WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:39:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 16:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bizovac'''-->~~{{Općina		{{Općina
	\| ime = Bizovac		\| ime = Bizovac
	\| grb = Bizovac (grb).gif		\| grb = Bizovac (grb).gif

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:42:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina
| ime = Bizovac
| grb = Bizovac (grb).gif
| županija = {{ZD+X/HŽ|OBŽ}}
| broj stanovnika = 4.979
| površina = 85.65
| naselja = Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci
| načelnik = Srećko Vuković (nezavisni)
| poštanski broj = 31222 Bizovac
| z. širina = 45.59
| z. dužina = 18.46
}}

'''Bizovac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smještena je u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].

== Zemljopis ==
* Površina: 85.65 km<sup>2</sup>
* Poljoprivredne površine: 6.385 ha
* Šumske površine: 1.451 ha
* Naselja: Bizovac, Brođanci, Cerovac, Cret Bizovački, Habjanovci, Novaki Bizovački, Samatovci, Selci.

Bizovac je smješten 18 kilometara zapadno od [[Osijek]]a, a devet kilometara južno od [[Valpovo|Valpova]] na [[podravina|podravskom]] cestovno - željezničkom prometnom pravcu [[Zagreb]] - [[Našice]] - Osijek, te je povezan s međunarodnim prometnim pravcima prema [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] i interregionalnim prometnim pravcima prema zapadu Republike Hrvatske, kroz susjednu [[BiH]] dalje prema [[Jadransko more|Jadran]]u i istoku.

== Stanovništvo ==
* Broj stanovnika (popis 2001.): 4.979
* Broj kućanstava: 1.664

Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Bizovac imala je 4979 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja:

* [[Bizovac]] - 2.274
* [[Brođanci]] - 633
* [[Cerovac (Bizovac)|Cerovac]] - 34
* [[Cret Bizovački]] - 646
* [[Habjanovci]] - 544
* [[Novaki Bizovački]] - 211
* [[Samatovci]] - 616
* [[Selci]] - 21

=== Nacionalni sastav, [[2001.]]===

* [[Hrvati]] - 4.853 (97,47)
* [[Srbi]] - 62 (1,25)
* [[Mađari]] - 9 (0,18)
* [[Slovaci]] - 8 (0,16)
* [[Bošnjaci]] - 6 (0,12)
* [[Nijemci]] - 4
* [[Slovenci]] - 3
* [[Crnogorci]] - 2
* [[Austrijanci]] - 1
* [[Rumunji]] - 1
* ostali - 1
* neopredijeljeni - 26 (0,52)
* nepoznato - 3

== Uprava ==
* Načelnik: Srećko Vuković
* Predsjednik Općinskog vijeća: Milan Kranjčević

== Povijest ==
[[Datoteka:14. Bizovac.jpg|mini|270px|Bizovac, djeca u narodnoj nošnji 1958., autor: [[Nikola Nino Vranić]]]]
Da se na ovim prostorima živjelo u pretpovijesnom razdoblju dokazuje nam pronalazak [[ostava|ostave]] s 332 dobro očuvana uporabna predmeta iz [[brončano doba|srednjega brončanoga doba]], koju je na njivi Lepodrevci 1885. godine izorao jedan bizovački seljak. Među nalazima nalaze se brončani srpovi, klinaste sjekire, koplja, nakit, oruđa i drugo.

U pisanim dokumentima spominje se da je [[1333.]] godine Bizovac zajedno s [[Ladimirevci]]ma u ovom drugom selu imao zajedničku crkvu posvečenu sv. Kuzmi i Damjanu. Srednjovjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva u gospoštiji Karaševo i vlasništvo viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. Popis Požeškog sanđaka iz 1579. godine donosi zapis o selu Bisofzy s 8 kuća, koje je u vrijeme osmanske vlasti pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva s 23 domaćinstva. U jednoj staroj crkvenoj listini stoji da se naseljavanje Bizovca na mjestu gdje se danas nalazi izvršilo u razdoblju između 1752. i 1755. godine prisilnim preseljenjem stanovništva s okolnih salaša, koji su se nalazili na mjestima istoimenih njiva današnjeg bizovačkog atara. U popisu stanovništva Bizovca s početka 1737. godine nalazimo starosjedilačka prezimena, koja su se održala do današnjih dana: Bošnjak, Domanovac, Erić, Grlica, Glavaš, Glavašić, Kolarić, Mihaljević, Škarić, Sršić, Sudar i Vuković.
Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] na prostor Bizovca doseljavali su se ljudi iz nekad siromašnijih krajeva: [[Lika|Like]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[BiH]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] u potrazi "trbuhom za kruhom" i plodnom slavonskom zemljom,
Dolazeći na ove prostore sa sobom su donosili i folklor i običaje svoga kraja, stvarajući tako zajedno sa starosjediocima, neprocjenjivo multikulturno blago bizovačkog kraja.
Između ostalih, do danas žive na ovom prostoru obitelji s prezimenima: Nikšić, Majetić, Bobinac, Rukavina, Lovrinčević, Andabak, Baković, Vrdoljak, Kardum, Jazvo, Jureta, Kordić, Šincek, Čutek i dr.

Župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste izgrađena je 1802. godine u skromnom [[barok]]no [[klasicizam|klasicističkom]] stilu. Crkveni god slavi se [[21. rujna]]. U samom središtu Bizovca nalazi se dvorac valpovačke [[grof]]ovske obitelji Normann-Prandau, građen u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe činovnika i uprave vlastelinstva, a nakon udaje barunice Marijane Prandau za grofa Konstantina Normanna preuređen je za stanovanje i u gotovo takvom obliku sačuvao se do današnjih dana. Kraljevski poštanski ured otvoren je 1809. godine, prvi mlin izgrađen je 1890. godine, a drugi 1910. godine. Škola u Bizovcu je osnovana 1849. godine.

[[Nogomet]]ni klub i vatrogasno društvo djeluju od 1926., a 1935. godine osnovan je ogranak Seljačke sloge. Već gotovo četiri desetljeća u mjestu djeluje folklorno društvo, koje njeguje izvornu tradicijsku baštinu bizovačkog zavičaja i s jedinstvenom, prepoznatljivom i osebujnom ženskom narodnom nošnjom pronosi ime Bizovca nastupajuči na folklornim priredbama u zemlji i inozemstvu.

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[7. studenog]] [[1991.]] zrakoplovi [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] su, bez ikakva povoda, oko podneva [[raketiranje Bizovca 7. studenoga 1991.|raketirali Bizovac]], točnije [[Bizovačke toplice]], robnu kuću u središtu mjesta i više obiteljskih kuća u Kolodvorskoj ulici. U ovom terorističkom napadu, za koji do danas nitko nije odgovarao, poginulo je 9, a ranjeno 24 mještana. Među poginulima bio je i jedanaestogodišnji dječak.<ref>[http://www.hvidra.hr/1306/obljetnica-raketiranja-bizovca/ Obljetnica raketiranja Bizovca], hvidra.hr, preuzeto 7. studenog 2015.</ref><ref>[http://vijesti.hrt.hr/92957/bizovac-sjecanje-na-stradanje-u-ratu Bizovac – sjećanje na stradanje u ratu], vijesti.hrt.hr, preuzeto 7. studenog 2015.</ref>

Zbog blizine grada [[Osijek]]a, odlične prometne povezanosti, razvijenog obrta, plodne obradive zemlje, trgovine i turističkih potencijala nakon otkrića ljekovite vode Bizovac postaje privlačan za život mnogima.

== Gospodarstvo ==

* [[Bizovačke toplice]] - lječilišni i turistički kompleks
* Zona malog gospodarstva - Sajmište

== Poznate osobe ==
* Bratoljub Klaić, rođen je u Bizovcu kao Adolf Klotz.
* Antun Ulrich, galerist
* Ivo Pavlić, matematičar
* Stjepan Glavaš, kemičar
* Ante Lovrinčević,ravnatelj OŠ,
* Srećko Vuković,načelnik općine i rizničar povijesti Bizovca,
* Ivica Baković,dugogodišnji direktor "Bizovačkih toplica",
* Pavo Mihaljević,dugogodišnji poduzetnik,
* Josip Salapić,saborski zastupnik,
* Ivan Kardum, golman NK Osijek,
* Vjekoslav Đaniš,predsjednik ogranka MH Bizovac,
* Milan Majetić,poduzetnik i predsjednik z.u. "Gacka",
* Nikola Sudar,poduzetnik i aktivist u lovstvu,
* Stjepan Sršić,dugogodišnji načelnik općine,
* Antun Radman,odvjetnik,
* Sandra Lovrinčević,prof,voditeljica VS "Matheus",
* Adrijana Baković,finalistica show-a "HTZ" i solist VS "Matheus"

== Spomenici i znamenitosti ==
* Kurija Pradanu-Normann
* Župna crkva Sv. Mateja
* [[Bizovačke toplice]] - izvori [[Panonsko more|Panonskog mora]]

== Obrazovanje ==
* Dječji vrtić Maslačak
* Osnovna škola Bratoljuba Klaića

== Kultura ==

Kulturno - umjetničko društvo "[[KUD Bizovac|Bizovac]]", koje nastavlja tradiciju starijeg matičnog društva "Seljačka sloga" osnovanog [[1968.]] godine, danas njeguje bogatu [[folklor]]nu baštinu svog zavičaja.

Zaljubljenici u izvorno folklorno bogatstvo bizovačkog kraja izvukli su iz starinskih ormara svoju čudesnu i osebujnu narodnu nošnju, zapjevali već zaboravljene pjesme i uz tamburicu zaigrali već zaboravljena kola.

Svojim nastupima na brojnim koncertima i folklornim festivalima, ovo kulturno-umjetničko društvo pronijelo je ime Bizovca širom Hrvatske, pa i [[Europa|Europe]], oduševljavajući ljubitelje folklora u Austriji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Italiji (Sardiniji i Siciliji) Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji, Slovačkoj, Švedskoj i Švicarskoj, a posredstvom elektronskih medija i ljude širom svijeta.

O visokoj umjetničkoj razini njihovog [[ples]]a, [[pjesma|pjesme]] i [[glazba|glazbe]] svjedoče mnoge zahvalnice, plakete, i priznanja, koja krase njihove vitrine i zidove. Uz autentični folklor svoga mjesta, KUD "Bizovac" dostojno prezentira i folklor drugih hrvatskih regija.

Vokalni sastav Matheus - djeluje u Župi sv. Mateja apostola i evanđeliste od 1999. godine. Nastao je na inicijativu župnika Marina Kneževića. Svake nedjelje animiraju svetu misu, te župska klanjanja. Sudjelovali su na brojnim cjelovečernjim koncertima, festivalima kršćanske glazbe (Hosanafest, Tonkafest, Marija fest, Uskrs fest, Bonofest) od kojih je zasigurno najveći Uskrs fest u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, gdje su 11. travnja 2010. nastupili s pjesmom "Utočište vječno" po prvi puta i osvojili prvu nagradu za najbolju pjesmu festivala. Pjesma je posvećena Božanskom milosrđu, koje se u Katoličkoj crkvi upravo slavi i obilježava na Bijelu nedjelju.

== Šport ==
* [[NK BSK Termia Bizovac]]
* [[NK Hajdin Cret]]
* [[NK Gaj Brođanci]]
* [[NK Sloga Samatovci]]
* [[NK Hajduk Novaki Bizovački]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr/hr/opcine/bizovac.htm Općina Bizovac]
* [https://web.archive.org/web/20070907031355/http://www.tzobizovac.hr/ Turistička zajednica Općine Bizovac]

{{Mrva-općina}}
{{GiO OBŽ}}
{{Bizovac‎}}

[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Valpovački leksikon]]

Bizovac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica