošnjaci|Muslimani]] iz Bjelaja proveli u izbjeglištvu. Predhodno su bez borbe razoružali [[Ustaše|ustaše]], preuzeli vlast i predali je ustanicima.

U Bjelaju je 1922 rođen [[Mahmut Ibrahimpašić]] Mašo, [[narodni heroj Jugoslavije]]. Bio je politički komesar [[Peta krajiška kozarska brigada|5. krajiške (kozarske) brigade]] i na toj dužnosti je poginuo 19. oktobra 1944 u borbama za oslobođenje [[Beograd]]a. Već u novembru je proglašen narodnim herojem, među prvim partizanskim borcima i jedini sa šireg područja Bjelaja.

Ovdje je 1923 rođen i poznati dječji pisac [[Ahmet Hromadžić]] čija su djela ušla u školsku lektiru nekih [[Evropa|evropskih]] zemalja. Dobitnik je velikog broja književnih nagrada, a kao urednik u izdavačkom preduzeću "Veselin Masleša" osnivač je dječje [[Biblioteka|biblioteke]] "Lastavica".

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 187

* Muslimani - 176
* Srbi - 5
* Jugoslaveni - 6

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 96

* Bošnjaci - 94
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

== Gospodarstvo ==

Zbog krškog zemljišta zemljoradnja i stočarstvo su na niskom nivou. Sredinom 20. stoljeća bilo je počelo površinsko kopanje boksitne rude, ali je zbog neisplativosti rudnik brzo zatvoren.

== Literatura ==

*{{cite book |last = Klaić |first = Vjekoslav |title = ŽUPANIJA PSET (PESENTA) I PLEME KOLUNIĆ (Prilog za historiju diaspore hrvatskih plemena) |url= |publisher = Zagreb |year = 1928 |isbn = }}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://glosk.com/BK/Bjelaj/-110333/gmap_en.htm Satelitska snimka]

{{Bosanski Petrovac}}

[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac]]