Suradnik10: /* Tijek bitke */

2025-03-13T21:41:07Z

Tijek bitke

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2025. u 21:41
Redak 25:		Redak 25:

	== Tijek bitke ==		== Tijek bitke ==
	Početkom 1527. godine Osmanlije su zauzeli Obrovac i Udbinu. Jedina utvrda južno od Velebita koja je još ostala u hrvatskim rukama bio je Klis u zaleđu Splita. Obranom klisa rukovodio je Petar Kružić, a posadu su činili uskoci,prebjezi iz zemalja koje su osvojili Osmanlije. Godine 1528. Osmanlije su organizirale nove pohode prema sjeveru i sjeverozapadu te su 1529. godine opsjeli i sam Beč. Pod vodstvom sultana Sulejmana I. opet su 1532. krenuli prema svom cilju,Beču. Zaustavili su se pred Kisegom u Ugarskoj,kojeg je branio iskusni vojvođa Nikola Jurišić. Nakon neuspjeha kod Kisega zbog približavanja zime, Sulejman I. odustao je od osvajanja Beča i vratio se preko Slavonije u Osmansko Carstvo. To je bio jedini slučaj da je osmanlijski sultan ~~prešao~~ hrvatskom zemljom.		Početkom 1527. godine Osmanlije su zauzeli Obrovac i Udbinu. Jedina utvrda južno od Velebita koja je još ostala u hrvatskim rukama bio je Klis u zaleđu Splita. Obranom klisa rukovodio je Petar Kružić, a posadu su činili uskoci, prebjezi iz zemalja koje su osvojili Osmanlije. Godine 1528. Osmanlije su organizirale nove pohode prema sjeveru i sjeverozapadu te su 1529. godine opsjeli i sam Beč. Pod vodstvom sultana Sulejmana I. opet su 1532. krenuli prema svom cilju,Beču. Zaustavili su se pred Kisegom u Ugarskoj,kojeg je branio iskusni vojvođa Nikola Jurišić. Nakon neuspjeha kod Kisega zbog približavanja zime, Sulejman I. odustao je od osvajanja Beča i vratio se preko Slavonije u Osmansko Carstvo. To je bio jedini slučaj da je osmanlijski sultan prošao hrvatskom zemljom.

	== Posljedice ==		== Posljedice ==

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije, zadnja inačica s hr.wikipedije

2025-03-13T21:40:09Z

nije uvezlo s hr.wikipedije, zadnja inačica s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Bitka
|naziv = Bitka kod Klisa
|slika = [[Slika:Klis 0807 3.jpg|250px|Pogled na klišku tvrđavu]]
|opis slike = Pogled na klišku tvrđavu.
|sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat
|vrijeme = [[22. lipnja]] [[1537.]]
|mjesto = [[Klis]], [[Hrvatska]]
|ishod = osmanska pobjeda
|strana1 = [[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Osmansko Carstvo]]
|strana2 = [[File:Flag of Croatia (Early 16th century–1526) (Border).svg|26px]] [[Hrvatsko Kraljevstvo]]
|zapovjednik1 = [[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Murat-beg Tardić]]<br>[[File:Flag of the Ottoman Empire (Thicker Crescent).svg|25px|border]] [[Malkoč-beg]]
|zapovjednik2 = [[File:Flag of Croatia (Early 16th century–1526) (Border).svg|26px]] [[Petar Kružić]]
|postrojbe1 =
|postrojbe2 =
|gubitci1 = nepoznato
|gubitci2 = nepoznato
}}

'''Bitka kod Klisa''' odigrala se [[1537.]] godine kod [[kliška tvrđava|kliške tvrđave]]. To je bila borba za komad Hrvatskoga Kraljevstva koji je ostao odsječen na jugu. Klis je do tada s bližim okružjem ostao jedinim slobodnim dijelom Hrvatskoga Kraljevstva na jugu, prava [[enklava]].

== Uvodne okolnosti ==
Zbog svojega istaknutoga položaja dugo vremena predstavljao je Klis teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište [[Uskoci|uskoka]], hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde.

Osmanskom osvajanju pridonijeli su kunktatorskom politikom i Mlečani, koji su podišli zahtjevu osmanskog sultana. U [[dukala|dukali]] dužda [[Andrea Gritti|Andree Grittija]] nadnevka od 10. veljače 1537. stoji zapovijed splitskome knezu da nitko od Splićana ne smije ni na koji način pomagati Klisu. Sankcija za prekršitelje bila je smrtna kazna i gubitak svih dobara. Isto je bilo zapovijeđeno i prije, prema zahtjevu sultana i osmanske vlade, a preko bosanskog sandžaka.<ref name="Kovačić">J. Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/99200 Žrnovnica pod Turcima], Baština 34, Split 2007., str. 8</ref>

== Tijek bitke ==
Početkom 1527. godine Osmanlije su zauzeli Obrovac i Udbinu. Jedina utvrda južno od Velebita koja je još ostala u hrvatskim rukama bio je Klis u zaleđu Splita. Obranom klisa rukovodio je Petar Kružić, a posadu su činili uskoci,prebjezi iz zemalja koje su osvojili Osmanlije. Godine 1528. Osmanlije su organizirale nove pohode prema sjeveru i sjeverozapadu te su 1529. godine opsjeli i sam Beč. Pod vodstvom sultana Sulejmana I. opet su 1532. krenuli prema svom cilju,Beču. Zaustavili su se pred Kisegom u Ugarskoj,kojeg je branio iskusni vojvođa Nikola Jurišić. Nakon neuspjeha kod Kisega zbog približavanja zime, Sulejman I. odustao je od osvajanja Beča i vratio se preko Slavonije u Osmansko Carstvo. To je bio jedini slučaj da je osmanlijski sultan prešao hrvatskom zemljom.

== Posljedice ==
Nakon što su zauzeli tvrđavu, Turci su [[12. ožujka]] smaknuli njezina junačkog kapetana [[Petar Kružić|Petra Kružića]]. [[Datoteka:Petar Kruzic 140807.jpg |mini|lijevo|100px|Slika Petra Kružića koji je 1531. g. sagradio grobnu kapelu sv. Petra u [[Crkva Gospe Trsatske|crkvi Gospe Trsatske]], Rijeka.]]
Preostali kliški [[uskoci]], nakon pada tvrđave, preselili su se u [[Senj]] (senjski uskoci).<ref name="klis.hr">[http://www.klis.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1:povijest-uvod-clanak&catid=9:povijest-kategorija&Itemid=7 Općina Klis: Povijest Klisa], preuzeto 13. ožujka 2013.</ref>

Nepromišljena politika podilaženja osmanskom osvajaču i prepuštanju Klisa samima sebi brzo je polučila loše plodove. Nakon što je pao Klis, Split i okolicu zahvatila je panika. Posljedica je bila [[bijeg pučanstva]] u svim mogućim pravcima. Da bi spriječio loše posljedice koje depopulacija nosi obrani i gospodarstvu, splitski je knez 24. ožujka 1537. zapovijedio da se svi seljaci iz Vranjice, podgrađa Kuka, Sućurca i Opaćeg sela koji su izbjegli moraju unutar osam dana, pod prijetnojm ustupanjem njihove imovine drugima. Osim izbjeglom pučanstvu, zaprijetio je i svim onima koji su ih odvozili. Parunima brodova zabranio je odvoziti ljude i njihove stvari sa splitskog područja. Sankcija kojom im je prijetio bilo je rastezanje na konopu i spaljivanje njihovih lađa. 2. travnja Žrnovničanima je zapovijedio vratiti se u selo<ref>Žrnovnica je dotad bila skupina sela, a ovdje se prvi put spominje kao jedno selo.</ref> unutar dva dana, skupa s obiteljima i stvarima, pod prijetnjom oduzimanja "zemalja, vinograda, kuća i svih njihovih dobara".<ref name="Kovačić"/>

Nepomaganje kršćanskim susjedima i politika nezamjeranja opet je stigla na naplatu iste godina. 14. listopada zapovijeđeno je srušiti sve kuće u splitskom zagrađu (predgrađu) i odnošenje građe, zacijelo da ne bi Osmanlijama poslužile u sad sasvim izvjesnoj budućoj opsadi grada.<ref name="Kovačić"/>

Osvajanje Klisa otvorilo je uvjete da su [[Osmanlije|Turci]] uspjeli doći i zauzeti [[Solin]] te prodirati kroz [[Kaštela]] na južnim obroncima [[Kozjak]]a, ali nikada nisu uspjeli zauzeti [[Split]] (napadi [[osmanski napad na Split 1571.|1571.]] i dr.). Sam je gradić Klis postao sjedištem [[Kliški sandžak|Kliškoga sandžaka]]. Tada je Murat-beg Tardić, Hrvat, poturica, osvajač Klisa, postao prvi sandžak-beg kliški.<ref name="klis.hr"/> Osnivanjem Kliškoga sandžaka bilo je smanjeno područje [[Bosanski sandžak|Bosanskoga sandžaka]], jer su u njegov sastav ušli svi osmanski posjedi sjeverozapadno od Solina, u jugozapadnom dijelu Bosne, Krbavi i Lici.<ref name="Mažuran">[[Ive Mažuran]]: ''Hrvati i Osmansko carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998. {{ISBN|953-6168-38-3}}</ref> Njegovo službeno sjedište bilo je u Klisu, iako su kliški sandžakbegovi uglavnom stolovali u Livnu.<ref name="vladahbz.com">[http://www.vladahbz.com/pages/povijest_zupanije Vlada Hercegbosanske županije: Povijest županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007121728/http://www.vladahbz.com/pages/povijest_zupanije |date=7. listopada 2011. }}, preuzeto 13. ožujka 2013.</ref>

[[1583.]] godine [[kršćanski pohod na Klis 1583.|pokušalo]] se osloboditi Klis od osmanske vlasti no pohod nije uspio.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo], preuzeto 13. ožujka 2013.</ref>

[[7. travnja]] [[1596.]] godine<ref name="klis.hr"/> su ga nakratko oslobodili u [[bitka kod Klisa 1596.|akciji]] koju su poduzeli splitski plemići [[Ivan Alberti]] i [[Nikola Cindro]].<ref name="HBL">[[Hrvatski biografski leksikon]], str. 60.</ref><ref name="Kurtović">[http://www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/povijest16 Kolo 2, ljeto 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101013070623/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/povijest16 |date=13. listopada 2010. }} Ivana Kurtović: ''Još jedan prinos rasvjetljavanju hrvatske povijesti 16. stoljeća.'' Oslobođenje Klisa godine 1596. Radovi sa znanstvenog skupa održanog na Klisu 1996. godine. Poseban otisak iz časopisa Mogućnosti, 4-6/2000. Književni krug Split, 2000., preuzeto 13. ožujka 2013.</ref> Tada su im pomogli uskoci, Poljičani, Kaštelani i Bračani.<ref name="klis.hr"/> Sandžak-beg Mustafa odgovorio je opsadom, dovevši pod kliške zidine više od 10.000 vojnika a Klisu i njegovim braniteljima, kojih je tada bilo oko 1.500, pokušao je pomoći general [[Juraj Lenković]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/34307/ Proleksis enciklopedija: Lenković, Juraj]:{{citat2|Sred. 1596. s odredom od o. 1000 vojnika priskače u pomoć opsjednutom Klisu.}}, preuzeto 13. ožujka 2013.</ref> vodeći oko 1.000 vojnika i uskoka, no i sam je bio ranjen te se, poražen, povukao a Klis je bio predan Turcima [[31. svibnja]] 1596 godine.<ref name="klis.hr"/> To je privremeno oslobođenje odjeknulo u Europi, među domaćim stanovništvom i uskocima dajući im snažnu potporu u njihovim daljnjim nastojanjima za oslobođenje. Konačno je oslobođen od turske vlasti [[1648.]] godine, za trajanja [[Kandijski rat|Kandijskoga rata]], kada ga osvajaju [[Mlečani]] na čelu s [[Vuk Mandušić|Vukom Mandušićem]] i [[Stipan Sorić|Stipanom Sorićem]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
*[http://klis.com.hr/povijest-klisa/ Povijest Klisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160401175747/http://klis.com.hr/povijest-klisa/ |date=1. travnja 2016. }}
*[http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927012232/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf |date=27. rujna 2007. }}

[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Klis]]
[[Kategorija:Hrvatske opsade|Klis]]
[[Kategorija:Osmanske opsade|Klis]]
[[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (nakon 1527.)]]
[[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Klis]]
[[Kategorija:Povijest Klisa]]

Bitka kod Klisa 1537. - Povijest promjena

Suradnik10: /* Tijek bitke */

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije, zadnja inačica s hr.wikipedije