<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Biomasa</id>
	<title>Biomasa - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Biomasa"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Biomasa&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T07:21:42Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Biomasa&amp;diff=486792&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Biomasa&amp;diff=486792&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-28T11:32:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 28. travanj 2022. u 11:32&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Biomasa&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:99woodgas.jpg|mini|300px|desno|[[Automobil]] Saab 99 s pogonom na [[drvni plin]] (drvna biomasa), snimljen u Finskoj. [[Pirolitički kotao]] se nalazi u prikolici.]]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:99woodgas.jpg|mini|300px|desno|[[Automobil]] Saab 99 s pogonom na [[drvni plin]] (drvna biomasa), snimljen u Finskoj. [[Pirolitički kotao]] se nalazi u prikolici.]]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Holzvergaser_Güssing.jpg|mini|desno|300px|Postrojenje za rasplinjavanje [[drvni plin|drvnog plina]] (vrste sintetskog plina) u [[Novi Grad (Gradišće, Austrija)|Novom Gradu]] ili Güssingu ([[Gradišće]], [[Austrija]]), koji koristi [[Stablo|drvne]] sječke.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Holzvergaser_Güssing.jpg|mini|desno|300px|Postrojenje za rasplinjavanje [[drvni plin|drvnog plina]] (vrste sintetskog plina) u [[Novi Grad (Gradišće, Austrija)|Novom Gradu]] ili Güssingu ([[Gradišće]], [[Austrija]]), koji koristi [[Stablo|drvne]] sječke.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Biomasa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[engleski jezik|eng.]] &amp;#039;&amp;#039;biomass&amp;#039;&amp;#039;, [[njemački jezik|njem.]] &amp;#039;&amp;#039;Biomasse&amp;#039;&amp;#039;) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao [[gorivo]] ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Biomasa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[engleski jezik|eng.]] &amp;#039;&amp;#039;biomass&amp;#039;&amp;#039;, [[njemački jezik|njem.]] &amp;#039;&amp;#039;Biomasse&amp;#039;&amp;#039;) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao [[gorivo]] ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Biomasa&amp;diff=87260&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Biomasa&amp;diff=87260&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-01T11:12:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Biomasa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:99woodgas.jpg|mini|300px|desno|[[Automobil]] Saab 99 s pogonom na [[drvni plin]] (drvna biomasa), snimljen u Finskoj. [[Pirolitički kotao]] se nalazi u prikolici.]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Holzvergaser_Güssing.jpg|mini|desno|300px|Postrojenje za rasplinjavanje [[drvni plin|drvnog plina]] (vrste sintetskog plina) u [[Novi Grad (Gradišće, Austrija)|Novom Gradu]] ili Güssingu ([[Gradišće]], [[Austrija]]), koji koristi [[Stablo|drvne]] sječke.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Biomasa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[engleski jezik|eng.]] &amp;#039;&amp;#039;biomass&amp;#039;&amp;#039;, [[njemački jezik|njem.]] &amp;#039;&amp;#039;Biomasse&amp;#039;&amp;#039;) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao [[gorivo]] ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela po vrstama ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Drvna biomasa&lt;br /&gt;
** Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju...&lt;br /&gt;
** Često je to otpad koji opterećuje poslovanje drvno-prerađivačke tvrtke&lt;br /&gt;
** Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete&lt;br /&gt;
** Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase &lt;br /&gt;
**[[Drvenasta kultura kratkih ophodnja|Drvenaste kulture kratkih ophodnja]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;Rački Kristić&amp;quot;&amp;gt;[https://www.agroklub.com/sumarstvo/u-sabor-poslan-i-zakon-o-drvenastim-kulturama-kratkih-ophodnji/38582/ Agroklub] Željka Rački-Kristić: &amp;#039;&amp;#039;U sabor poslan i Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji&amp;#039;&amp;#039;, 11. siječnja 2018. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ostaci i otpaci iz poljoprivrede&lt;br /&gt;
** Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske...&lt;br /&gt;
** To je heterogena biomasa različitih svojstava&lt;br /&gt;
** Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i različitih primjesa (klor!)&lt;br /&gt;
** Prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem&lt;br /&gt;
** [[Danska]]: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Životinjski otpad i ostaci&lt;br /&gt;
** Anaerobna fermentacija (izmet – sve vrste životinja + zelena masa)&lt;br /&gt;
** Spaljivanjem (stelja, lešine – peradarske farme)&lt;br /&gt;
** Bioplin (60% metana, 35% CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Biomasa iz otpada&lt;br /&gt;
** Zelena frakcija kućnog otpada&lt;br /&gt;
** Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih površina&lt;br /&gt;
** Mulj iz kolektora otpadnih voda &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Biomasa ne uključuje organske tvari koje su promijenjene raznim geološkim procesima u tvari poput [[nafta|nafte]] i [[ugljen]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Utjecaj na okoliš ==&lt;br /&gt;
Biomasa je dio zatvorenog ugljičnog kruga. [[Ugljik]] iz atmosfere se pohranjuje u biljke, prilikom spaljivanja ugljik se ponovno oslobađa u atmosferu kao [[ugljični dioksid]] (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;). Dok god se poštuje princip obnovljivog razvoja (zasadi se onoliko drveća koliko se posiječe) ovaj oblik dobivanja energije nema značajnog utjecaja na okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i često se naziva ugljično neutralno gorivo, no ono ipak može doprinjeti [[Globalno zatopljenje|globalnom zagrijavanju]]. To se događa kad se poremeti ravnoteža sječe i sađenja drveća, na primjer kod krčenja šuma ili urbanizacije zelenih površina. Kada se biomasa koristi kao gorivo umjesto fosilnih goriva ono ispušta jednaku količinu CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; u atmosferu. Ugljik iz biomasa koji sačinjava otprilike pedeset posto njene mase je već dio atmosferskog ugljičnog kruga. Biomasa apsorbira CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; tijekom svog životnog ciklusa te ga ispušta natrag u atmosferu kad se koristi za dobivanje energije. Kod fosilnih goriva je to drugačije jer se kod njih ugljik izdvaja iz dugotrajnih spremnika, u kojem bi inače bio zauvijek zarobljen, i ispušta u atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Štoviše, biomasa dobivena sječom [[šuma]] je u posljednje vrijeme kritizirana od strane raznih organizacija za zaštitu okoliša poput Greenpeacea i Odbora za zaštitu prirodnih resursa, zbog njihovog štetnog utjecaja na [[šuma|šume]] i [[klima|klimu]]. Sječa šuma s ciljem dobivanja energije otklanja više hranjivih tvari nego redovita sječa što utječe na ekosustave i buduće zdravlje šume. Još jedan problem kojeg organizacije navode je emisija ugljikovog dioksida. Po njihovim istraživanjima je puno više vremena potrebno da bi šuma emitirala istu količinu (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) koji bi bio emitiran izgaranjem biomase (u područjima sa manje šuma to vrijeme je još duže). Uz to, postoji i briga da bi moglo doći do poremećaja u tlu na kojem je šuma posječena što bi moglo dovesti do dodatne emisije (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) koji je u tom tlu bio pohranjen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Procesi pretvorbe biomase u iskoristivu energiju ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Toplinska pretvorba ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Top 5 Biomass-Electricity Countries.png |thumb|right|Trend proizvodnje električne energije pomoću biomase]]&lt;br /&gt;
U procesima toplinske pretvorbe toplina je korištena kao dominantan mehanizam za pretvorbu biomase u neki drugi kemijski oblik. Energija dobivena izgaranjem biomase (npr. [[gorenje|izgaranje]] drva) je najviše korištena u područjima gdje šume rastu brže i gušće. Takva područja su npr. tropska područja, a takva energija dobivena izgaranjem se naziva dendrotermalna energija.&amp;amp;nbsp;Također, postoje procesi koji služe kao međukoraci pri dobivanju iskoristive energije. Koriste se rjeđe, više po potrebi a katkad i eksperimentalno. U te procese se ubrajaju: hidrotermalno nadograđivanje i hidrodesulfurizacija. Cilj takvih procesa jest prebacivanje postojeće biomase u lakše obradljivu formu. Na primjer – morska [[mulj]] je prevlažna za normalne procese pretvorbe, pa se koriste procesi hidroobrade kako bi ta vrsta biomase bila pogodnija za daljnju obradu. Također, toplinska pretvorba biomase se koristi i u tehnologijama poput CHP (Combined Heat and Power) i tehnologije suspaljivanja (co-firing) čijim se korištenjem povećava sveukupna efikasnost. U tipičnoj elektrani na biomasu u kojoj se ne koriste te tehnologije, efikasnost je u intervalu od 7-27&amp;amp;nbsp;%, dok pri korištenju tehnologije suspavljivanja (npr. biomasa i [[ugljen]]) efikasnost raste do otprilike 40&amp;amp;nbsp;%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kemijska pretvorba ===&lt;br /&gt;
Kemijski procesi se koriste da bi se omogućila pretvorba biomase u neki korisniji oblik – najčešće za proizvodnju goriva koje se najviše koristi, ili čak za iskorištavanja svojstava samog procesa. U većini slučajeva prvi korak u kemijskim procesima sa biomasom jest plinifikacija, a taj korak je ujedno i najskuplji te predstavlja najveći tehnički rizik. Plinifikacija se odvija pri [[Atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]], jer za razliku od [[tekućine|kapljevina]] i [[plin]]ova, biomasu je puno teže pohraniti u nekakvu posudu pod tlakom. Posljedica odvijanja procesa plinifikacije pri [[atmosferski tlak|atmosferskom tlaku]] jest nepoptuno [[gorenje|izgaranje]] biomase zbog ćega u dimnim plinovima postoje udjeli gorivih plinova poput [[ugljikov(II) oksid|ugljikovog monoksida]], [[vodik]]a i tragova [[metan]]a. Tako procesuirana biomasa može služiti kao gorivo u [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorima s untarnjim izgaranjem]] ili kao zamjena za [[loživa ulja|loživo ulje]]. Proces plinifikacije biomase je jako koristan jer se sve vrste biomase mogu podvrgnuti tom procesu te zbog lakoće pretvorbe čvrstog [[otpad|otpada]] u korisno gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, pretvorba biomase u biogorivo može se izvesti i selektivnom pretvorbom individualnih komponenti. Na primjer, [[celuloza]] se može razgraditi na sorbitol, [[glukoza|glukozu]] itd. Ti sastojci se onda naknadno podvrgavaju raznim procesima čime se dobivaju [[vodik]]ova i [[ugljikovodici|ugljikovodična]] goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Biokemijska pretvorba ===&lt;br /&gt;
Kako je biomasa prirodni [[materijal]], mnoštvo visoko efikasnih biokemijskih procesa je nastalo s ciljem da se razgradi struktura samog materijala biomase. U procesima biokemijske pretvorbe se koriste različiti mikroorganizmi, bakterije i enzimi s ciljem razgradnje biomase. [[Mikroorganizmi]] se koriste u procesima [[fermentacija|fermentacije]], kompostiranja i anaerobne razgradnje otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kruta biomasa ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Stack of firewood.jpg|mini|300px|desno|Drvo za ogrjev]] &lt;br /&gt;
Kruta biomasa uključuje drvo, poljoprivredne te ostale organske nusproizvode i otpad.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kruta biomasa se može spaljivati i tako se iz nje može dobiti toplinska energija za grijanje ili proizvodnju električne energije, a može se raznim postupcima pretvoriti u biogoriva ili bioplin te se kao takva koristiti za dobivanje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Neki postupci prerade i uporabe biomase&lt;br /&gt;
** kompostiranje (u svrhu dobivanja gnojiva)&lt;br /&gt;
** [[anaerobna digestija]] (biomasa trune u svrhu dobivanja metana i taloga koji se koristi kao [[gnojivo]])&lt;br /&gt;
** fermentacija i destilacija (za dobivanje etilnog alkohola)&lt;br /&gt;
** destruktivna destilacija (proizvodi metilni alkohol iz otpada bogatih celulozom)&lt;br /&gt;
** piroliza (zagrijavanje organskog otpada bez prisustva zraka u svrhu proizvodnje zapaljivog plina i ugljena)&lt;br /&gt;
** spaljivanje u svrhu dobivanja topline i električne energije&lt;br /&gt;
** građevinski materijali&lt;br /&gt;
** biorazgradive plastike i papir (korištenje celuloznih vlakana)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan=2|Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
! Primarna biomasa&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Proizvodnja električne energije (bruto)&lt;br /&gt;
| 128557 GWh&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Proizvodnja toplinske energije (bruto)&lt;br /&gt;
| 2244721 TJ&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Biogoriva ==&lt;br /&gt;
;{{Glavni|Biogoriva}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Biodieselraffinerie-01.JPG|mini|300px|desno|Rafinerija biodizela u Austriji]]&lt;br /&gt;
[[Biogoriva]] su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu. Ekološki su daleko prihvatljivija od [[fosilna goriva|fosilnih]], ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u [[brazil|Brazilu]], iz šećerne trske, te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], iz kukuruza. Glavna biogoriva su [[bioetanol]] i [[biodizel]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Bioetanol]] predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz [[šećerna trska|šećerne trske]], [[kukuruz]]a, [[ječam|ječma]], [[krumpir]]a, [[suncokret]]a, [[žito|žita]], [[drvo|drva]] i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. [[Europska unija]] već troši znatne količine bioetanola. [[Hrvatska]] ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Biodizel]] predstavlja alternativu običnom [[dizel]]u proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bioplin ==&lt;br /&gt;
;{{Glavni|Bioplin}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Biogasholder_and_flare.JPG|mini|220px|desno|Spremnik za bioplin]] &lt;br /&gt;
[[Bioplin]] se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada i krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od [[metan]]a i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bioplin se može koristit za dobivanje električne energije, grijanje vode i prostora te u industrijskim procesima. Ako se komprimira, može zamijeniti prirodni plin koji se koristi u automobilima sa motorima na unutarnje izgaranje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Bioelektrana]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20110222174906/http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA#Biomasa Powerlab FSB, Biomasa]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Biogoriva]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>