WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:32:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 16:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bizantologija'''-->~~[[Datoteka:Hieronymus_wolf2.JPG\|thumb\|desno\|200 px\|[[Hieronymus Wolf]]]]		[[Datoteka:Hieronymus_wolf2.JPG\|thumb\|desno\|200 px\|[[Hieronymus Wolf]]]]
	'''Bizantologija''' ili '''bizantinistika''' je disciplina koja proučava povijest i kulturu [[Bizant]]a.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 6. travnja 2021.</ref>		'''Bizantologija''' ili '''bizantinistika''' je disciplina koja proučava povijest i kulturu [[Bizant]]a.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 6. travnja 2021.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T06:13:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 06:13
Redak 24:		Redak 24:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|yzantine studies}}~~
	* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]		* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]

	[[Kategorija:Bizant]]		[[Kategorija:Bizant]]
	[[Kategorija:Povijesna znanost]]		[[Kategorija:Povijesna znanost]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T23:09:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Hieronymus_wolf2.JPG|thumb|desno|200 px|[[Hieronymus Wolf]]]]
'''Bizantologija''' ili '''bizantinistika''' je disciplina koja proučava povijest i kulturu [[Bizant]]a.<ref name="HE">[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 6. travnja 2021.</ref>

== Povijest ==
Početci bizantologije javljaju se u [[Italija|talijanskom]] [[Humanizam|humanizmu]]. Do jakog razvoja dolazi u [[Francuska|Francuskoj]] tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Potkraj idućeg stoljeća bizantologija se konstituirala kao suvremena povijesna te [[filologija|filološka]] disciplina u svim značajnim državama [[Europa|Europe]] ([[Engleska]], [[Francuska]], [[Njemačka]] i [[Rusija]]). Također se javljaju stručni časopisi.<ref name="HE" />

Njemački humanist [[Hieronymus Wolf]] prvi je počeo izdavati bizantske povijesne spise te ih prevoditi na [[latinski jezik|latinski]]. U [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] isto čine drugi humanisti u Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Prvi značajni bizantološki rad je ''Pariški korpus'' (latinski: ''Corpus Byzantinae historiae'', od [[1645.]]). Taj je rad pregled svih tada poznatih povjesničara te kroničara, s prijevodima njihovih djela na latinski i komentarima. Bizantologiju je kao posebnu znanstvenu disciplinu utemeljio [[Francuz]] [[Charles du Fresne, sieur du Cange|Charles du Fresne Du Cange]]. Diplomatiku je osnovao [[Jean Mabillon]], dok je [[Bernard de Montfaucon]] osnovao grčku [[paleografija|paleografije]]. Dubrovčanin [[Anselm Bandur]] bio je njihov učenik.<ref name="HE" />

[[Grčki rat za nezavisnost]] doprinio je oživljavanju interesa za bizantologiju. Godine [[1828.]] u [[Bonn]]u je počela izlaziti nova zbirka bizantskih povjesničara i kroničara na latinskom zvana ''Corpus scriptorum historiae Byzantinae'', a bizantsku povijest proučavali su [[Škot]] [[George Finlay]], [[Grk]] [[Konstantin Paparigopulos]], [[Nijemac]] [[Karl Hopf]] itd.<ref name="HE" />

Sistematsko proučavanje bizantoloških problema počelo je u zadnjim desetljeća 19. stoljeća u Rusiji te u zemljama Zapadne Europe. Utemeljitelji moderne bizantologiju na području povijesti u Rusiji su [[Vasilij Grigorjevič Vasiljevski]] i [[Fjodor Ivanovič Uspenski]], dok je [[Nikodim Pavlovič Kondakov]] osnivač na polju arheologije i povijesti umjetnosti.<ref name="HE" />

Od poznatih bizantologa francuski su [[Alfred Rambaud]], [[Gustave Schlumberger]] i [[Charles Diehl]], njemački [[Karl Krumbacher]] i [[Johann Heinrich Gelzer]], a engleski [[John Bagnell Bury]]. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] od [[1941.]] godine djeluje bizantološki institut [[Dumbarton Oaks]] koji se nalazi u [[Washington D.C.|Washingtonu D.C.]]<ref name="HE" />

U nekim zemlajam jugoistoka Europe razvoj bizantologije bio je povezan s razvojem nacionalne povijesti. U [[Grčka|Grčkoj]] je tako djelovao [[Spiridon Lambros]], u [[Bugarska|Bugarskoj]] [[Vasil Zlatarski]] i [[Petăr Mutafčiev]], u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] [[Nicolae Iorga]], [[Nicolae Bănescu]] i [[Gheorghe Brătianu]], a u [[Mađarska|Mađarskoj]] [[Gyula Moravcsik]].<ref name="HE" />

Važna su kritička izdanja tekstova u nizu ''Bibliotheca Teubneriana'' u [[Leipzig]]u i ''Collection byzantine de l’Association Guillaume Budé'' u [[Pariz]]u, nove zbirke bizantskih povelja ([[Paul Lemerle]], Pariz, i [[Franz Dölger]], [[München]]) te časopisi ''Byzantinische Zeitschrift'' (München), ''Byzantion'' ([[Bruxelles]]), ''Byzantinoslavica'' ([[Prag]]), ''Revue des études byzantines'' (Pariz), ''Dumbarton Oaks Papers''' itd. Godine [[1948.]] u [[Beograd]]u je osnovan Vizantološki institut pri [[SANU]]. Institut je građu objavljivao u seriji ''Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije'', dok je historiografske radove objavljivao u časopisu ''Zbornik radova Vizantološkog instituta''. Važniji predstavnici srpske bizantologije su [[Georgij Ostrogorski]], [[Božidar Ferjančić]], [[Ljubomir Maksimović]] i [[Ivan Đurić]].<ref name="HE" />

== Bizantologija u Hrvatskoj ==
Zbog važnosti podataka iz djela bizantskih povjesničara za [[Rana povijest Hrvata|povijest Hrvata]], posebice ''[[O upravljanju carstvom]]'' [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]], i zbog šestostoljetne prisutnosti bizantske vlasti na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] te njegovog zaleđa, interes za povijest i historiografiju Bizanta praktički je stalan od početka hrvatske znanstvene historiografije u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. [[Ivan Lučić]] potanko je komentirao podatke iz djela bizantskih autora. [[Franjo Rački]] i [[Ferdo Šišić]] izdavali su i dijelove tekstova pojedinih bizantskih autora, a Nikola Tomašić preveo je ''O upravljanju carstvom'' [[1918.]] godine, no njegov je nedovršen prijevod s kasnijim prijevodima drugih autora objavljen tek [[1994.]] godine.<ref name="HE" />

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|yzantine studies}}
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7946 Bizantologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]

[[Kategorija:Bizant]]
[[Kategorija:Povijesna znanost]]

Bizantologija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica