Bitolj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{tr icon}}' u '{{tur oznaka}}'

2025-06-02T04:16:41Z

Zamjena teksta - '{{tr icon}}' u '{{tur oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:16
Redak 91:		Redak 91:
	[[1864.]] godine, Monastır je postao sjedište [[ejalet]]a Monastir koji je u sebi uključivao sandžake; [[Debar\|Debre(Debar)]], [[Servia, Grčka\|Serfiçe (Servia grad u Grčkoj)]], [[Elbasan]], Manastır (Bitolj), [[Gorica\|Görice]] i tadašnje gradove [[Kičevo\|Kırcaova(Kičevo)]], [[Prilep\|Pirlepe(Prilep)]], [[Florina]], [[Kastoria\|Kesriye(Kastoria)]] i [[Grevena\|Gravena]].		[[1864.]] godine, Monastır je postao sjedište [[ejalet]]a Monastir koji je u sebi uključivao sandžake; [[Debar\|Debre(Debar)]], [[Servia, Grčka\|Serfiçe (Servia grad u Grčkoj)]], [[Elbasan]], Manastır (Bitolj), [[Gorica\|Görice]] i tadašnje gradove [[Kičevo\|Kırcaova(Kičevo)]], [[Prilep\|Pirlepe(Prilep)]], [[Florina]], [[Kastoria\|Kesriye(Kastoria)]] i [[Grevena\|Gravena]].

	Na početku XX st u Bitolju je živjelo oko 37.000 stanovnika (što je za ono vrijeme bilo jako puno) i to 10.500 (Turaka, zapravo muslimana), 10.000 stanovnika koji su govorili nekim od slavenskih jezika (Makedonci, Bugari, Srbi), 7.000 Vlaha (Cincara), 5.500 Židova, 2.000 Roma, 1.500 Albanaca i oko 500 Grka.<ref name="Ortayli%25202006%252089-8">Ortaylı, İlber. ''"Son İmparatorluk Osmanlı (Posljednje carstvo: Osmansko Carstvo)"'', İstanbul, Timaş Yayınları (Timaş Press), 2006. str. 87–89. {{ISBN\|975-263-490-7}} {{~~tr icon~~}}.</ref>		Na početku XX st u Bitolju je živjelo oko 37.000 stanovnika (što je za ono vrijeme bilo jako puno) i to 10.500 (Turaka, zapravo muslimana), 10.000 stanovnika koji su govorili nekim od slavenskih jezika (Makedonci, Bugari, Srbi), 7.000 Vlaha (Cincara), 5.500 Židova, 2.000 Roma, 1.500 Albanaca i oko 500 Grka.<ref name="Ortayli%25202006%252089-8">Ortaylı, İlber. ''"Son İmparatorluk Osmanlı (Posljednje carstvo: Osmansko Carstvo)"'', İstanbul, Timaş Yayınları (Timaş Press), 2006. str. 87–89. {{ISBN\|975-263-490-7}} {{tur oznaka}}.</ref>

	[[1894.]] godine grad Manastır (Bitolj) povezan je željezničkom linijom sa [[Solun\|Selanikom (Solunom)]]. Prvi film na Balkanu snimila su braća [[Milton Manaki\|Manaki]] [[1903.]] godine; oni su u Bitolju imali fotografsku radnju. Na [[Bitolski kongres\|kongresu]] održanom u tadašnjem Monastıru [[1908.]] godine ustanovljen je i standardiziran moderni [[albanski]] alfabet.		[[1894.]] godine grad Manastır (Bitolj) povezan je željezničkom linijom sa [[Solun\|Selanikom (Solunom)]]. Prvi film na Balkanu snimila su braća [[Milton Manaki\|Manaki]] [[1903.]] godine; oni su u Bitolju imali fotografsku radnju. Na [[Bitolski kongres\|kongresu]] održanom u tadašnjem Monastıru [[1908.]] godine ustanovljen je i standardiziran moderni [[albanski]] alfabet.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

2025-04-10T16:26:56Z

Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:26
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Makedonski grad~~		{{Infookvir makedonski grad‏‎
	\| ime = Bitolj		\| ime = Bitolj
	\| izvorno ime = Битола		\| izvorno ime = Битола

WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:10:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 16:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitolj'''-->~~{{Makedonski grad		{{Makedonski grad
	\| ime = Bitolj		\| ime = Bitolj
	\| izvorno ime = Битола		\| izvorno ime = Битола

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:13:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:13
Redak 33:		Redak 33:
	Grad Bitolj nalazi se u južnom dijelu doline [[Pelagonija\|Pelagonije]], okružen planinama [[Baba-Planina (Makedonija)\|Baba]] i [[Nidže]], 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema [[Grčka\|Grčkoj]] Medžitlija-Níki.		Grad Bitolj nalazi se u južnom dijelu doline [[Pelagonija\|Pelagonije]], okružen planinama [[Baba-Planina (Makedonija)\|Baba]] i [[Nidže]], 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema [[Grčka\|Grčkoj]] Medžitlija-Níki.
	U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] Bitolj su zvali ''konzulskim gradom'', jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja.		U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] Bitolj su zvali ''konzulskim gradom'', jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja.
	Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji,<ref name="Omri">The Omri Annual Survey (1996): Forging ahead, falling behind, str.137 {{eng oznaka}}</ref> a po nekim je treći (iza Kumanova),<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=\|title=139 WorldGazetteer: Macedonia - largest cities (per geographical entity)\|archiveurl=https://archive.today/20130630162800/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=\|archivedate=30. lipnja 2013.\|accessdate=27. kolovoza 2009.}}{{eng oznaka}}</ref> Bitolj je sjedište istoimene [[Općina Bitola\|Općine Bitolj]], upravno, gospodarsko i prosvjetno središte tog dijela Makedonije.		Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji,<ref name="Omri">The Omri Annual Survey (1996): Forging ahead, falling behind, str.137 {{eng oznaka}}</ref> a po nekim je treći (iza Kumanova),<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=\|title=139 WorldGazetteer: Macedonia - largest cities (per geographical entity)\|archiveurl=https://archive.today/20130630162800/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=\|archivedate=30. lipnja 2013.\|accessdate=27. kolovoza 2009.}}{{eng oznaka}}</ref> Bitolj je sjedište istoimene [[Općina Bitola\|Općine Bitolj]], upravno, gospodarsko i prosvjetno središte tog dijela Makedonije.

	==Porijeklo imena grada==		==Porijeklo imena grada==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T00:40:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Makedonski grad
| ime = Bitolj
| izvorno ime = Битола
| latinično ime =
| slika = Bitola 2007.JPG
| općina = Bitolj
| stanovništvo = 86.528
| godina popisa = 2002
| šire stanovništvo = 122.173
| godina popisa šireg stanovništva = 2002.
| površina = 422.39
| šira površina =
| gustoća stanovništva = 110
| šira gustoća stanovništva =
| visina = 576
| širina-stupnjevi = 41
| širina-minute = 2
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 21
| dužina-minute = 20
| dužina-oznaka = E
| poštanski broj = 7000
| pozivni broj = (389) 047
| registarska oznaka = BT
| gradonačelnik = Nataša Petrovska
| stranica = [http://www.bitola.gov.mk www.bitola.gov.mk]
| z. širina = 41.0333
| z. dužina = 21.3333
}}

'''Bitolj''' ([[Makedonski jezik|mak.]]: Битола, srpski: Битољ, [[Grčki jezik|grč.]]: Μοναστήρι, [[Turski jezik|tur.]]: Monastır, [[Makedorumunjski jezik|vlaški]]: Bitule/Bituli) za [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] znan kao '''Monastir''', je grad na jugozapadu [[Makedonija|Sjeverne Makedonije]].

Grad Bitolj nalazi se u južnom dijelu doline [[Pelagonija|Pelagonije]], okružen planinama [[Baba-Planina (Makedonija)|Baba]] i [[Nidže]], 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema [[Grčka|Grčkoj]] Medžitlija-Níki.
U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] Bitolj su zvali ''konzulskim gradom'', jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja.
Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji,<ref name="Omri">The Omri Annual Survey (1996): Forging ahead, falling behind, str.137 {{eng oznaka}}</ref> a po nekim je treći (iza Kumanova),<ref>{{cite web|url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=|title=139 WorldGazetteer: Macedonia - largest cities (per geographical entity)|archiveurl=https://archive.today/20130630162800/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&dat=200&srt=pnan&col=aohdqcfbeimg&geo=|archivedate=30. lipnja 2013.|accessdate=27. kolovoza 2009.}}{{eng oznaka}}</ref> Bitolj je sjedište istoimene [[Općina Bitola|Općine Bitolj]], upravno, gospodarsko i prosvjetno središte tog dijela Makedonije.

==Porijeklo imena grada==

Po Adrianu Roomu, ime ''Bitola'' nastalo je od [[Staroslavenski|staroslavenske]] riječi ''Obitel'' (manastir ili samostan, opatija), jer je grad obilovao brojnim manastirima, čak 47. Nakon nekog vremena nestalo je razumijevanja izvorne riječi tako je otpalo incijalno slovo ''o'' i ostalo samo ''bitel''.

Ime ''Bitolj'' se spominje u istoimenom manuskripu kao ime za staru gradsku tvrđavu podignutu [[1015.]] god.
Na suvremenim slavenskim jezicima današnje ime grada je derivat staroslavenskog naziva, dakle od [[Makedonski jezik|makedonskog]] naziva ''Битола'', [[Srpski jezik|srpskog]]: '' Битољ'', [[Hrvatski jezik|hrvatskog]]: ''Bitolj'' do [[Bugarski jezik|bugarskog]] ''Битоля''. Za [[Bizantsko carstvo|Bizanta]] ime Bitola je helenizirano u ''Voutélion'' (Βουτέλιον) ili ''Vitólia'' (Βιτώλια). [[Makedorumunjski jezik|Vlaško]] ime grada ''Bituli'' je također nastalo od slavenskog naziva grada.

Drugo [[Grčki jezik|grčko]] ime grada - ''Monastíri'' (Μοναστήρι), koje je u današnjoj uporabi, također znači ''manastiri = samostani''. [[Turski jezik|Tursko]] ime grada ''Manastır'' nastalo je od grčkog imena grada, kao i [[Albanski jezik|albansko]] ime grada ''Manastiri''.

==Zemljopisne osobine==

[[datoteka:Catolic church bitola.jpg|mini|260px|desno|Katolička crkva "Svetog srca Isusovog" na glavnoj ulici]]

Bitolj se nalazi na jugozapadu Republike Makedonije, na dijelu gdje se obronci planine [[Baba-Planina (Makedonija)|Baba]] spuštaju u najveću makedonsku dolinu - [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Grad se prostire duž korita male rijeke [[Dragor]] koja teče kroz grad. Grad se nalazi na 615 metara nadmorske visine i na svega 14 kilometara od grčke granice. Bitolj je još od antike bio križanje važnih prometnih pravaca koji povezuju [[Jadransko more|Jadransko]] i [[Egejsko more]], te južni [[Balkan]] sa srednjom Europom. Preko Bitolja i [[Florina|Florine]] išla je pruga [[Maurice de Hirsch|barona Hirscha]] za [[Atena|Atenu]].

[[Baba-Planina (Makedonija)|Baba]] uzdiže se nad gradom s istoka sa svojim veličanstvenim vrhom [[Pelister]] na 2601 m. Dio planine je danas [[Nacionalni park Pelister]], s rijetkim vrstama flore i faune (rijetka vrsta pinija - Makedonska pinija ) i poznato skijalište.

== Povijest ==

===Za vrijeme antike i ranog Bizanta===
Pronađeni su brojni metalni predmeti iz antike na nekropoli Crkvište (blizu sela Beranci) zlatne naušnice iz 4st p. n. e.
Pored današnjeg grada za antike postojao je značajni grad ( danas veliko arheološko nalazište) [[Heraclea Lyncestis]] ([[Grčki jezik|grčki]]: Ηράκλεια Λυγκηστίς<ref>Hammond, N. G. L., (1972), ''A History of Macedonia'', Oxford: Oxford University Press, str. 59 {{eng oznaka}}</ref> - dakle ''Heraklov grad iz zemlje risova'') bilo je značajno helenističko naselje koje je živjelo sve do ranog srednjeg vijeka.

Osnivač tog naselja bio je [[Filip II. Makedonski]] sredinom IV st. pr. Kr. , grad je imenovan po [[Stara Grčka|grčkom]] [[polubog]]u [[Heraklo|Heraklu]], za kojeg je Filip II. držao da mu je predak.
Podignut na značajnom strateškom pravcu grad je uskoro postao prosperitetni grad.

[[Antički Rim|Rimljani]] su zauzeli ovaj dio [[Makedonija (regija)|Makedonije]] 148. pr. Kr. i uništili mu političku moć. Razvoj se grada nastavio, naročito nakon izgradnje ceste [[Via Egnatia]] koja je prolazila netom pored grada. U Heracleji iz tog doba izgrađeno je nekoliko značajnih objekata; gradska vrata, terme (kupalište), jedan [[amfiteatar]], veći broj [[bazilika]] i kazalište koje je moglo je primiti oko 3,000 gledatelja.

Na početku ranog [[Bizantsko carstvo|Bizanta]] između IV do VI st. n.e.) Heraclea je postala značajan vjerski centar (sjedište episkopije). Pojedini gradski episkopi iz tog vremena znani su nam iz Crkvenih koncila održanih u tom vremenu. Tako znamo za episkopa Evagriusa iz Heracleje iz [[343.]] god. n.e.

Grad su rayorile [[Ostrogoti|ostrogotske]] snage, koje je vodio [[Teodorik Veliki]] 472. god. poslije Krista, te ponovo isti Ostrogoti [[479.]] god.

Grad je obnovljen na kraju V. st. i početkom VI. st. Pred kraj VI. st. grad je doživio teške napade slavenskih plemena, tako da su ga napustili i njegovi posljednji stanovnici.

===Dolazak Slavena===

Tijekom VI. i VII. st. čitav kraj oko grada Bitolja doživio je značajne demografske promjene, svako malo je poneko novo [[Slaveni|slavensko]] pleme doselilo se u taj kraj. Tako se počeo obnavljati grad, na mjestu napuštenog antičkog kazališta podignuto je nekoliko novih kuća. Slavensko stanovništvo grada stalo je podizati obrambene zidine oko naselja.
Grad su zauzeli Bugari i bio je dio prvog Bugarskog Carstva u razdoblju kasnog VIII. – ranog XI. st.

Širenju kršćanstva među stanovništvom osobito su pridonijeli [[Kliment Ohridski]] i [[Sveti Naum]] tijekom IX. st. i početkom X. st. Tad je podignut i veliki broj manastira i crkvi u gradu.

U X. st. gradom vlada car [[Samuilo]] ( makedonski / bugarski). On je podigao utvrdu u gradu koju je kasnije koristio i njegov nasljednik - [[Gabrijel Radomir]] iz Bugarske.
Za vrijeme Samuilove vladavine, grad je bio značajno sjedište njegove države, te značajni vjerski centar.

Nakon bitaka s bugarskim carem [[Ivan Vladislav|Ivanom Vladislavom]], bizantski car [[Vasilije II.]] ponovno je vratio vlast nad gradom [[1015.]] godine
Grad se spominje kao episkopalno sjedište 1019. u zapisima Vasilija II. Dva značajna ustanka protiv bizantinske vlasti zbila su se u području grada [[1040.]] i [[1072.]] godine. Nakon obnove bugarske države na kraju XI st. Bitolj je zauzeo bugarski car [[Kalojan, car bugarski|Kalojan]]. Nakon toga Bitoljem ponovno vlada Bizant, a pri kraju XIII. st. Bitolj postaje dio [[Srbija|Srbije]] nakon što ga je zauzeo [[Stefan Dušan]].
Kao vojničko, političko i kulturno središte Bitolj je igrao značajnu ulogu u srednjovjekovnom životu te regije, polovicom XIV. st.

===Za vrijeme Osmanskog Carstva===

[[datoteka:Bitola old.jpg|mini|260px|desno|Crtež Bitolja iz XIX st .]]
Između [[1382.]] do [[1912.]] godine Bitolj (tadašnji Manastır) bio je u sklopu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. [[Osmanlije (razdvojba)|Osmanlije]] su uspostavile stabilnu vlast tek nakon smrti [[Kraljević Marko|Kraljevića Marka]] [[1395.]] godine.
Tijekom više stoljeća Turci (zapravo muslimani) bili su većinsko stanovništvo u gradu, dok su u okolici većina bili Slaveni. Poznati turski putopisac [[Evlija Čelebi|Evlija Çelebi]] je u svom djelu ''Sejahatname'' naveo da grad Monastir ima 70 mošeja, nekoliko kavana, lijepi i veliki [[bazar]] (natkrivenu tržnicu) sa željeznim vratima i 900 dućana. Turski grad Manastır postao je sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] u [[ejalet]]u [[Rumelija|Rumeliji]].

[[1864.]] godine, Monastır je postao sjedište [[ejalet]]a Monastir koji je u sebi uključivao sandžake; [[Debar|Debre(Debar)]], [[Servia, Grčka|Serfiçe (Servia grad u Grčkoj)]], [[Elbasan]], Manastır (Bitolj), [[Gorica|Görice]] i tadašnje gradove [[Kičevo|Kırcaova(Kičevo)]], [[Prilep|Pirlepe(Prilep)]], [[Florina]], [[Kastoria|Kesriye(Kastoria)]] i [[Grevena|Gravena]].

Na početku XX st u Bitolju je živjelo oko 37.000 stanovnika (što je za ono vrijeme bilo jako puno) i to 10.500 (Turaka, zapravo muslimana), 10.000 stanovnika koji su govorili nekim od slavenskih jezika (Makedonci, Bugari, Srbi), 7.000 Vlaha (Cincara), 5.500 Židova, 2.000 Roma, 1.500 Albanaca i oko 500 Grka.<ref name="Ortayli%25202006%252089-8">Ortaylı, İlber. ''"Son İmparatorluk Osmanlı (Posljednje carstvo: Osmansko Carstvo)"'', İstanbul, Timaş Yayınları (Timaş Press), 2006. str. 87–89. {{ISBN|975-263-490-7}} {{tr icon}}.</ref>

[[1894.]] godine grad Manastır (Bitolj) povezan je željezničkom linijom sa [[Solun|Selanikom (Solunom)]]. Prvi film na Balkanu snimila su braća [[Milton Manaki|Manaki]] [[1903.]] godine; oni su u Bitolju imali fotografsku radnju. Na [[Bitolski kongres|kongresu]] održanom u tadašnjem Monastıru [[1908.]] godine ustanovljen je i standardiziran moderni [[albanski]] alfabet.
Pri kraju XIX st., Bitolj je postao drugi po veličini grad na južnom Balkanu (iza Soluna). Grad je tada nosio epitet ''grad konzula'' jer je u gradu djelovalo 12 konzularnih predstavništava u razdoblju između [[1878.]] – [[1913.]] godine. Tada je u gradu djelovala i [[Vojna akademija turske vojske u Bitolju|Vojna akademija turske vojske]], koju je polazio i [[Kemal Ataturk]].

===Ilindenski ustanak u Bitolskom kraju===

Bitoljski kraj bio je snažno zahvaćen [[Ilindenski ustanak|Ilindenskim ustankom]].
Ustanak je organiziran u selima; Bistrica, Rakovo, Buf, Skočivir, Paralovo, Brod, Novaci, Smilevo, Gjavato, Capari. Selo Smilevo branilo je 600 ustanika vođenih od [[Dame Gruev]] i Georgi Sugarev, a nakon njihova poraza selo je zapaljeno.

===Za Balkanskih ratova===

[[1912.]] [[Crna Gora]], [[Srbija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]] borile su se zajednički protiv Osmanskog Carstva u [[Balkanski ratovi|Prvom balkanskom ratu]]. Po [[Mirovni ugovor iz Bukurešta, 1913.|Mirovnom ugovoru iz Bukurešta, 1913.]], teritorij Makedonije podijeljen je na 3 dijela (između Grčke, Srbije i Bugarske). Bitolj je po nekim tajnim predratnim dogovorima između Bugarske i Srbije, trebal pripasti Bugarskoj. Ali su srpske snage nakon bitke kod Bitolja ušle u grad i odbile se povući. Nakon nove političke stvarnosti u kojoj je Bitolj pripao Srbiji, grad je počeo gubiti na važnosti, a njegovo stanovništvo se stalo osipati i iseljavati kako u Bugarsku, tako i u prekomorske zemlje.

===Za Prvog svjetskog rata===

Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad Bitolj i njegovo šire područje bili su dio takozvanog Solunskog fronta. [[1915.]] godine bugarske snage zauzele su grad, a srpska vojska se mogla ili predati ili pokušati probiti preko albanskih planina do otoka [[Krf]]a i saveznika iz [[Antanta|Antante]]. [[1916.]] godine grad Bitolj zauzele su snage [[Antanta|Antante]], grad je podijeljen na okupacijske zone između [[Francuska|francuske]], [[Rusija|ruske]], [[Italija|talijanske]] i [[Srbija|srpske]] vojske, pod komandom francuskog [[general]]a Maurice Sarraila. Sve do bugarske kapitulacije u jesen [[1918.]] god. grad je bio na liniji fronta i gotovo su ga neprekidno bombardirale zračne snage i topništvo, tako da je pretrpio velika razaranja.

===Grad za Drugog svjetskog rata===

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941-1945), Nijemci, a kasnije Bugari vladali su gradom. U rujnu [[1944.]] god. Bugarska je kapitulirala, a u Bitolj su ušli Titovi partizani [[4. studenog]] [[1944.]]

===Bitoljska židovska zajednica===

Nakon dekreta iz Alhambre [[1492.]] i [[Inkvizicija|Inkvizicijskog]] protjerivanja svog [[katoličanstvo|nekatoličkog]] stanovništva s [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], velik dio iberijskih [[Židovi|Židova]], takozvanih [[Sefardi|Sefarda]] naselio se uz blagoslov [[sultan]]a [[Bajazid II.|Bajazida II.]] po Osmanskom Carstvu, osobito po većim i bogatijim gradovima carstva - a tada je takav grad bio Monestiri. [[1900.]] god. Židovi su predstavljali čak deset posto stanovništva, sami sebe zvali su ''Monastirli'', njihova sinagoga postoji i dan danas u Solunu.<ref>[http://www.cassorla.net/Families.html Families of Monastir]{{eng oznaka}}</ref>

Većina bitoljskih Židova (njih više od 3.500) bili su žrtve [[holokaust]]a, za vrijeme Drugog svjetskog rata te su odvedeni [[1943.]] u logor [[Treblinka]], gdje su ubijeni ili umrli.<ref>[http://www.sephardicstudies.org/monastir1839-1943.html "Last Century of a Sephardic Community, The Jews of Monastir, 1839-1943", by Mark Cohen] {{eng oznaka}}</ref>.

[[datoteka:Slavic University of Moscow in Bitola.JPG|Sjedište Moskovskog slavenskog instituta u Bitolju|mini|desno|260px]]

==Gradske znamenitosti==

* ''Crkva sv. Dimitrija'' podignuta je tek [[1830.]] godine dobrovoljnim prilozima lokalnih gradskih trgovaca i obrtnika. Naime, tek od tog vremena dozvoljeno je kršćanima da obnavljaju i grade reprezentativnije vjerske objekte, ali i taj je morao biti izgrađen izvan tadašnjeg grada.
* ''Ajdar-kadi džamija'' (turskog suca) najreprezentativniji je objekt islamske umjetnosti u Bitolju. Džamija je podignuta 1560. po nacrtima slavnog turskog graditelja [[Mimar Sinan]], kojeg je angažirao bitoljski kadija (sudac) Ajdar-kadi.
* ''Jeni džamija'', danas je pretvorena u galeriju. Po najnovijim arheološkim nalazima, vidi se da je podignuta na temeljima starije kršćanske crkve.
* ''Izakova džamija'', podigao ju je drugi značajni gradski sudac, (kadija) - Izak Çelebi.
* ''Stari bazar'', [[bezistan]] ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Безистен''). U današnjem bezistanu djeluje 86 trgovina i ima četvora velika metalna vrata.
* ''[[Turska kupelj]] Deboj'' ([[hamam]]), za koju se ni dan danas ne zna pouzdano kad je sagrađena.

==Gospodarstvo==
Bitolj je značajno industrijsko središte u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]]. Mnoge značajne tvrtke imaju sjedište u Bitolju, tu je smještena i najveća energetska tvrtka u zemlji ''REK'' (Rudarsko energetski kombinat) Bitolj koji u svoje tri termoelektrane proizvodi gotovo 80 % električne energije Makedonije, zatim najstarija i najveća pivovara u zemlji. Još i danas je ''Agrokombinat Pelagonija'', najveći proizvođač hrane u zemlji.
Vodoopskrbni sustav Streževo je najveći i najmoderniji takav sustav u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]].
Tvornica hladnjaka Frinko (nekad je bila u sastavu zagrebačkog Končara) vodeća je metalska tvrtka u Makedoniji. U gradu i okolici djeluje dosta tekstilnih i prehrambenih tvornica.

Danas dvanaest zemalja ima svoja konzularna predstavništva u Bitolju.
* {{ZD|B|BUG}} [[Bugarska]]
* {{ZD|C|CG}} [[Crna Gora]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Francuska]]
* {{ZD|G|GRČ}} [[Grčka]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{ZD|R|RUM}} [[Rumunjska]]
* {{ZD|R|RUS}} [[Rusija]]
* {{ZD|S|SLO}} [[Slovenija]]
* {{ZD|S|SRB}} [[Srbija]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Turska]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Ukrajina]]
* {{ZD|U|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]

==Kultura u gradu==

U gradu djeluje jedno od najboljih makedonskih kazališta i od nedavno opera.

U čast jednih od pionira filma na Balkanu braće [[Milton Manaki|Manaki]], svakog rujna održava se filmski i foto festival ''Braća Manaki''.

==Školstvo i kultura==

Sveučilište Sv. [[Kliment Ohridski]] iz Bitolja ([[makedonski jezik|mak.]]: Универзитет Св. Климент Охридски, Битола) osnovano je 1979. godine u skladu s tadašnjim nastojanjima o disperziji visokog školstva po manjim sredinama.
Bitoljsko sveučilište ima odjele i institute u gradovima; Bitolj, [[Ohrid]], i [[Prilep]], sjedište sveučilišta je u gradu Bitolju.
* Tehnički fakultet - Bitolj
* Ekonomski fakultet - [[Prilep]]
* Fakultet turizma - [[Ohrid]]
* Učiteljski fakultet - Bitolj
* Fakultet biotehnoloških znanosti - Bitolj
* Fakultet upravljanja i menedžmenta i informacijskih sustava - Bitolj
* Veterinarski fakultet - Bitolj
* Medical college - Bitolj
* Duhanski institut - Prilep
* Hidro-biološki institut - Ohrid
* Slavenski kulturni institut - Prilep

== Zbratimljeni gradovi ==

[[datoteka:Hotel Epinal in Bitola.JPG|desno|mini|200px|Hotel Epinal u središtu Bitolja, imenovan u čast francuskog grada prijatelja Épinala]]

* {{ZD|R|RUS}} [[Puškin (grad)|Puškin]], [[Rusija]] <ref>[http://www.pushkin-town.net/.sistercity/rus/index.htm Sister cities of Pushkin] {{eng oznaka}}</ref>
* {{ZD|F|FRA}} [[Épinal]], [[Francuska]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Rijeka]], [[Hrvatska]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Bursa]], [[Turska]]
* {{ZD|S|SLO}} [[Kranj]], [[Slovenija]]
* {{ZD|A|AUS}} [[Rockdale]], [[New South Wales]], [[Australija]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Kremenčuk]], [[Ukrajina]]
* {{ZD|B|BUG}} [[Pleven]], [[Bugarska]]
* {{ZD|S|SRB}} [[Zemun]], [[Srbija]]
* {{ZD|N|NJE}} [[Kaiserslautern]], [[Njemačka]]
* {{ZD|K|KOSV}} [[Prizren]], [[Kosovo]]
* {{ZD|A|ALB}} [[Korçë]], [[Albanija]]

== Vidi još ==
* [[Zoološki vrt Bitolj]]

==Izvori==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bitola.gov.mk Službene stranice općine Bitolj]
*[http://www.visitbitola.info Turističke informacije iz Bitolja, zajedno sa susjednom Florinom iz Grčke]
*[http://bt.com.mk Bitola - Galerija slika iz Bitolja]

{{Gradovi u Makedoniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]]