WikiSysop: bnz

2022-04-28T10:47:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 10:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Biokovska jela'''-->~~{{naslov u kurzivu}}		{{naslov u kurzivu}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = lightgreen		\| boja = lightgreen

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:09:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:09
Redak 47:		Redak 47:
	Dio područja gdje raste je zaštićeno. Nalazi se unutar Parka prirode Biokovo. Unutar tog parka prirode kao [[rezervat šume]] bukve i jele zaštićeni su predjeli Kimet-Sutvid (806 ha) i Kaoci (185 ha).		Dio područja gdje raste je zaštićeno. Nalazi se unutar Parka prirode Biokovo. Unutar tog parka prirode kao [[rezervat šume]] bukve i jele zaštićeni su predjeli Kimet-Sutvid (806 ha) i Kaoci (185 ha).

	Abies alba Mill. svrstana je u [[IUCN-ov crveni popis\|IUCN-ov popis]] ugroženih vrsta.<ref name="IUCN">{{~~cite web~~\|url=http://www.iucnredlist.org/search\|work=\|title=IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta 2016-3\|publisher=IUCN\|accessdate=17. studenoga 2017.}}</ref>		Abies alba Mill. svrstana je u [[IUCN-ov crveni popis\|IUCN-ov popis]] ugroženih vrsta.<ref name="IUCN">{{Citiranje weba\|url=http://www.iucnredlist.org/search\|work=\|title=IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta 2016-3\|publisher=IUCN\|accessdate=17. studenoga 2017.}}</ref>

	== Primjena ==		== Primjena ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:22:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Biokovska jela
| status = {{StatusNiskaZabrinutost}}
| slika =
| slika_širina = 220px
| slika_opis =
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Golosjemenjače|Pinophyta]]
| classis = [[Pinopsida]]
| ordo = [[Pinales]]
| familia = [[Pinaceae]]
| genus = ''[[Abies]]''
| species = '''''A. alba'''''
| subspecies = '''A. alba biokoviensis''' (takson nepriznat)
| dvoimeno = ''Abies alba''
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Biokovska jela''' (''Abies alba'' ssp. ''biokovensis'')<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60015 ''šumska zajednica''] Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 14. studenoga 2017.<br>"''Na pojedinim područjima značajan je dalmatinski crni bor, a na Biokovu i biokovska jela (Abies alba ssp. biokovensis).''"</ref> je [[ekotip]] [[jela|jele]]. Vrlo je otporna [[četinjača]]. Status nije dugo vremena bio potpuno reguliran. Više je desetljeća izazivao nejasnoće u znanstvenoj zajednici, no čini se da se radi o ekotipu, ni o vrsti, ni o podvrsti, ni o varijetetu.

== Nejasnoće u taksonomiji ==
Vrlo su česte nejasnoće u taksonomiji obične jele još i danas, pa je to i kod obične jele s Biokova Abies alba.Mill.. Razlike pokazuje u morfologiji zbog vrlo karakterističnih ekoloških uvjeta, kao što se za druge vrste može vidjeti kod Silvertowna i Dousta (1995.), no to nije potvrda da se radi o drugoj vrsti, ili pak podvrsti. <br>
U radovima su pokušali dokazati da je vrsta odnosno podvrsta Borzan i sur. (1992.), [[Andrija-Željko Lovrić|Lovrić]] i Rac (1992.), Rac i Lovrić (1992.), Šoljan i Šolić (1987.), Šoljan (1990.). Dvojbe su obrazložili Trinajstić (1999., 2001.) i Ballian (2005.b), argumentirajući da obična jela s Biokova nije Abies pardei Gaussen., nego da podrijetlo Abies pardei treba tražiti u sjevernoj Africi i time Abies biokovoensis nije posebna vrsta, nego je to obična jela koja se stjecajem okolnosti našla izoliranom na Biokovu, u specifičnim ekološkim uvjetima.<ref>[http://www.euforgen.org/fileadmin/templates/euforgen.org/upload/Countries/Bosnia_and_Herzegovina/D._Ballian_i_V._Halilovic_-_Varijabilnost_obicne_jele__Abies_Alba_Mill.__u_BiH__web_.compressed.pdf]</ref>

Zbog poznata utjecaja ekoloških čimbenika na fenotip (S i l v e r t o w n i D o u s t , 1995; M o r g e n s t e r n , 1996),istraživanja obične jele s Biokova temeljena isključivo na morfološkim svojstvima, ne bi se smjela rabiti za opisivanje nove vrste, odnosno podvrste ili varijeteta, kako to navode B o r z a n a i dr. (1992), L o v r i ć i R a c (1992), R a c i L o v r i ć (1992), Š o l j a n i Š o l i ć (1987) i Š o l j a n (1990), L o v r i ć (1995). Vi d a k o v i ć (1993) i Tr i n a j s t i ć (1999, 2001) i Ballian potvrđuju da je biokovska jela samo jedan ekotip. Na molekulsko-genskoj razini obična jela s Biokove nije različita od populacija iz Gorskoga kotara. Prema Ducciju (1991.), razlike između malih izoliranih populacija obične jele, spram velikih populacija, prema od bitnoga su utjecaja i antropomorfne promjene koje su se zbile u posljednjih 2000 godina, i koje su na običnu jelu ostavile vidnoga traga, posebice u malim izoliranim populacijama. Populacija s Biokova i enzimski sustava u njoj su takvi da su u njoj nađeni svi izoenzimski genski lokusi, raspored migracijskih zona i broj vrpca, te odnosno mala genska odstupanja, svojstvena običnoj jeli u središnjoj i južnoj Europi. Biokovska populacija pripada malim populacijama gdje je primjetna opterećenost miješanje "između sebe" (''inbreeding''), razvidno iz dobivene niske heterozigotnosti,
iz čega nastaje t.zv. genetski drift (B a l l i a n 2003a, 2003b). Posljedica genskog drifta je da se populacija koju je pogodio djelimice razlikuje od susjednih populacija. Ipak, za nastanak nove vrste od takve populacije treba mnogo vremena u procesu prirodne specijacije. L i e p e l t i dr. (2002) bilježe da u populaciji obične jele s Biokova ima dva mitohondrijska haplotipa. Ta pojava posljedica je povijesnog postglacijalnog križanja apeninske i balkanske glacijalne provenijencije obične jele u hrvatskim krajevima. Glede činjenice da su to dva jedina specifična haplotipa koji svojstvena običnoj jeli u Europi, otpada mogućnost da je na Biokovi neka druga vrsta jele.<ref>Dalibor Ballian: [http://www.sumari.hr/sumlist/pdf/200500630.pdf ''Novi prilog poznavanju obične jele (Abies alba Mili.) s Biokova''], Šumarski list, br. 1-2, CXXIX (2005), str. 65-67. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref>

== Rasprostranjenost ==
Po Kušenovom protonimu iz 1952. raste na biokovskim padinama od Zagvozda do Rašćana, na visini od 700 do 1500 m Raste na krševitim kamenitim olujnim vjetrometinama. Čak i u takvim uvjetima, ovo je dendrološki daleko najbogatija šumska zajednica u Hrvatskoj, koja sadrži 62 vrste drveća i grmlja zajedno. Sadrži i najveću koncentraciju drvenastih endema u jugoistočnoj Europi. Ovaj prirodni arboretum, matično stanište biokovske jele još nije zaštićen.

Na Biokovi raste na sjevernim i istočnom padinama, iznad Zagvozda, Župe i Rašćana. Širi prostor Budine čini 70% ukupnog broja stabala biokovske jele i najveća je oaza jele u Biokovu. Budinu čine vrtače Velika i Mala Budina omeđena je vrhovima Budina (1311m) i Vrvo Budine (1349 m) s preko 1500 stabala. Vrtače su vrlo udaljene od naselja, teren je gorovit i neprohodan pa šira javnost ne zna za nju, zbog čega je ondje sačuvana do danas.

Postoje naznake da možda postoje primjerci u Francuskoj. Prema predaji francuski, Napoleonovi vojnici su odlazeći ponijeli sa sobom nešto sjemenaka biokovske jele. Vrela bilježe da je koncem 19. stoljeća s neodređenog lokaliteta "negdje s Balkana" u Francusku stigla pošiljka jelovog sjemenja. Posađena je u Toulouseu u tamošnjem [[arboretum Toulouse|arboretumu]]. I danas ondje postoje dva velika stabla jele neobičnog izgleda, koje ne sliče nijednoj ranije poznatoj vrsti četinjača, te su opisana i nazvana ''Abies pardei''. Mnogi su znanstvenici u njima prepoznali hrvatsku jelu biokovsku.

O biokovskoj jeli pisali su zaljubljenici u Biokovo botaničari dr [[Fran Kušan]] i dr fra [[Jure Radić|Juru Radića]] i č.s. dr sc. [[Marija Edita Šolić]]. Teze o biokovskoj jeli osporavao im je šumar dr. [[Ivo Trinajstić]]. "Crvena knjiga" zaštićene hrvatske flore ne sadrži biokovsku jelu.

Termofilna šuma obične jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) šumska je zajednica koja nije dovoljno istražena i analizi rana u stručnoj literaturi. U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivene na Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nad morskim visinama između 850–980 m i to na kontinentalnoj strani. Kušan i Klapka ustanovljuju da jela izgrađuje mješovite sastojine s crnim grabom, za koje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteransko-montanskih šuma. Trinajstić opisuje ovu zajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum, te ju podređuje
unutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Carpinion, a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Lonicera alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonaria visianii, i ostali autori su prihvatili taj opis i sistematiku. Trinajstić je 1999. asocijaciju podvrgao redu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnosno da u “sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju ter-
mofilnom kompleksu obuhvaćenom podsvezom Ostryo-Fagenion. [[Andrija-Željko Lovrić|Lovrić]], M. Rac i B. Sekulić su ju istraživali i u svojim radovima spominju sastojine jele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na području Vinodola, te na srednjem Velebitu u području Dabarskih kukova i na planini Poštak kod Knina. Nazivaju ih imenom Ostryo-Abietetum pardei (Kušan 1964) Lovrić 1975, smatrajući da se tu radi o posebnoj, na sušu otpornoj, “jadranskoj crnoj jeli” – Abies pardei Gaussen, a sastojine zajednice s crnim grabom imaju drugu sistematiku, florni sastav i svojstvene vrste.<ref name="Šuma jele"> Joso Vukelić, Dario Baričević, Davor Racić: [https://hrcak.srce.hr/file/49547 ''Šuma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u vinodolskom zaleđu''], [[Šumarski list]] br. 9–10, CXXX (2006.), str. 388.-389. </ref>

== Osobine ==
Iglice su joj duge 14 do 19 mm, odozdol su tamnijih i manje izraženih pepeljastosivih pruga. Na dolnjim su granama iglice šiljaste. Kora ove podvrste jele je olovnocrne boje i uzdužno izbrazdana-raspucala, kao kod [[crni bor|crnog bora]]. Stara krošnja je većinom pravilna stožasto-piramidalna i prema dnu proširena. Grane su uzdignute i oštrijeg izduženog vrha. Biokovska jela se podmlađuje iz [[panj]]a. Pojedina stabla biokovske jele dosežu visinu 30 metara i opseg 4 metra.

== Zaštita ==
Dio područja gdje raste je zaštićeno. Nalazi se unutar Parka prirode Biokovo. Unutar tog parka prirode kao [[rezervat šume]] bukve i jele zaštićeni su predjeli Kimet-Sutvid (806 ha) i Kaoci (185 ha).

Abies alba Mill. svrstana je u [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ov popis]] ugroženih vrsta.<ref name="IUCN">{{cite web|url=http://www.iucnredlist.org/search|work=|title=IUCN-ov crveni popis ugroženih vrsta 2016-3|publisher=IUCN|accessdate=17. studenoga 2017.}}</ref>

== Primjena ==
Biokovska jela ima široku primjenu, osobito u gradnji doma. Ovdašnji domovi imaju barem nešto od ove jele, poput čabruna, greda, daske za podove, ili onim pratećih poput vrata, škura, stolova, banaka, kreveta te ostalog namještaja.

== Bibliografija ==
Izabrani radovi na ovu temu.<ref>[https://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=200501&s=71 Šumari.hr] </ref><ref name="Šuma jele"/>
* Lovrić, A. Ž., M. Rac, 1992.: Suhe jelove šume na primorskim vjetrometinama (Abieti-Quercion i Calamagrostio-Abietion), 6 lUFRO Tannen-symposium, 143—150, Zagreb.
* Lovrić, A. Ž., 1995.: Taksonomske i biocenološke osobitosti olujnih obala i primorskih vrhova duž Taurodinarskog velekrasa. Diss. http://www.mzt.hr/projekti9095/l/08/004/rad_h.htm#rad7
* Rac, M., A. Ž. Lovrić, B. Sekulić, 1988: Ekologija i rasprostranjenost jadranske crne jele i submediteranskih jelovih šuma na primorskom kršu. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarni referati i izvodi saopštenja: 371–372, Ohrid.
* Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Trockene windbedingte Tannenwaldbestande von kroatischen Küstenbergen (Abieti-Quercion und Calamagrostio-Abietion). 6. IUFRO – Tannensymposium: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 143–152, Zagreb
* Rac, M., 1995: ''Flora i vegetacija Vinodola i Viševice i njihov geobotanički položaj''. Doktorska disertacija, Institut “R. Bošković”, Zagreb.
* Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1987: Prilog flori biokovskog područja, alge i vaskularna flora. Acta Biokovica IV: 31–46, Makarska.
* Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Taxonomische Variationsabrisse der Tannensippen Westbalkans und neue Natursorten der endemischen Abies pardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO – Tannen-symposium: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 57–65, Zagreb
* Šoljan, D. 1986.–87: Prilog poznavanju jele na Biokovu. Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Nova serija 25–26: 53–96, Sarajevo.
* Šoljan, D., 1990: Novi varijetet vrste Abies alba Mill., Zbornik radova Naučnog skupa “Populacija, vrsta i biocenoza”, Bilten društava ekologa BiH, vol. 5: 77–79.
* Trinajstić , I., 1983: Termofilne jelove šume sa crnim grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek) Trinajstić, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvatskoj. Poljopr. Šum. 29(2): 27–36, Titograd
* Trinajstić, I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i “Abies biokovoensis”? Šumarski list 123(1–2): 11–16.
* Kušan, F., B. Klapka, 1964: Ein sonderbarer Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Informationes botanicae, vol. 3: 20–28, Zagreb

== Izvori ==
*Stjepan Roglić: [http://www.hpd-sveti-jure.com/index.php/zabiokovlje/o-biokovu/108-biokovska-jela-abies-biokovoensis.html ''Biokovska jela - Abies alba biokovoensis''], HPD Sveti Jure, 25. travnja 2013. Pristupljeno 14. studenoga 2017.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hpd-sveti-jure.com/images/news/2013/04/jela_00_big.jpg Dvoglava biokovska jela na prilazu zaštićenom rezervatu biokovske jele na predjelu Kaoci], HPD Sveti Jure
*[http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Abies+alba/fossil/0/match/1 Catalogue of Life - 30th October 2017 Search all names for "Abies alba"]
*[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/search?q=Abies+alba The Plant List] Abies alba ''Mill.''
*[http://www.ipni.org/ipni/advPlantNameSearch.do?find_family=&find_genus=Abies&find_species=alba&find_infrafamily=&find_infragenus=&find_infraspecies=&find_authorAbbrev=&find_includePublicationAuthors=on&find_includePublicationAuthors=off&find_includeBasionymAuthors=on&find_includeBasionymAuthors=off&find_publicationTitle=&find_isAPNIRecord=on&find_isAPNIRecord=false&find_isGCIRecord=on&find_isGCIRecord=false&find_isIKRecord=on&find_isIKRecord=false&find_rankToReturn=all&output_format=normal&find_sortByFamily=on&find_sortByFamily=off&query_type=by_query&back_page=plantsearch IPNI] Abies alba
*[http://www.tropicos.org/NameSearch.aspx Botanički vrt Missouri] Abies alba

[[Kategorija:Biokovo]]
[[Kategorija:Jela]]
[[Kategorija:Endemska flora Hrvatske]]
[[Kategorija:Ugrožene vrste]]

Biokovska jela - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica