Bisko - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj' u '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |karta2 = Splitsko-dalmatinska županija |naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije'

2025-11-26T18:13:49Z

Zamjena teksta - '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj' u '{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |karta2 = Splitsko-dalmatinska županija |naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije'

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2025. u 18:13
Redak 1:		Redak 1:
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
			\|karta2 = Splitsko-dalmatinska županija
			\|naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije
	\|ime = Bisko		\|ime = Bisko
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:16:10Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:16
Redak 29:		Redak 29:

	{{Kretanje broja stanovnika		{{Kretanje broja stanovnika
	\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika naselja Bisko za razdoblje od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>		\|naslov = '''Kretanje broja stanovnika naselja Bisko za razdoblje od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr]</ref>
	\|dimx =		\|dimx =
	\|dimy =		\|dimy =
Redak 86:		Redak 86:
	Veći broj arhivskih dokumenata svjedoči da je Bisko jedino selo u [[Sinjska krajina\|Sinjskoj krajini]] za koje se pouzdano zna da su se u njemu, u stoljećima osmanske vladavine, održali starosjedioci, sačuvali svoju staru crkvu, vlastitu župu i, barem od [[1618.]] godine ako ne i prije, posebnog [[župnik]]a [[glagoljaš]]a. Najstariji poznati podaci o stanovništvu Biska datiraju iz [[1572.]] godine, kada mještani sela Bisko, posredstvom [[smederevo\|smederevskog]] [[biskup]]a [[Nikola Ugrinović\|Nikole Ugrinovića]] (oko 1526-1604), upućuju molbu [[Venecija\|Veneciji]] da ih [[Mletačka Republika]] primi pod svoju vlast i zaštitu. Tada u Bisku ima šest kuća sa stotinjak stanovnika. Prema popisu župljana Biska iz [[1625.]] godine, selo je imalo 130 “duša od [[pričest]]i” (prema tadašnjim crkvenim propisima to su bile osobe u dobi od dvanaest i više godina). Na temelju dobne strukture karakteristicne za predtranzicijsku etapu razvoja stanovništva možemo procijeniti da je [[1625.]] godine Bisko imalo izmedu 160 i 170 stanovnika.		Veći broj arhivskih dokumenata svjedoči da je Bisko jedino selo u [[Sinjska krajina\|Sinjskoj krajini]] za koje se pouzdano zna da su se u njemu, u stoljećima osmanske vladavine, održali starosjedioci, sačuvali svoju staru crkvu, vlastitu župu i, barem od [[1618.]] godine ako ne i prije, posebnog [[župnik]]a [[glagoljaš]]a. Najstariji poznati podaci o stanovništvu Biska datiraju iz [[1572.]] godine, kada mještani sela Bisko, posredstvom [[smederevo\|smederevskog]] [[biskup]]a [[Nikola Ugrinović\|Nikole Ugrinovića]] (oko 1526-1604), upućuju molbu [[Venecija\|Veneciji]] da ih [[Mletačka Republika]] primi pod svoju vlast i zaštitu. Tada u Bisku ima šest kuća sa stotinjak stanovnika. Prema popisu župljana Biska iz [[1625.]] godine, selo je imalo 130 “duša od [[pričest]]i” (prema tadašnjim crkvenim propisima to su bile osobe u dobi od dvanaest i više godina). Na temelju dobne strukture karakteristicne za predtranzicijsku etapu razvoja stanovništva možemo procijeniti da je [[1625.]] godine Bisko imalo izmedu 160 i 170 stanovnika.

	Prema mletačkom popisu iz [[1709.]] stanovništvo Biska bilo je u banderiji Marka Sučića Akrapa koja je sačinjavala 36 obitelji s 209 članova i 19 [[prezime]]na ([[Sučić]], [[Roguljić]], [[Dadić]], Janković, Vrgoč, [[Benković]], Sandreković, Mrkonjić Anđelić, Ćajić,Gačić , Ercegovac, [[Pranjić]], Petrović, Bulatović, [[Vidović]], Đonlić, Sarkolović, Kovačević, Bradarić i [[Terzić]]).<ref>Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, str. 20.-21.</ref>		Prema mletačkom popisu iz [[1709.]] stanovništvo Biska bilo je u banderiji Marka Sučića Akrapa koja je sačinjavala 36 obitelji s 209 članova i 19 [[prezime]]na ([[Sučić]], [[Roguljić]], [[Dadić]], Janković, Vrgoč, [[Benković]], Sandreković, Mrkonjić Anđelić, Ćajić,Gačić , Ercegovac, [[Pranjić]], Petrović, Bulatović, [[Vidović]], Đonlić, Sarkolović, Kovačević, Bradarić i [[Terzić]]).<ref>Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, str. 20. — 21.</ref>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
Redak 101:		Redak 101:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	* [http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]		* [http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr]

	{{Mrva-naselje hr}}		{{Mrva-naselje hr}}

WikiSysop: bnz

2022-04-28T12:22:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 12:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bisko'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Bisko		\|ime = Bisko
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T12:15:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 12:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bisko'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Bisko'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Bisko		\|ime = Bisko
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T07:17:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Bisko
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Trilj]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina = 340
|z. širina = 43.58
|z. dužina = 16.682
|brojstan = 470
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21232 Dicmo
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = ST
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Bisko''' je [[Hrvatska|hrvatsko]] selo smješteno na području [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]], u [[Zagora|Zagori]]. Upravno se vodi kao sastavni dio grada [[Trilj]]a ([[Splitsko-dalmatinska županija]]).

Naselje Bisko koje teritorijalno pripada gradu Trilju prostorno obuhvaća zaseoke ili dijelove naselja: Donji Kraj, Gornji Kraj, Grmljani i Mirić.

== Stanovništvo ==

Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo ovog sela su [[Hrvati]], a većina stanovništva izjasnila se kao pripadnici [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]].

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika naselja Bisko za razdoblje od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 800
|crta1 = 200
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 474
|p2 = 458
|p3 = 475
|p4 = 517
|p5 = 605
|p6 = 610
|p7 = 586
|p8 = 627
|p9 = 587
|p10 = 604
|p11 = 564
|p12 = 578
|p13 = 514
|p14 = 509
|p15 = 470
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

Napomena: Podaci o broju stanovnika za razdoblje od 1869. do 1981. godine ne sadržavaju podatke za dio naselja Liska koje se do tada popisivalo sa naseljem [[Dugopolje]] a 1991. godine je pripojeno naselju Bisko.

== Crkva ==

Zaštitnik župe je [[sv. Mihovil]]. U crkvenom ustrojstvu do 1964. godine župa je pripadala Cetinskom dekanatu, a danas pripada dekanatu Klis u [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarskoj nadbiskupiji]].

== Povijest ==

Ako se prihvati publikacija [[Stjepan Gunjača|Stjepana Gunjače]] o mjestu gdje su se sukobili ban [[Ivan Babonić]] i [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen II. Bribirski]], Bisko se prvi put spominje u svibnju [[1322.]] godine.

Općenito, podaci o seoskom stanovništvu unutrašnje [[Dalmacija|Dalmacije]] iz razdoblja prije kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] vrlo su rijetki i oskudni. Stoga popis bišćanskih kuća iz [[1572.]] godine, s navedenim imenima i patronimima njihovih domaćina, imaju paradigmaticno značenje. Popis kuća u Bisku, uklopljen u [[dukala|dukalu]] iz 1572. i Stanje duša iz [[1725.]] godine, pokazuju da se u Bisku zadržalo starosjedilačko stanovništvo i tijekom [[osmanlije|osmanskog]] vladanja ovim krajem.

U vrijeme osmanske vlasti, Bisko je pripadalo [[Kliški sandžak|Kliškom sandžaku]], sve do oslobodenja tijekom [[Morejski rat|Morejskog rata]] (1684./99.), kad je u okviru Sinjske providurije došlo pod [[Mletačka Republika|mletačku vlast]]. Tako se starosjedilačko stanovništvo u Bisku održalo i u vrijeme velikih migracija koje su zadesile [[sinj]]ski kraj u doba povlačenja osmanske granice u dublju unutrašnjost koncem 17. i početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Od osmanskog zaposjedanja kontinentalne Dalmacije do početka 17. stoljeća nisu prestajali, jači ili slabiji, granični sukobi izmedu Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, pa je ovaj prostor gotovo dva stoljeća bio poprište "malih ratova", a to je utjecalo na njegov društveno-gospodarski razvoj.

Nakon zauzimanja Sinja [[1686.]] godine, Mlečani su zagospodarili plodnom, ali gotovo napuštenom krajinom. Pod vodstvom [[franjevci|franjevaca]] Sinjska krajina je naseljena stanovništvom iz [[Rama|Rame]] i drugih krajeva pod osmanskom vlašcu. Kako bi napučili opustjela područja, Mlečani su uz pomoć vojnih upada krajišnika poticali prelazak stanovništva iz okolice [[Livno|Livna]], [[Tomislavgrad|Duvna]] i Rame u Sinjsku krajinu (seoba 1688.). U ratu je razrušeno mnogo naselja, a stalne borbe vezale su velik broj ljudi na obranu. Uz ovu, intenzivniju imigraciju, zabilježene su i imigracije Bišcana i [[Poljica|Poljičana]] u opustjela sela sinjskog kraja. Naime, nakon Mletačko-osmanskog rata (1714/8.) i pomicanja osmanske granice dublje u unutrašnjost prema sadašnjoj granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], neke su stare bišćanske obitelji od mletačkih vlasti dobile zemlju, [[pašnjak]]e i staništa u selima preko rijeke [[Cetina|Cetine]], na podrucju tada vrlo prostrane župe [[Tijarica]] (sela [[Strizirep]], [[Apatovac]], [[Medići]], [[Voštane]] i sama [[Tijarica]]), i ondje se nastanile. Usto su mnoge bišćanske obitelji, takoder zbog zasluga u [[rat]]ovima na strani Mlečana, dobile zemljišne posjede u obližnjem [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]].

Veći broj arhivskih dokumenata svjedoči da je Bisko jedino selo u [[Sinjska krajina|Sinjskoj krajini]] za koje se pouzdano zna da su se u njemu, u stoljećima osmanske vladavine, održali starosjedioci, sačuvali svoju staru crkvu, vlastitu župu i, barem od [[1618.]] godine ako ne i prije, posebnog [[župnik]]a [[glagoljaš]]a. Najstariji poznati podaci o stanovništvu Biska datiraju iz [[1572.]] godine, kada mještani sela Bisko, posredstvom [[smederevo|smederevskog]] [[biskup]]a [[Nikola Ugrinović|Nikole Ugrinovića]] (oko 1526-1604), upućuju molbu [[Venecija|Veneciji]] da ih [[Mletačka Republika]] primi pod svoju vlast i zaštitu. Tada u Bisku ima šest kuća sa stotinjak stanovnika. Prema popisu župljana Biska iz [[1625.]] godine, selo je imalo 130 “duša od [[pričest]]i” (prema tadašnjim crkvenim propisima to su bile osobe u dobi od dvanaest i više godina). Na temelju dobne strukture karakteristicne za predtranzicijsku etapu razvoja stanovništva možemo procijeniti da je [[1625.]] godine Bisko imalo izmedu 160 i 170 stanovnika.

Prema mletačkom popisu iz [[1709.]] stanovništvo Biska bilo je u banderiji Marka Sučića Akrapa koja je sačinjavala 36 obitelji s 209 članova i 19 [[prezime]]na ([[Sučić]], [[Roguljić]], [[Dadić]], Janković, Vrgoč, [[Benković]], Sandreković, Mrkonjić Anđelić, Ćajić,Gačić , Ercegovac, [[Pranjić]], Petrović, Bulatović, [[Vidović]], Đonlić, Sarkolović, Kovačević, Bradarić i [[Terzić]]).<ref>Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, str. 20.-21.</ref>

== Gospodarstvo ==

Stanovništvo se nekada bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i uzgojem [[stoka|stoke]]. Danas se sve više napuštaju ove djelatnosti.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Ivanković, Ante, Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici, Trilj, 2003.'' {{ISBN|953-98664-2-1}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]

{{Mrva-naselje hr}}
{{Trilj}}

[[Kategorija:Trilj]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]