Bistrinci - Povijest promjena

Suradnik10: /* Biogeografska slika Bistrinaca */

2026-02-16T19:17:12Z

Biogeografska slika Bistrinaca

←Starija inačica		Inačica od 16. veljača 2026. u 19:17
Redak 39:		Redak 39:
	Podravsko naselje Bistrinci smjestilo se na sjevernom perifernom dijelu [[Valpovština\|Valpovštine]] između [[Gat]]a na zapadu, Belišća na jugu, [[Nard]]a na istoku, a na sjeveru je korito rijeke Drave.		Podravsko naselje Bistrinci smjestilo se na sjevernom perifernom dijelu [[Valpovština\|Valpovštine]] između [[Gat]]a na zapadu, Belišća na jugu, [[Nard]]a na istoku, a na sjeveru je korito rijeke Drave.

	===~~Biogeografska~~ slika Bistrinaca===		===Biozemljopisna slika Bistrinaca===
	Bistrinci kao ~~biogeografska~~ regija, prema Zdravku Pavloviću dipl. ing. biologije je mozaično pretežito šumostepsko područje panonskog tipa, ''šumopuszta'', koju karakteriziraju ~~ostaci~~ [[šuma\|šume]] [[hrast]]a lužnjaka i [[grab]]a s cerom (Carpino betuli-Qercetum roboris quercetosum cerris) ukomponirani u pusztu - ostatke prirodnih travnjaka s kršinom (Chrisopogonetum danubiale) uz izmjenjivanje brežuljaka (pješčanih dina), dolina i kulturnih formacija, gdje uz vodotoke i u depresijama dolaze vrbici i topolici (Salici-Populetum) tvoreći vodoplavne galerijske šume.		Bistrinci kao biozemljopisna regija, prema Zdravku Pavloviću dipl. ing. biologije je mozaično pretežito šumostepsko područje panonskog tipa, ''šumopuszta'', koju karakteriziraju ostatci [[šuma\|šume]] [[hrast]]a lužnjaka i [[grab]]a s cerom (''Carpino betuli-Qercetum roboris quercetosum cerris'') ukomponirani u [[pusta\|pusztu]] - ostatke prirodnih travnjaka s [[kršina\|kršinom]] (''[[Chrisopogonetum danubiale]]'') uz izmjenjivanje brežuljaka (pješčanih dina), dolina i kulturnih formacija, gdje uz vodotoke i u depresijama dolaze vrbici i topolici (Salici-Populetum) tvoreći vodoplavne [[galerijska šuma\|galerijske šume]].
	Tipovi tla,		Tipovi tla su eutrična, smeđa tipična i lesivirana tla na pjeskovitim dinama ili sipinama sjeverozapadno od Bistrinaca.
	su eutrična, smeđa tipična i lesivirana tla na pjeskovitim dinama ili sipinama sjeverozapadno od Bistrinaca.		Poznate bare u Bistrincima, Stara Drava, Dravica, Jugovača a preko Drave Gakovac.
	Poznate bare u Bistrincima, Stara Drava, Dravica, Jugovača a preko Drave Gakovac.

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:11:48Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:11
Redak 65:		Redak 65:

	{{Kretanje broja stanovnika		{{Kretanje broja stanovnika
	\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>		\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. — 2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr]</ref>
	\|dimx =		\|dimx =
	\|dimy =		\|dimy =

WikiSysop: bnz

2022-04-28T13:17:00Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 13:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bistrinci'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Bistrinci		\|ime = Bistrinci
	\|regija = [[Slavonija]]		\|regija = [[Slavonija]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T12:22:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 12:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bistrinci'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Bistrinci'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Bistrinci		\|ime = Bistrinci
	\|regija = [[Slavonija]]		\|regija = [[Slavonija]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T14:50:08Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 14:50
Redak 133:		Redak 133:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Bistrinci}}~~
	*[http://www.belisce.net/ Službena stranica grada]		*[http://www.belisce.net/ Službena stranica grada]
	{{Belišće\|Naselja u sastavu grada Belišća}}		{{Belišće\|Naselja u sastavu grada Belišća}}
	[[Kategorija:Valpovački leksikon]]		[[Kategorija:Valpovački leksikon]]
	[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T06:14:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Bistrinci
|regija = [[Slavonija]]
|županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija]]
|općina = [[Datoteka:Belišće_(grb).gif ‎|20px]] [[Belišće]]
|mikroregija =
|površina = 8,66
|nadvisina = 95
|z. širina = 45.6920
|z. dužina = 18.3990
|brojstan2011 = 1598<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_0167.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011., www.dzs.hr ]</ref>
|gustoća2011 = 184,83
|domaćinstva2011 = 558<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=T2_hrv&ti=2.+++POPISANE+OSOBE%2C+KU%C6ANSTVA+I+STAMBENE+JEDINICE%2C+PRVI+REZULTATI+POPISA+2011.+PO+NASELJIMA&path=../Database/Popis%20stanovnistva%202011/Prvi%20rezultati/&lang=10 Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati Popisa 2011., www.dzs.hr]</ref>
|pošta = 31554 Belišće
|pozbroj = +385 (0)31
|autooznaka = OS ([[Osijek]])
|karta2 = Osječko-baranjska županija
|naziv karte2= Osječko-baranjske županije
|slika = Crkva sv. Stjepana, Bistrinci (2).jpg
|slika_opis = Crkva sv. Stjepana
}}
'''Bistrinci''' ([[mađarski]] ''Beszter'') su naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[regija|regiji]] [[Slavonija|Slavoniji]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] i nalaze se u sastavu [[grad|grada]] [[Belišće|Belišća]]. Najveće su prigradsko naselje grada Belišća uz koji je odmah vezan i grad [[Valpovo]]. Poveznica je asfaltna cesta duga 5 km koja prolazi čitavim naseljem i siječe sve ulice naselja.

== Povijest ==

Postoji predanje, da su Bistrinci nekada bili locirani preko [[Drava|Drave]] na mjestu zvanom Dnina koje navodi iz [[1481.]]g. poznati slavonski povjesničar dr. Josip Bosendorfer. Međutim, mađarski povjesničar Giorffy Gyorgy kaže u svojoj ''Historijskoj geografiji iz doba Arpadovića'' na str. 284. u prijevodu s mađarskog jezika da je ''...ondašnji posjednik Ištvan Ormandi zamijenio [[1328.]] g. svoj posjed sa sinom Ištvana Bekea.'' Posjed se nalazio južno od Beremenda na dravskoj obali. I danas se ono nalazi južno na obali rijeke Drave. Prema Lipskom naziv naselja je Bistrincze ili Bistrinci, prema karti Baranjske županije iz [[1838.]] g. spominju se Bistrinci i Bistrinski Lug, a prema karti iz [[1924.]] g. vidi se da se nalaze na sjevernoj strani.

Zbog nedostatka povijesnih dokumenata može se pretpostaviti da je došlo do preseljavanja stanovništva na današnju lokaciju vjerojatno zbog poplava i traženja povoljnijeg položaja za nesmetani gospodarski razvoj. Po nekim prezimenima dr. [[Josip Hamm]] zaključuje, da je stanovništvo bilo naseljeno iz južnih strana.
Nedostaju zapisi i život za vrijeme vladavine turaka.

=== Bivša naselja ===
Orešanci na lijevoj obali Drave od [[1470.]] g. i Zagajci od [[1428.]] g. kao feudalni posjed sjeverozapadno od Valpova s vinogradom i pastuharnom. Iza revindikacije (prisvajanja) u Zagajcima su se naselili [[pravoslavci]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] u 7 kuća. Kasnije je naselje opustjelo. Od Orešanaca danas se spominje bara pod istim imenom preko Drave.

===Bistrinci u Drugom svjetskom ratu===
Kod Bistrinaca se od 10. do [[12. prosinca]] [[1944.]] godine odigrao
dvodnevni ''Pakao na Dravi'', ratna drama teških i krvavih obračuna jedne od većih bitaka mostobrana Belišće - Bistrinci, s gorkim uspomenama preživjelih protagonista, ovjekovječena u istoimenoj knjizi Marinka Petrova [[1979.]]g., a povijesno značajnoj kao dokaz događaja iz [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U okviru završnih operacija za oslobođenje zemlje izvršeno je i forsiranje Drave na širokom frontu, travnja mjeseca [[1945.]]g.

== Zemljopis ==
Podravsko naselje Bistrinci smjestilo se na sjevernom perifernom dijelu [[Valpovština|Valpovštine]] između [[Gat]]a na zapadu, Belišća na jugu, [[Nard]]a na istoku, a na sjeveru je korito rijeke Drave.

===Biogeografska slika Bistrinaca===
Bistrinci kao biogeografska regija, prema Zdravku Pavloviću dipl. ing. biologije je mozaično pretežito šumostepsko područje panonskog tipa, ''šumopuszta'', koju karakteriziraju ostaci [[šuma|šume]] [[hrast]]a lužnjaka i [[grab]]a s cerom (Carpino betuli-Qercetum roboris quercetosum cerris) ukomponirani u pusztu - ostatke prirodnih travnjaka s kršinom (Chrisopogonetum danubiale) uz izmjenjivanje brežuljaka (pješčanih dina), dolina i kulturnih formacija, gdje uz vodotoke i u depresijama dolaze vrbici i topolici (Salici-Populetum) tvoreći vodoplavne galerijske šume.
Tipovi tla,
su eutrična, smeđa tipična i lesivirana tla na pjeskovitim dinama ili sipinama sjeverozapadno od Bistrinaca.
Poznate bare u Bistrincima, Stara Drava, Dravica, Jugovača a preko Drave Gakovac.

== Gospodarstvo ==
Zbog smještaja na desnoj obali Drave vodni prometni položaj Bistrinaca dolazi do izražaja ovisno o vodostaju rijeke. To se odnosi na prijevoz pijeska, šljunka, šumskog drveta i kamena. Nekada su za stanovništvo bile značajne vodenice na Dravi kao dodatni izvor prihoda, jer [[poljoprivreda]] nije bila u stanju podmiriti njihove potrebe. Isto tako bilo je sporedno zanimanje stanovništva, osim meljave žitarica u vodenicama, zaposlenje na velikoj pilani i na utovaru šlepova građevinskim i drugim materijalom. Bistrinci su pripadali zajedno s ostalim selima valpovačkom feudalnom posjedu. Katastarska općina ovog naselja imala je [[1987.]]g. ukupnu površinu od 867 ha. Od toga bilo je 354 ha oranica i vrtova, 9 ha [[voćnjak]]a, 1 ha vinograda, 1 ha livada, 18 ha pašnjaka, 13 ha trstike i bara, 291 ha šumskog zemljišta i 180 ha neplodnog tla. Mjesna zajednica imala je [[1981.]]g. ukupnu površinu 203 ha. [[Konj]]a je bilo 14, [[govedo|goveda]] 67, [[ovca|ovaca]] 25, [[svinja]] 567, [[perad]]i 2710 i košnica [[pčela]].

Poljoprivrednici dolaze do svojih njiva poljskim putovima tzv. lenijama. Njihovi nazivi zadržali su se sve do danas i kao takvi ostali su u upotrebi. To su: Pod Jugovačom, Vodenjak, Tursko groblje, Veliki at, Široka lenija, Taborište, Čere, Tukovi, Selište, Ovčare i Na brezi, a šume su: Orešanci i Bistrinski lug.

Danas mještani Bistrinaca se bave poljoprivredom manjim dijelom. Većinom su to mješovita kućanstva djelomično zaposlena u obližnjem gradu Belišću uz obradivanje zemlje i uzgajanje svinja i peradi što je i tipična za [[Slavonija i Baranja|slavonsko baranjsko]] područije kao dodatna zarada kućanstava. Bistrinčani imaju tradicionalno slavonsko-baranjsku kuhinju. Okućnice imaju mali vrt za uzgoj povrća i voćnjak. Zanimljivost; mještani koriste kao transportno sredstvo prijevoza bicikl pa odtuda poslovica ''Malo mjesto sa najviše biciklista.''

== Stanovništvo ==
Poslije Požarevačkog mira [[1718.]]g. prvi naseljenici su bili starosjedioci iz okoline, zatim jedna do dvije porodice iz [[Đakovo|Đakova]], a bilo je doseljavanja Hrvata u Podravinu iz južne [[Mađarska|Mađarske]] od [[Baboč|Baboča]] ([[Bobovec]]?), [[Pečuh|Pečuha]], [[Barča|Barče]] i [[Mohač]]a.
Oko 20 porodica doselilo se krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] iz [[Lika|Like]]. Poslije 2.svjetskog rata dolaze novi kolonisti iz Like, [[Zagora|Zagore]] i [[Zagorje|Zagorja]], a jedna ulica je po Ličanima dugo nosila naziv “lička” sada Matije Gupca.
*[[1848.]] g.,Bistrinci poslije oslobođenja od kmetstva imali su 82 kuće i 559 stanovnika, većinom Hrvata. Od toga je bilo 515 [[katolik]]a i 44 grko-neunijata (pravoslavnih). Po zanimanju bilo je 7 zanatlija i 228 poljoprivrednika.
*[[1857.]]godine prema popisu stanovnika općine Valpovo naselje je imalo 657 žitelja.
*[[1880.]] g. broj se smanjio na 559, da bi u narednom razdoblju porastao sve do
*[[1910.]] g. na 1.088. Iza toga slijedi
*[[1921.]] g. pad na broj 918 i ponovo porast sve do
*[[1981.]] g. na 1608 stanovnika od toga na radu u inozemstvu bilo je žitelja iz 32 domaćinstva.
*[[1991.]] g. Prema popisu Bistrinci imaju 1.701 stanovnika [[Hrvati]] 1452, [[Crnogorci]] 1, [[Makedonci]] 1, [[Muslimani]] 5, [[Srbi]] 22, [[Česi]] 1, [[Mađari]] 5, [[Nijemci]] 2, [[Romi]] 41, [[Rumunji]] 68, [[Slovaci]] 1, [[Vlasi]] 1, ostali 4, neopredjeljeni 32, [[Jugoslaveni]] 36, regionalna pripadnost 1, nepoznato 28). Prema tome nacionalno se izjasnilo 1604, a nije se izjasnilo 97 stanovnika. Broj domaćinstava je 600, a broj kuća (stanova) 620.
*[[2001.]] g. Prema popisu stanovništva bilo je 1.678 stanovnika.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 1701
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 657
|p2 = 591
|p3 = 559
|p4 = 791
|p5 = 1007
|p6 = 1088
|p7 = 918
|p8 = 998
|p9 = 1001
|p10 = 1084
|p11 = 1457
|p12 = 1568
|p13 = 1608
|p14 = 1701
|p15 = 1678
|p16 = 1598
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

===Najstarija prezimena===
[[1737.]]g. ondašnjih stanovnika su: Ivan Antolov, Ivan i Luka Anošić, Blaž Anošić, Marko Bartolov, Ivan Bernjakov, Luka Ciganović i dr. (podatci uzeti iz Povijesnog arhiva, [[Osijek]]).

== Poznate osobe ==
Isusovac pater Josip Antolović, rođen u Bistrincima [[1926.]] g., među najpoznatijim je biografima u svijetu. Američki biografski institut proglasio ga je [[1996.]] godine za svjetskog čovjeka godine i to za cjelokupni njegov rad, a posebno za više svezaka knjiga životopisa svetaca ''S duhovnim velikanima.''

[[Matija Ljubek]], kanuist osvajac više olimpijskih medalja.

== Znamenitosti ==
Poklonac [[Sveta Ana|Sv. Ane]] [[1797.]] g. je, smješten u blizini mjesta na obali Drave, okružen starim stablima [[lipa (biljka)|lipe]] i [[vrba|vrbe]]. Na ovo mjesto narod masovno hodočasti iz obližnjih sela na spomendan Sv. Ane [[26. srpnja]]. Poklonac je izrađen u obliku stupca sa pravokutnim otvorom kojeg zatvara rešetka od kovanog željeza iz vremena bidermajera. Nestručno je obnovljen [[1934.]] g. Ovaj poklonac ili kip Sv. Ane skroman je rad domaćih majstora i rijetki je očuvani primjer ovakve vrste poklonaca iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u ovim krajevima. U svetištu je [[1997.]] g. izgrađena kapela i spomen križ za poginule u svim ratovima u Hrvatskoj.

Crkva [[Sv. Stjepan|Sv. Stjepana]] sagrađena je [[1813.]] i pripada [[katolici|katoličkoj]] [[župa|župi]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa Radnika]] u Belišću i [[Valpovo|valpovačkom]] dekanatu [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. [[Proštenje|Crkveni god]], ''kirvaj'', svečanosti gdje se sakupi mnoštvo ljudi iz lokalnih mjesta i gradova na zabavu i susret sa rodbinom, prijateljima i poznanicima. Tradicija koja se zadržala do današnjih dana. Svečanosti se slavi svake godine [[20. kolovoza]] na Stjepanovo, vjerojatno, po mađarskom kralju Sv.Stjepanu Ugarskom kojemu je [[crkva]] posvećena. Ova činjenica asocira na doseljavanje Hrvata iz južne Mađarske u Podravinu nakon oslobođenja od [[Turska|Turaka]]. To je, vjerojatno, bila jedna od starijih struja doseljenika koja je do danas zadržala uspomenu na mađarskog kralja Sv. Stjepana ([[997.]] – [[1038.]])., sina Gejzinog, kada su Mađari primili [[kršćanstvo]], a čitava [[Podravina]] je bila u sastavu Pečuške biskupije.

=== Obrazovanje ===
Bistrinačka djeca idu u [[Osnovna škola|Osnovnu školu]] "[[Ivan Kukuljević]]" u Belišću. Srednja škola postoji u Valpovu.

== Šport ==
[[NK Podravac Bistrinci]] natječu se u sklopu [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2.ŽNL]] NS Valpovo- [[Donji Miholjac|D.Miholjac]]. Klub je osnovan [[1934.]] i okuplja mlade, a ima svoj vlastiti nogometni [[stadion]] i prostorije kluba.

Bistrinci se nalaze na samoj obali rijeke Drave koje mještani uveliko koriste u rekreativne svrhe, pa tako u Bistrincima ima mnogo ribolovaca, (pecaroša) i aktivna je Udruga športskih [[ribolov|ribolovaca]] "Podravac". U lov ribe se ide na [[šaran]]a, [[som]]a, [[smuđ]]a i [[štuka|štuku]] što su i najpoznatije ribe Drave.
U ljetnim mjesecima aktualno je kupanje na Bistrinačkoj plaži koja je nažalost odnijela mnogo života zbog svojih brzih virova i iskopina pijeska pa je zbog toga izgrađeno kupalište u Belišću 1980-ih godina, "Bazen Belišće" da bi se smanjio broj žrtava Drave utapanjem.
== Ostalo ==
Dobrovoljno [[vatrogasci|vatrogasno]] društvo Bistrinci, osnovano [[1904.]]
==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Bistrinci}}
*[http://www.belisce.net/ Službena stranica grada]
{{Belišće|Naselja u sastavu grada Belišća}}
[[Kategorija:Valpovački leksikon]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]