Suradnik10: /* Turizam */

2023-05-22T04:29:44Z

Turizam

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2023. u 04:29
Redak 131:		Redak 131:
	Za puste pjeskovite krajeve značajna je [[Artemisia scoparia]] (vrsta pelina), [[Cytisus austraiacus]], [[Hieracium echiodes]], [[Plantago arenaria]], [[Gypsophila muralis]], [[Sedum maximus]], [[Berteroa incana]], [[Oenothera biennis]] (biljka selica), od [[trave\|trava]] [[Cynodon dactylon]] i [[Bromus sterilis]], no najznačajniji je za puste pjeskovite krajeve [[Eryngium campestre]].		Za puste pjeskovite krajeve značajna je [[Artemisia scoparia]] (vrsta pelina), [[Cytisus austraiacus]], [[Hieracium echiodes]], [[Plantago arenaria]], [[Gypsophila muralis]], [[Sedum maximus]], [[Berteroa incana]], [[Oenothera biennis]] (biljka selica), od [[trave\|trava]] [[Cynodon dactylon]] i [[Bromus sterilis]], no najznačajniji je za puste pjeskovite krajeve [[Eryngium campestre]].

	== ~~Turizam~~ ==		== Gospodarstvo ==
	Na Bilogori su konjičke staze za [[konjički turizam]]. U okrilju Bilogore živi hrvatska autohtona pasmina konja [[gidran]]a.<ref name="bilogorski konji">I.D./Danijela Hegediš Preskočil/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/667400/price-iz-hrvatske/bilogorski-konji-stasisti-i-vitki-turisticki-adut-kontinentalne-hrvatske ''Bilogorski konji - stasiti i vitki, turistički adut kontinentalne Hrvatske''] HRT. 18. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>		Na Bilogori su konjičke staze za [[konjički turizam]]. U okrilju Bilogore živi hrvatska autohtona pasmina konja [[gidran]]a.<ref name="bilogorski konji">I.D./Danijela Hegediš Preskočil/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/667400/price-iz-hrvatske/bilogorski-konji-stasisti-i-vitki-turisticki-adut-kontinentalne-hrvatske ''Bilogorski konji - stasiti i vitki, turistički adut kontinentalne Hrvatske''] HRT. 18. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>

			Svibnja 2023. INA je istraživanjima došla do zaključka o mogućem nalazištu plina. Smatra se da se nalazi otprilike tisuću metara ispod šume Velikog Rastovca i da bi moglo biti jedno od značajnijih hrvatskih nalazišta.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-divljini-bilogore-traga-se-za-prirodnim-plinom-za-mjesec-dana-stizu-rezultati---783006.html ''Šuma koja skriva veliku tajnu Hrvatska bi uskoro mogla biti bogatija za još jedno nalazište prirodnog plina'']. Dnevnik.hr. 21. svibnja 2023. Pristupljeno 22. svibnja 2023.</ref>

	== O Bilogorcima ==		== O Bilogorcima ==

WikiSysop: bnz

2022-04-28T10:17:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 10:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bilogora'''-->~~{{dz\|[[Bilogora (tjednik)]]}}		{{dz\|[[Bilogora (tjednik)]]}}
	{{Infookvir planina		{{Infookvir planina
	\| ime = Bilogora		\| ime = Bilogora

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:12:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Bilogora (tjednik)]]}}
{{Infookvir planina
| ime = Bilogora
| slika = [[Datoteka:Bilogorski krajolik.JPG|300px]]
| Opis slike = Krajolik u [[Puričani]]ma kraj [[Bjelovar]]a
| Visina = [[Rajčevica]]; 309
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}} {{0}}{{0}}{{0}}{{ZD|HŽ|BBŽ}} [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] {{0}}{{0}}{{0}}{{ZD|HŽ|KKŽ}} [[Koprivničko-križevačka županija]] {{0}}{{0}}{{0}}{{ZD|HŽ|VPŽ}} [[Virovitičko-podravska županija]]
| Dio gorja =
| Kordinate = {{Coord|46.07174998|N|16.86697562|E|region:HR_type:mountain_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi = planinarski dom Kamenitovac (242 m)
| Najbliži gradovi = [[Bjelovar]], [[Virovitica]], [[Grubišno Polje]], [[Daruvar]], [[Đurđevac]], [[Križevci]], [[Koprivnica]]
| Vrsta =
| Zadnja erupcija =
| Starost =
| Ostali vrhovi = [[Koševac]] (302 m) [[Viš (Bilogora)|Viš]] (288 m) [[Lončarica]] (216 m)
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Bilogora|lat=46.071|long=16.866|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|border=none|caption=<center>Pozicija Bilogore na karti Hrvatske</center>}}
}}

'''Bilogora''' (''Bilo-gora'', ''Bilo-gorje''), nisko prostrano gorje u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sastoji se od niza humaka i brježuljaka, te kratkih niskih bila zaobljenih grbina i glavica, koji se pružaju duž jugozapadnog ruba [[Podravina|Podravine]] od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 [[Kilometar|km]], s najvišim šumovitim vrhom [[Rajčevica|Rajčevicom]] (309 [[Nadmorska visina|mnv]]).

[[Potres na Bilogori 1938.|Potres na Bilogori]] dogodio se [[27. ožujka]] [[1938.]] magnitude 6,2 [[Richterova ljestvica|po Richteru]].

== Građa i reljef ==
Između [[Bedenik]]a i [[Velika Črešnjevica|Črešnjevice]] široka je od 16 do 18 km, dok je na zapadnom kraju, između potoka [[Dubravka (potok)|Dubravke]] i [[Koprivnica|Koprivnice]], oko 45 km – ako se 7 km široko [[Ivaničko humlje]] ne ubraja, na istočnom krilu od [[Bastaji (Bilogora)|Bastaja]] prema [[Virovitica|Virovitici]] široka je oko 24 km.

Sjeveroistočni pristranci strmiji su od jugozapadnih. Na zapadu se 186 m visokim [[Lepavinski prijevoj|Lepavinskim prijevojem]] nadovezuje na [[Kalnik]] (željeznička pruga [[Križevci]] – [[Koprivnica]]), a na istoku 270 m visokim [[Đuloveskim prijevoj|Đuloveskim prijevojem]] na [[Papuk]] (želj. pruga [[Daruvar]] – [[Veliki Bastaji]] – [[Suhopolje]]). Unutar ovih međa zaprema Bilo-gorje 1700 [[Četvorni kilometar|km²]] te je drugo po prostornom opsegu u središnjoj Hrvatskoj.

Građena je od stare kristalaste jezgre koja je prekrivena tercijarnim (pliocenski pjeskoviti [[lapor]]i i [[Pješčenjak|pješčenjaci]] s ulošcima [[lignit]]a) i kvartarnim (pleistocenski [[Žuti pijesak|žuti pijesci]] i [[prapor]]) slojevima.
Na sjevernim padinama prostire se širok pojas prapora (tzv. [[Pijesak|pijesci]]), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. Najpoznatiji od njih su [[Đurđevački pesci|Đurđevački pijesci]]. Djelomično rasjednuta.

U podnožju ležišta su [[Nafta|nafte]] ([[Ferdinandovac]], [[Jagnjedovec]], [[Šandrovac]]) i [[Zemni plin|zemnoga plina]] te [[lignit]]a koji se u prošlosti iskorištavao. Bilogoru presijecaju ceste koje vode iz [[Bjelovar|Bjelovara]] u [[Đurđevac]], [[Virje]] i [[Novigrad Podravski]] te iz [[Grubišno Polje|Grubišnoga Polja]] u [[Virovitica|Viroviticu]], [[Špišić Bukovica|Špišić Bukovicu]] i dr. Uz sjeveroist. podnožje Bilogore veća su naselja [[Koprivnica]], [[Đurđevac]], [[Pitomača]] i [[Virovitica]], a uz jugozapadno [[Križevci]], [[Bjelovar]] i [[Grubišno Polje]].
[[Datoteka:Bilogora-prosjek-1905-2.png|750px|mini|središte|<center>Slikovni prikaz prosjeka (prosječne širine) Bilogore.</center>]]
Bilogora se nalazi na prostoru između hrvatskih rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]], taj prostor još nazivaju i Međuriječje. Izvorište je pritoka rijeka: [[Česma (rijeka)|Česme]], duge 123 km ([[Bjelovacka|Bjelovacke]], [[Plavnica|Plavnice]], [[Ciglenski potok|Ciglenskog]] i [[Severinski potok|Severinskog potoka]], [[Kovačica|Kovačice]], [[Mlinište (pritoka Česme)|Mliništa]], [[Velika (pritoka Česme)|Velike]], [[Račačka rijeka|Račačke rijeke]], [[Žavnica|Žavnice]]) i [[Glogovnica|Glogovnice]] ([[Oslavica|Oslavice]]) kao i rijeke [[Ilova|Ilove]] (duge 85 km). Česma utječe u rijeku [[Lonja|Lonju]], a ova u [[Sava|Savu]], i tako sve važnije rijeke [[Lonjsko-ilovska zavala|lonjsko-ilovske zavale]] pripadaju savskom riječnom slijevu.

Po svojoj visini Bilogora je najniža, ali prostranstvom jedna od najvećih hrvatskih gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među [[humlje]], zbog svoga je položaja usred prostrane [[Ravnica|ravnice]] prilično uočljiva. Vrlo je pravilnog [[reljef]]a. Njezino jasno izraženo [[Bilo (reljef)|bilo]] blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. [[Razvodnica]] je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli [[Bilogorska Podravina|bilogorsku Podravinu]] od [[Lonjsko-čazmanska zavala|Lonjsko-čazmanske zavale]]. Na jugu Bilogore njezini pristranci pružaju se sve do [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]].

== Dijelovi Bilogore ==
=== Istočno krilo ===
* Zapadno Bilo
* Središnje Bilo
* Istočno Bilo
=== Zapadno krilo ===
* Kloštarsko humlje
* Sv. Ivanjsko humlje
* Marča

U vezi s [[Visinske oznake|visinskim oznakama]] bilogorskih ispona treba istaknuti, da se u raznim [[publikacija]]ma i [[Topografska karta|topografskim kartama]] nalazi prilična zbrka s oznakama visina Bilogore. Napose to vrijedi za najviši [[vrh]], što je posljedica nekadašnjih oznaka u [[stopa]]ma i njihovih preračunavanja u [[Metar|metre]], jer sve stope nisu jednake, a prethodno nije bilo označeno, da li se radi o stopama [[Austrijske stope|austrijskim]], [[Njemačke stope|njemačkim]], [[Britanske stope|britanskima]] ili kakvim drugima. Pa ni u najnovijim [[specijalka]]ma (vrsta karte) nema još dovoljno pouzdanih [[podatak]]a usprkos nastojanjima, da se temeljitim [[reambulacija]]ma uz savjesnu primjenu najsuvremenijeg [[Geodetski instrumenti|geodetskog instrumentarija]] isprave stare pogrješke. Zbog toga jedan savjet: nemojte se uzbuđivati ni ljutiti kad nam se visinski podaci Bilogorja (pa i ostalih planina) ne slažu za dva-tri metra.

== Vrhovi Bilogore ==
[[Datoteka:Bilogorski-planinar-1981-No-6.png|mini|desno|Časopis, 1981.]]
* [[Rajčevica]] – 309
* [[Koševac]] – 296
* [[Bilo (Bilogora)|Bilo]] – 294
* [[Babina gora (Bilogora)|Babina gora]], spojnica s [[Papuk|Papukom]] – 293
* [[Viš (Bilogora)|Viš]], kod [[Mala Črešnjevica|Male Črešnjevice]] – 288
* [[Bačko brdo]], Babina gora – 278
* [[Kerbulin]] – 274
* [[Mestrićev jarak]] – 273
* [[Zakletišće]] – 268
* [[Dugi Brezek]] – 267
* [[Kostajnik]] – 266
* [[Planina (Bilogora)|Planina]] – 266
* [[Haršan]], kod sela Sedlarice (Lipica) – 262
* [[Velika Zrinjska Šuma]], kod sela Sibenika – 262
* [[Vijenac (Bilogora)|Vijenac]] – 261
* [[Repušnja]] – 260
* [[Trklje]] – 258
* [[Brezine (Bilogora)|Brezine]] – 257
* [[Lanište (Bilogora)|Lanište]] – 257
* [[Cernakova]] – 256
* [[Kamenik (planinski vrh)|Kamenik]] – 256
* [[Velebit (Bilogora)|Velebit]], iznad Glogovca – 255
* [[Gradina (Bilogora)|Gradina]] – 254
* [[Borova (Bilogora)|Borova]] – 252
* [[Starina brijeg]] – 252
* [[Halbot]] (Bedeničko humlje) – 248
* [[Klupi]] – 242
* [[Mačak (Bilogora)|Mačak]] – 241
* [[Mladine (Bilogora)]] (Bedeničko humlje) – 241
* [[Lestak]] (Šandrovačko humlje) – 240
* [[Staro brdo]] – 240
* [[Mujadinski brijeg]] – 238
* [[Radolić]], k zapadu Špišić Bukovice – 238
* [[Veliko brdo]] – 237
* [[Kostanić brijeg]] – 236
* [[Kravljak (Bilogora)|Kravljak]], Babina gora – 236
* [[Stari brijeg]] – 236
* [[Trimeđak]], na izvoru Grđevice – 236
* [[Poljana (Bilogora)|Poljana]], Babina gora – 234
* [[Bjelovarsko-đurđevačka cesta]] prijevoj – 231
* [[Sveti Križ (Bilogora)|Sveti Križ]] (Heiligenkreuz) – 230
* [[Bogaz]] – 228
* [[Kapela (Bilogora)|Kapela]] – 224
* [[Križno drevo]] – 224
* [[Struklin jarak]], ispod Virovitice – 224
* [[Prokon]] (Zrinjsko humlje) – 222
* [[Tomaški brijeg]] – 222
* [[Vićenski brijeg]] – 222
* [[Severin (Bilogora)|Severin]] – 221
* [[Grabovac (Bilogora)|Grabovac]] – 217
* [[Lončarica (Bilogora)|Lončarica]] – 216
* [[Solarsko brdo]] – 216
* [[Vinograd (Bilogora)|Vinograd]] – 214
* [[Zrinjska brda]] – 212
* [[Konjačina]] – 211
* [[Boričec brijeg]], kod Katalene – 210
* [[Bjelovačka grbina]] (Borovo brdo), pored Bjelovara – 208
* [[Dakino brdo]] – 204
* [[Vilovska kosa]]; Lipova, Dugačka, Ravna kosa – 200
* [[Idino brdo]] – 199
* [[Pustara (Bilogora)|Pustara]] – 198
* [[Jazmak šuma]] – 196
* [[Tri Kralja]] – 195
* [[Bačkovica (Bilogora)|Bačkovica]] – 194
* [[Grabrovnica (Bilogora)|Grabrovnica]] – 193
* [[Semovečka grbina]] – 193
* [[Stankovec]] – 190
* [[Marča]] – 189
* [[Črešnjevica]] – 173
* [[Bedenik (Bilogora)|Bedenik]] – 162

[[Vjekoslav Klaić]] navodi vrh [[Gradec brdo]] u Bilo-gori ([[1878.]]), visine 349 metara<ref name="Klaić 1878">[[Vjekoslav Klaić]], ''Prirodni zemljopis Hrvatske'', Tiskom C. Albrechta, Zagreb, 1878. {{NSK-zapis|id=000091991}}</ref>{{is|str. 55. i 60.}} Koševac bilježi s 300 metara.<ref name="Klaić 1878"/>{{is|str. 55. i 60.}}

== Biljni pokrov ==
Cijela je površina pokrivena biljnim plaštom. Niži su pristranci pod [[vinograd]]ima, [[Voćnjak|voćnjacima]], i [[Kukuruzište|kukuruzištima]], a iznad njih je [[šuma]], pretežno [[Bjelogorica|bjelogorična]]. Po sastavu spada u nizinske [[Hrastova šuma|hrastove šume]]. Uz manje komplekse [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Obični grab|graba]] ima i nešto [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], a na sjevernim padinama pod grebenom i malo [[Bukva|bukve]].

Na tom silnom prostoru ima i slaborodnih krajeva, koje označava [[Obična breza|breza]], [[bujad]], [[vrijes]], [[borovnica]], neki [[lišaj|lišajevi]] i [[mahovina|mahovine]], ali ima na pijesku i cvatućih [[biljka|biljaka]]. Tako cvate u breziku u Vukosavskoj đolti [[Hypericum veronense]], [[Geranium columbinium]], [[Daucus carota]] (posve sitna), [[Fragaria vesca]] ([[jagoda]], sitna), [[Euphorba cyparissias]], [[Scabiosa ochroleuca]], ali najkrasniji je ures [[karanfil]] [[Dianthus armeriastrum]], u kojega su cvijeti žarko [[Crvena boja|crveni]].

Za puste pjeskovite krajeve značajna je [[Artemisia scoparia]] (vrsta pelina), [[Cytisus austraiacus]], [[Hieracium echiodes]], [[Plantago arenaria]], [[Gypsophila muralis]], [[Sedum maximus]], [[Berteroa incana]], [[Oenothera biennis]] (biljka selica), od [[trave|trava]] [[Cynodon dactylon]] i [[Bromus sterilis]], no najznačajniji je za puste pjeskovite krajeve [[Eryngium campestre]].

== Turizam ==
Na Bilogori su konjičke staze za [[konjički turizam]]. U okrilju Bilogore živi hrvatska autohtona pasmina konja [[gidran]]a.<ref name="bilogorski konji">I.D./Danijela Hegediš Preskočil/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/667400/price-iz-hrvatske/bilogorski-konji-stasisti-i-vitki-turisticki-adut-kontinentalne-hrvatske ''Bilogorski konji - stasiti i vitki, turistički adut kontinentalne Hrvatske''] HRT. 18. listopada 2020. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref>

== O Bilogorcima ==
Općenita je oznaka toga kraja i bilogorske mikroregije da je čitav taj prostor lako prohodan, iskrižan brojnim cestama i puteljcima, a od davnih je davnina naseljen do najviših svojih [[Glavica (geologija)|glavica]] i [[hrbat]]a. Na sjevernoj i zapadnoj strani tog gorja uglavnom žive podravski kajkavci, a na jugu i jugoistoku su većinom štokavci.

== Naziv gore ==

Stari naziv za današnju Bilogoru je bio '''Međurečka gora'''. Bilogoru je pod tim imenom – «Megiuretska M.» upisao Glavač 1673., a isto je učinio i Canteli 1690. godine. <ref> http://podravske-sirine.com.hr/2015/07/01/nekoliko-podataka-o-bilogori-medureckoj-gori/</ref>
O imenu Bilogore postoji nekoliko pretpostavkâ, premda to ne bi trebao biti neki naročiti problem. To gorje isprepleteno je brojnim [[Bilo (reljef)|bilo]], dakle [[gorska kosa|gorskim kosama]], [[hrbat|hrptima]] ili [[proplanak|proplancima]], pa je tu lako naći odgovor na pitanje o imenu gore. Više kao kuriozum zapisao je [[Hinko Hranilović|Hranilović]], da »ime ovoga gorja potječe valjda od bijeloga i sivoga [[Tlo|tla]], što ga lapori i pijesci tvore te bi imao naglasiti Bijela gora ili Bjelogora« što dolazi od ikavskoga oblika pridjeva bijelo, slično kao i [[Bjelovar]]. Po Bilogori se naziva dijelom [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] i koprivničko poduzeće [[Bilokalnik]].

== Literatura ==
* Opća enciklopedija
* Prirodni zemljopis Hrvatske., Knjiga prva: Lice naše Domovine., uredio Dragutin Hirc, Zagreb, 1905., Tisak i naklada Antuna Scholza, dio iz knjige pod naslovom »Bilo-gora« napisao [[Hinko Hranilović]].
* Prof. dr. Vladimir Blašković: Bitne oznake Bilo-gorja, PD »Zagreb-Matica« objavio u »[[Bilogorski planinar]]«, god. VIII (IV), travanj 1983. br. 10.
* Božena Loborec: Bilogora, PD »Bilo« Koprivnica objavila u Naše planine 33 (1981) br. 3-4.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hpdbilogora.hr/ Mrežno mjesto HPD "Bilogora", Bjelovar]

=== Wikizvor ===
* [[s:Bilogora|Pjesma Božene Loborec o Bilogori]]

[[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bjelovarsko-bilogorska županija]]
[[Kategorija:Koprivničko-križevačka županija]]
[[Kategorija:Virovitičko-podravska županija]]

Bilogora - Povijest promjena

Suradnik10: /* Turizam */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica