WikiSysop: bnz

2022-04-28T11:31:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 11:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bioluminiscencija'''-->~~[[datoteka:Blue Tide- Noctiluca.jpeg\|mini\|desno\|300px\|Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''.]]		[[datoteka:Blue Tide- Noctiluca.jpeg\|mini\|desno\|300px\|Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''.]]

	[[datoteka:Lampyris noctiluca.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer bioluminiscencije kod [[Krijesnice\|ivanjske krijesnice]] ([[Latinski jezik\|lat]]. ''Lampyris noctiluca'').]]		[[datoteka:Lampyris noctiluca.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer bioluminiscencije kod [[Krijesnice\|ivanjske krijesnice]] ([[Latinski jezik\|lat]]. ''Lampyris noctiluca'').]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T09:28:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Blue Tide- Noctiluca.jpeg|mini|desno|300px|Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''.]]

[[datoteka:Lampyris noctiluca.jpg|mini|desno|300px|Primjer bioluminiscencije kod [[Krijesnice|ivanjske krijesnice]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lampyris noctiluca'').]]

[[datoteka:Aequorea4.jpg|mini|desno|300px|Primjer bioluminiscencije kod kristalne [[meduze]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Aequorea victoria'').]]

'''Bioluminiscencija''' je hladno [[Svjetlost|svijetljenje]] u [[Životinje|živih organizama]] koji procesom izmjene tvari proizvode [[energija|energiju]], što se gotovo potpuno pretvara u [[svjetlost]], a samo se neznatan dio pretvara u [[toplina|toplinu]]. Neki [[jednostanični organizmi]] svijetle čitavi, a u mnogih [[životinja]] ([[kukci]], [[glavonošci]], [[ribe]]) posebne [[Žlijezda|žlijezde]] izlučuju svjetlosnu tvar (luciferin). Fotogene [[bakterije]] uzrokuju tu pojavu na [[Meso|mesu]] i uginulim ribama, a neke [[gljive]] na trulom drveću. Bioluminiscencija je osobito raširena u [[more|moru]], a uzrok svjetlucanja ili arduranja (od [[Latinski jezik|lat]]. ''ardere'': gorjeti) mora jesu mnoge [[praživotinje]], [[mješinci]], [[rakovi]], [[mekušci]], ribe; zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris'', a u hladnijim morima svijetle prozirni pučinski račići svjetlari iz skupine ''Euphausiacea''. Bioluminiscencija u životinja služi za zbunjivanje ili plašenje neprijatelja, privlačenje plijena, orijentaciju u dubini oceana, privlačenje spolnih partnera, prepoznavanje vrsta. U bakterija, [[Dinoflagelati|dinoflagelata]] i gljiva uloga bioluminiscencije nije jasna. <ref> '''bioluminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7774] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Godine 1799. [[Alexander von Humboldt|A. Humbolt]] je pokazao da je za luminescenciju trulog [[Stablo|drveta]] bitna prisutnost [[zrak]]a, odnosno [[kisik]]a, a to znači da se zbiva [[oksidacija]]. Neke životinje reguliraju kemijske reakcije propuštanjem zraka u svoju unutrašnjost gdje kisik reagira sa specijalnim organskim [[fluid]]ima koji su u životinjama sintetizirani. Svijetleći crvi i krijesnice reguliraju svoju luminescenciju tako da im je razdoblje svjetlosne [[emisija|emisije]] za vrijeme [[Parenje|parenja]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: bioluminiscencija, elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji.

Luminiscencija je bila podvrgnuta mnogim [[pokus]]ima i [[teorija|teoretskim]] istraživanjima, a tek je [[kvantna mehanika]] uspjela riješiti osnovna pitanja u vezi s tom pojavom. [[Spektar (fizika)|Spektar]] luminiscentnoga zračenja svojstven je za svaku pojedinu tvar, pa se može vrlo uspješno iskoristiti da se odredi prisutnost neke tvari u uzorku. Time se bavi luminiscentna analiza; ona se na primjer upotrebljava i pri određivanju pojedinih vrsta [[Drago kamenje|dragoga kamenja]]. Luminiscencija se primjenjuje u različitim izvorima svjetlosti, najviše za [[Fluorescentna cijev|fluorescentnu rasvjetu]]. Kod te vrste [[električna rasvjeta|rasvjete]] primarnu ulogu ima elektroluminiscencija, iako se uz nju rabi i fotoluminiscencija. Ekonomičnija je od obične, toplinske električne rasvjete ([[električna žarulja]]), jer je utrošak [[električna energija|električne energije]] za jednaki [[svjetlosni tok]] manji, kao i zato što se većina ultraljubičastoga, za oko nevidljivoga zračenja, fotoluminiscentnim procesom pretvara u vidljivi dio spektra. Prikladnim izborom fluorescentne tvari mogu se dobiti sve boje vidljive svjetlosti. U nekim slučajevima, na primjer pri [[Pozornica|scenskoj rasvjeti]], za postizanje specijalnih učinaka (svjetleći zidovi, zavjese i slično) sve se više primjenjuje i fosforescencija. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Biokemija]]
[[Kategorija:Luminiscencija]]

Bioluminiscencija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica