Bilbao - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{eu icon}}' u '{{bas oznaka}}'

2025-05-30T00:53:45Z

Zamjena teksta - '{{eu icon}}' u '{{bas oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 00:53
Redak 145:		Redak 145:
	\| prazno6_info =		\| prazno6_info =

	\| web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{špa oznaka}}{{~~eu icon~~}}		\| web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{špa oznaka}}{{bas oznaka}}
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T05:01:17Z

Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 05:01
Redak 145:		Redak 145:
	\| prazno6_info =		\| prazno6_info =

	\| web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{~~es icon~~}}{{eu icon}}		\| web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{špa oznaka}}{{eu icon}}
	\| bilješke =		\| bilješke =
	}}		}}

WikiSysop: bnz

2022-04-28T09:01:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 09:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bilbao'''-->~~{{dz}}		{{dz}}

	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:08:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 04:08
Redak 175:		Redak 175:

	==Političko ustrojstvo==		==Političko ustrojstvo==
	Bilbao je općina s kojom vlada gradonačelnik skupa s općinskim vijećem. Gradonačelnik i vijećnici se biraju na četiri godine smislu. Postoji podjela između izvršne vlasti, sastavljene od gradonačelnika i odbora guvernera te plenuma, koji se sastoji od 29 vijećnika .<ref>{{~~cite web~~ \| url = http://www.bilbao.net/nuevobilbao/jsp/bilbao/pwepl004.jsp?idioma=i&color=rojo&subtema=10&puntomenu=plc&tema=ep1&padre=EPM \| title = Nature, Attributions and Organisation \| publisher = Ayuntamiento de Bilbao \| accessdate = 10 October 2010}}{{dead link\|date=April 2011}}</ref> Vijećnici u plenumu predstavljaju političke stranke.		Bilbao je općina s kojom vlada gradonačelnik skupa s općinskim vijećem. Gradonačelnik i vijećnici se biraju na četiri godine smislu. Postoji podjela između izvršne vlasti, sastavljene od gradonačelnika i odbora guvernera te plenuma, koji se sastoji od 29 vijećnika .<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.bilbao.net/nuevobilbao/jsp/bilbao/pwepl004.jsp?idioma=i&color=rojo&subtema=10&puntomenu=plc&tema=ep1&padre=EPM \| title = Nature, Attributions and Organisation \| publisher = Ayuntamiento de Bilbao \| accessdate = 10 October 2010}}{{dead link\|date=April 2011}}</ref> Vijećnici u plenumu predstavljaju političke stranke.
	Tijekom 2008. i 2010. godine, Bilbao je osvojio Općinsku nagradu za transparentnost, koju dodjeljuje španjolska podružnica Transparency International. Godine 2009. Bio je drugi je došao drugi, nakon što je u Sant Cugat del Valles.<ref>Reconocimientos y premios 2000–2010". Ayuntamiento de Bilbao.</ref>		Tijekom 2008. i 2010. godine, Bilbao je osvojio Općinsku nagradu za transparentnost, koju dodjeljuje španjolska podružnica Transparency International. Godine 2009. Bio je drugi je došao drugi, nakon što je u Sant Cugat del Valles.<ref>Reconocimientos y premios 2000–2010". Ayuntamiento de Bilbao.</ref>
	Njegov bivši gradonačelnik, nedavno preminuli Iñaki Azkuna Urreta (EAJ-PNV) nagrađen je kao najbolji gradonačelnik svijeta 2012. godine<ref>http://elpais.com/diario/2003/01/19/espana/1042930802_850215.html</ref><ref>Surio, Alberto (17 June 2007). "Tensión del PNV con EA por dejarle sin las alcaldías de Azpeitia y Zumaia". El Diario Vasco (in Spanish) (Sociedad Vascongada de Publicaciones, S.A.).</ref>		Njegov bivši gradonačelnik, nedavno preminuli Iñaki Azkuna Urreta (EAJ-PNV) nagrađen je kao najbolji gradonačelnik svijeta 2012. godine<ref>http://elpais.com/diario/2003/01/19/espana/1042930802_850215.html</ref><ref>Surio, Alberto (17 June 2007). "Tensión del PNV con EA por dejarle sin las alcaldías de Azpeitia y Zumaia". El Diario Vasco (in Spanish) (Sociedad Vascongada de Publicaciones, S.A.).</ref>
Redak 186:		Redak 186:
	! style="width:400px; text-align:center;"\| <small>Četvrt</small>		! style="width:400px; text-align:center;"\| <small>Četvrt</small>
	! style="width:50px; text-align:center;"\| <small>Površina<br/>(km²)</small>		! style="width:50px; text-align:center;"\| <small>Površina<br/>(km²)</small>
	! style="width:50px; text-align:center;"\| <small>Stanovništvo<br/>(2009)<ref>{{~~cite web~~ \|url = http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/territorio_climatologia.pdf \| title = Territorio y climatología \| publisher = Ayuntamiento de Bilbao \| accessdate = 10 October 2010}}</ref></small>		! style="width:50px; text-align:center;"\| <small>Stanovništvo<br/>(2009)<ref>{{Citiranje weba \|url = http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/territorio_climatologia.pdf \| title = Territorio y climatología \| publisher = Ayuntamiento de Bilbao \| accessdate = 10 October 2010}}</ref></small>
	! style="width:300px; text-align:center;"\| <small>Položaj</small>		! style="width:300px; text-align:center;"\| <small>Položaj</small>
	\|-		\|-

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T12:00:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 12:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bilbao'''-->{{dz}}		<!--'''Bilbao'''-->{{dz}}

	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime =Bilbao		\| ime =Bilbao
	\| ime_genitiv = Bilbaa		\| ime_genitiv = Bilbaa

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:34:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}

{{Naselje
| ime =Bilbao
| ime_genitiv = Bilbaa
| izvorno_ime = Bilbo
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Portal_of_the_Cathedral_of_Bilbao.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =katedrala sv. Jakova u Bilbau

| slika_zastava =Bandera de Bilbao.svg
| slika_zastava_veličina =150px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Escudo_de_Bilbao_(ovalado).svg
| slika_grb_veličina =150px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =Basque_Country_location_map.svg
| veličina_karte =
| opis_karte =Položaj Baskije u Španjolskoj i Baskijskoj autonomnoj zajednici
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =El Botxo (rupa)
| geslo =

| širina-stupnjevi =40
| širina-minute =23
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =3
| dužina-minute =43
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/Š|ŠPA}}
| lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]]
| lokacija1_info =[[Datoteka: Flag_of_the_Basque_Country.svg|20px]] [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =15. lipnja 1300.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =Gradonačelnik
| ime_vođe = Juan María Aburto
| stranka_vođe =[[EAJ-PNV]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =607 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =667 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2014.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =346,574
| stanovništvo_gustoća =8400 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =5.561.748
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =48001 – 48015
| pozivni_broj =+34 94
| gradovi_prijatelji =Monterrey {{ZD+X/M|MEX}} Buenos Aires , {{ZD+X/A|ARG}} Rosario {{ZD+X/A|ARG}} Medellin {{ZD+X/K|KOL}} Bordeaux, {{ZD+X/F|FRA}} Qingdao ,{{ZD+X/K|KIN}} Tbilisi {{ZD+X/G|GRU}} Pittsburgh, {{ZD+X/S|SAD}} Sant Adrià de Besòs, {{ZD+X/Š|ŠPA}},

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{es icon}}{{eu icon}}
| bilješke =
}}

'''Bilbao''' ([[Baskijski jezik|baskijski]]: ''Bilbo''), najveći grad [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]] ([[Španjolska]]), nalazi se na području bogatom željeznim rudačama. Aktivno je industrijsko središte s rafinerijama i s razvijenom željezarskom, kovinskom i kemijskom industrijom. Luka Bilbao na [[Atlanski ocean|Atlantskom oceanu]] jedna je od najvažnijih u zemlji.

==Etimologija==

Službeni naziv grada je Bilbao, kao u većini poznatih jezika na svijetu. [[Euskaltzaindia]], službena regulatorna institucija baskijskog jezika, složila se da između dva moguća imena koja postoje u Baskiji, ''Bilbo'' i ''Bilbao'', povijesno ime je Bilbo, a Bilbao je službeni naziv.<ref>[http://www.euskaltzaindia.eus/index.php?option=com_eoda&Itemid=191&lang=eu&view=frontpage "Euskal Onomastikaren Datutegia"] , [[Euskaltzaindia]]</ref> Iako se pojam „Bilbo“ ne pojavljuje u starim dokumentima, u predstavi „Vesele supruge Windsora“ Williama Shakespearea, postoji spomen na mačeve vjerojatno izrađene od biskajskog željeza koje on naziva "bilboes", sugerirajući da se riječ od najmanje šesnaestog stoljeća.<ref>Dueñas Beraiz, Germán (2001). [http://gladius.revistas.csic.es/index.php/gladius/article/viewFile/90/91 "La producción de armas blancas en Bilbao durante el Siglo XVI". Gladius XXI. Retrieved 19 July 2008.]</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=yT2YBt-iHgcC&pg=PA51&dq=bilbo+shakespeare+merry+bilbao&hl=hr#v=onepage&q=bilbao&f=false Shakespeare's military language. ]</ref><ref>Beascoechea 1999: 138</ref><ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Encyclop%C3%A6dia_Britannica_Eleventh_Edition Bilbo], Encyclopædia Britannica 11th Edition.</ref>
Ne postoji konsenzus među povjesničarima o podrijetlu imena. Općenito prihvaćeni spomen prije 12. stoljeća neovisni vladari teritorija, uvani kneževi Zubialdee, također su bili poznati kao kneževi od Bilbaa la Vieja. Simboli njihovog lena bili su toranj i crkva u na grbu Bilbaa koje se koristi i danas.<ref>Historia de Vizcaya a través de la prensa, Volume 2</ref> Jedno od mogućih podrijetla je predložio inženjer Evaristo de Churruca. On je rekao da je bio baskijski običaj davati nazive naseljima po položaju. Za Bilbao bi to bio rezultat spajanja baskijskih riječi za rijeku i uvale. Bil-Ibaia-Bao <ref name="quiroga-21">Quiroga 2001: 41</ref> Povijesničar José Tussel Gómez tvrdi da je to samo prirodna evolucija španjolskih riječi „bello vado“ ( lijepi riječni prijelaz).<ref>Tusell 2004: 22.</ref> S druge strane, prema piscu Estebanu Calleu Iturrinuo je naziv izveden iz dva naselja koja su postojala na obje obale ušća, a ne od samog ušća. Prvo, gdje je današnji Casco Viejo nalazi, se zvao Bill, koji na baskijskom znači slaganje, po konfiguraciji zgrada. Drugo, na lijevoj obali, gdje se sada nalazi Bilbao La Vieja, bi se moglo nazvati vaho, španjolska riječ za maglu ili paru. Iz spoja ove dvije riječi izveden je naziv Bilbao,<ref name="quiroga-21"/> koji je napisan kao Bilvao i Biluao, kao što je dokumentirano u općinskoj povelji.<ref>Adeliño Ortega, Charo. [http://www.periodistasvascos.com/imagenes/cap_1.pdf "Carta Puebla" ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724095114/http://www.periodistasvascos.com/imagenes/cap_1.pdf |date=24. srpnja 2008. }}. Bilbao 700.str. 6.</ref> -ao završetak je također prisutan u obližnjim Ao Sestao i Ugao, koji bi se mogao objasniti od baskijske riječi za usta, "aho".

==Povijest==
Na vrhu planine Malmasína pronađeni su ostaci antičkog naselja pronađeni su na vrh, koji datiraju iz oko 3. ili 2. stoljeća prije Krista.<ref>Asociación de Periodistas de Vizcaya."Crónica de siete siglos" (PDF).Bilbao 700. str. 24</ref><ref name=" Sánchez-Beascoetxea 2006">Sánchez-Beascoetxea 2006: 28</ref> Također su pronađeni grobnice na brdima Avril i Artxanda, stare 6000 godina. Neki autori identificiraju staro naselje Bilbao kao Amanun Portus, koje spominje Plinije Stariji, ili Flavio Braga koje spominje Ptolomej. [27] Drevne zidine, koje datiraju iz cijelog 11. stoljeća, otkrivene su ispod crkve San Antona.<ref name=" Sánchez-Beascoetxea 2006"/>

Bilbao je bio jedan od prvih gradova osnovanih u četrnaestom stoljeću, tijekom razdoblja u kojem se razvilo oko 70% od biskajskih općina, među njima i godine 1323. Portugalete, Ondarroa 1327., Lekeitio 1335., a Mungia i Larrabetzu godine 1376.<ref>Gómez Piñeiro 1979: 96</ref> Tadašnji knez Biskaje, Diego López V. Haro, osnovao je Bilbao općinskom poveljom datiranom u Valladolidu 15. lipnja 1300. i potvrđena od strane kralja Ferdinanda IV. Kastilskog u Burgosu, 4. siječnja 1301. Diego López je osnovao novi grad na na desnoj obali rijeke Nervion, na temelju na [[elizate]] od Begoña i odobrio mu fuero od Logroña, kompilaciju prava i povlastica koje će se pokazati od temeljne važnosti za njegov kasniji razvoj.<ref>Tussel Gómez 2004: 19</ref>
Prvo graviranje grada, koji je izradio Franz Hohenberg godine 1554. i prvi put objavio godine 1574. Mogu se vidjeti mnoge značajne građevine, kao što su Katedrala sv. Jakova i crkva San Antona.
Dana 21. lipnja 1511., kastilska kraljica [[Ivana I. Kastilijska|Ivana I.]] naredila otvaranje konzulata u Bilbau. To će postati jedan od najutjecajnijih institucija općine tijekom stoljeća, i potvrditi nadležnost nad ušćem, poboljšati infrastrukturu. Pod kontrolom konzulata, luka Bilbao je postala jedna od najvažnijih u Španjolskoj.<ref>Tussel Gómez 2004: 26</ref> Prvi tiskarski stroj je doveden u grada godine 1577. Ovdje je godine 1596., uređena prva knjiga na baskijskom jeziku, Doctrina Christiana en Romance y Bascuence čiji je autor bio .dr. Betolaza.<ref>Beascoechea 1999: 104</ref>
Godine 1602. Bilbao je proglašen glavnim gradom [[Biskaja|Biskaje]], što je prethodno bio Bermeo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bilbaoport.es/aPBW/web/es/sociedad/visitabilbao/excursiones/bermeo.jsp |accessdate=1. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080923055720/http://www.bilbaoport.es/aPBW/web/es/sociedad/visitabilbao/excursiones/bermeo.jsp |archivedate=23. rujna 2008. }}</ref> Sljedećih stoljeća bio je stalan porast bogatstva grada, posebice nakon otkrića velikih željeznih depozita u okolnim brdima. Krajem 17. stoljeća, Bilbao je svladao ekonomske krize koje su pogađale Španjolsku, zahvaljujući željeznoj rudi i svojoj trgovini s Engleskom i Nizozemskom. Tijekom 18. stoljeća, on je nastavio rasti i gotovo potrošio svoj mali prostor.
[[Slika:Ataque_al_Puente_de_Luchana.jpg|mini|250px|Bitka kod Luchane]]
Baskija je bila jedno od glavnih mjesta sukoba tijekom [[Karlistički ratovi|karlističkih ratova]], a karlisti su jako željeli osvojiti grad, liberalni i ekonomski bastion.<ref>Quiroga 2001: 68</ref> Bilbao je bio opkoljen tri puta između 1835. i 1874. godine, ali svaki put neuspješno. Jedan od glavnih bitaka tog vremena bila je bitka kod Luchane godine u 1836, kada je liberalni general Baldomero Espartero porazio karliste, oslobađajući varoš.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 42</ref>
Unatoč ratovanju, Bilbao je napredovao tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća, kada se uzdignuo kao gospodarsko središte Baskije. Tijekom tog vremena, sagrađena je prva željeznička pruga (1857.), osnovana je Banka Bilbao (kasnije će postati BBVA), i stvorena je burza u Bilbau. Mnoge industrije su prcvjetala, poput ''Altos Hornos de Vizcaya'', koja je osnovana 1902. godine gradska četvrt je rasla na području s Abando ensanche te dobila nove putove i šetnice, kao i nove moderne zgrade poput Gradske vijećnice, Basurto bolnice i Arriaga kazalište.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 44</ref> Broj stanovnika dramatično se povećao sa 11.000 godine 1880. na 80.000 u 1900. Nastali su i društveni pokret, osobito baskijski nacionalizam pod Sabinom Aranam.<ref>Montero, Manuel. "Crónica de siete siglos" (PDF). Bilbao 700. str 48.</ref>

Španjolski građanski rat započeo je u Bilbau nizom manjih ustanaka koje su potiskivale republikanske snage. Dana 31. kolovoza 1936. godine, grad je pretrpio prvo bombardiranje. Sljedećeg mjeseca, dogodilo se dodatno bombardiranje njemačkih aviona, u koordinaciji s Francove snage.<ref>Quiroga 2001: 84</ref> U svibnju 1937., nacionalistička je vojska opsjedala grad. Bitka je trajala do 19. lipnja te godine, kada je pukovnik Putz naredio uništenje svih mostova preko ušća, a postrojbe 5. brigade zauzele su četvrt s planina Malmasin, Pagasarri i Arnotegi.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 48</ref>

Sa završtekom rata, Bilbao se vratio svom industrijskom razvoju, uz stalan rast stanovništva. Godine 1940., grad je obnovljen, počevši od mostova. Godine 1948., poletio je prvi komercijalni let s lokalnog aerodroma.<ref>Tussel 2004: 187</ref> Tijekom sljedećeg desetljeća, došlo je do oživljavanja čeličnom industrijom. Potražnja za stambenim prostorom nadmašila je ponudu, te su radnici izgradili improvizirana naselja na obroncima.<ref name="quiroga-96"/> U ovom kaotičnom okruženju, na dan 31. srpnja 1959. godine, u Bilbau je rođena teroristička organizacije ETA, kao frakcija EAJ-PNV.<ref name="quiroga-96">Quiroga 2001: 96</ref>

Nakon pada [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] i uspostave ustavne monarhije, u postupku poznatom u Španjolskoj kao prijelaz no razdoblje, Bilbao je bio u mogućnosti ponovno održavati demokratske izbore. Ovaj put su baskijski nacionalisti se uzdigli na vlast.<ref>Tussel 2004: 194</ref> Uz izglasavanje Statuta autonomije Baskije godine 1979. godine, Vitoria-Gasteiz je odabrana za sjedište vlade i time de facto glavni grad Baskijske autonomne zajednice, iako Bilbao bio je veći i ekonomski moćniji. Godine 1980, nekoliko faktora, kao što su terorizam, zahtjevi rada i dolazak jeftine radne snage iz inozemstva doveli su do razorne industrijske krize.<ref name="quiroga-96"/>
Od sredine 1990-ih, Bilbao je u procesu deindustrijalizacije i prijelazu na uslužno gospodarstva, uz podršku ulaganjima u infrastrukturu i urbanu obnovu, počevši od otvaranja Guggenheim muzeja (tzv. Guggenheim efekt),<ref>http://europa.eu/rapid/press-release_IP-08-875_en.htm</ref> i nastavljajući s Euskalduna konferencijskim centrom i koncertnom dvoranom, Zubizuri Santiaga Calatrave, mreže podzemne željeznice Normana Fostera, tramvaja, Iberdrola tornja i Zorrozaurre razvojnog plana i dr. Mnogi su službeno podržavali udruženja, kao što su Bilbao Metropoli-30 i Bilbao Ria 2000. Stvorena su za praćenje ovih projekata.<ref>http://www.bm30.es/homeage_es.html</ref><ref>http://www.bilbaoria2000.org/ria2000/cas/bilbaoRia/bilbaoRia.aspx?primeraVez=0</ref>

==Političko ustrojstvo==
Bilbao je općina s kojom vlada gradonačelnik skupa s općinskim vijećem. Gradonačelnik i vijećnici se biraju na četiri godine smislu. Postoji podjela između izvršne vlasti, sastavljene od gradonačelnika i odbora guvernera te plenuma, koji se sastoji od 29 vijećnika .<ref>{{cite web | url = http://www.bilbao.net/nuevobilbao/jsp/bilbao/pwepl004.jsp?idioma=i&color=rojo&subtema=10&puntomenu=plc&tema=ep1&padre=EPM | title = Nature, Attributions and Organisation | publisher = Ayuntamiento de Bilbao | accessdate = 10 October 2010}}{{dead link|date=April 2011}}</ref> Vijećnici u plenumu predstavljaju političke stranke.
Tijekom 2008. i 2010. godine, Bilbao je osvojio Općinsku nagradu za transparentnost, koju dodjeljuje španjolska podružnica Transparency International. Godine 2009. Bio je drugi je došao drugi, nakon što je u Sant Cugat del Valles.<ref>Reconocimientos y premios 2000–2010". Ayuntamiento de Bilbao.</ref>
Njegov bivši gradonačelnik, nedavno preminuli Iñaki Azkuna Urreta (EAJ-PNV) nagrađen je kao najbolji gradonačelnik svijeta 2012. godine<ref>http://elpais.com/diario/2003/01/19/espana/1042930802_850215.html</ref><ref>Surio, Alberto (17 June 2007). "Tensión del PNV con EA por dejarle sin las alcaldías de Azpeitia y Zumaia". El Diario Vasco (in Spanish) (Sociedad Vascongada de Publicaciones, S.A.).</ref>
==Upravna podjela==
Bilbao se sastoji od 8 okruga a svaki je pak okrug podijeljen na četvrti , njih 35:
{| class="wikitable"
|- style="background:#efefef;"
! style="width:40px; text-align:center;"| Broj
! style="width:100px; text-align:center;"| Okrug
! style="width:400px; text-align:center;"| Četvrt
! style="width:50px; text-align:center;"| Površina (km²)
! style="width:50px; text-align:center;"| Stanovništvo (2009)<ref>{{cite web |url = http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/territorio_climatologia.pdf | title = Territorio y climatología | publisher = Ayuntamiento de Bilbao | accessdate = 10 October 2010}}</ref>
! style="width:300px; text-align:center;"| Položaj
|-
| style="text-align:center;"| 1
| style="text-align:center;"| [[Deusto]]
| style="text-align:left;"| ''[[Arangoiti]], [[Ibarrekolanda]], [[San Ignacio-Elorrieta]], ''i'' [[San Pedro de Deusto-La Rivera]].''
| style="text-align:center;"| 4.95
| style="text-align:center;"| 51,656
| rowspan="8" style="text-align:center;"| {{Image label begin|image=Bilbao blank districts.svg|width=250|float=none}}
{{Image label small|x=0.22|y=0.20|scale=250|text='''[[Deusto]]'''}}
{{Image label small|x=0.54|y=0.25|scale=250|text='''[[Uribarri]]'''}}
{{Image label small|x=0.73|y=0.33|scale=250|text='''[[Otxarkoaga-Txurdinaga|Otxarkoaga- Txurdinaga]]'''}}
{{Image label small|x=0.65|y=0.51|scale=250|text='''[[Begoña]]'''}}
{{Image label small|x=0.51|y=0.73|scale=250|text='''[[Ibaiondo]]'''}}
{{Image label small|x=0.40|y=0.35|scale=250|text='''[[Abando]]'''}}
{{Image label small|x=0.22|y=0.65|scale=250|text='''[[Errekalde]]'''}}
{{Image label small|x=0.16|y=0.41|scale=250|text='''[[Basurto-Zorroza|Basurto- Zorroza]]'''}}
{{Image label end}}
|-
| style="text-align:center;"| 2
| style="text-align:center;"| [[Uribarri]]
| style="text-align:left;"| ''[[Castaños (Bilbao)|Castaños]], [[Matiko-Ciudad Jardín]], [[Uribarri (neighbourhood)|Uribarri]], ''i'' [[Zurbaran-Arabella]].''
| style="text-align:center;"| 4.19
| style="text-align:center;"| 38,335
|-
| style="text-align:center;"| 3
| style="text-align:center;"| [[Otxarkoaga-Txurdinaga]]
| style="text-align:left;"| ''[[Otxarkoaga]] ''i'' [[Txurdinaga]].''
| style="text-align:center;"| 3.90
| style="text-align:center;"| 28,518
|-
| style="text-align:center;"| 4
| style="text-align:center;"| [[Begoña]]
| style="text-align:left;"| ''[[Begoña]], [[Bolueta]], i [[Santutxu]].''
| style="text-align:center;"| 1.77
| style="text-align:center;"| 43,030
|-
| style="text-align:center;"| 5
| style="text-align:center;"| [[Ibaiondo]]
| style="text-align:left;"| ''[[Atxuri]], [[Bilbo Zarra|Bilbao La Vieja]], [[Casco Viejo]], [[Iturralde (Bilbao)|Iturralde]], [[La Peña, Bilbao|La Peña]], [[Miribilla]], [[San Adrián (Bilbao)|San Adrián]], [[San Francisco (Bilbao)|San Francisco]], [[Solokoetxe]], ''i'' [[Zabala (Bilbao)|Zabala]].''
| style="text-align:center;"| 9.65
| style="text-align:center;"| 61,029
|-
| style="text-align:center;"| 6
| style="text-align:center;"| [[Abando]]
| style="text-align:left;"| ''[[Abando]] ''i'' [[Indautxu]].''
| style="text-align:center;"| 2.14
| style="text-align:center;"| 51,718
|-
| style="text-align:center;"| 7
| style="text-align:center;"| [[Errekalde]]
| style="text-align:left;"| ''[[Amezola]], [[Iralabarri]], [[Iturrigorri-Peñascal]], [[Errekaldeberri-Larraskitu]], ''i'' [[Uretamendi]].''
| style="text-align:center;"| 6.96
| style="text-align:center;"| 47,787
|-
| style="text-align:center;"| 8
| style="text-align:center;"| [[Basurto-Zorroza]]
| style="text-align:left;"| ''[[Altamira(Bilbao)|Altamira]], [[Basurto]], [[Olabeaga]], [[Masustegi-Monte Caramelo]], i [[Zorrotza]].''
| style="text-align:center;"| 7.09
| style="text-align:center;"| 33,658
|}

==Gospodarstvo==
Bilbao je bio gospodarsko središte Baskije od vremena konzulata, uglavnom zbog trgovine Kastiljanskim proizvodima u gradskoj luci, ali je velikih razvoj doživio tek u 19. stoljeća, kada je uglavnom na temelju iskorištavanju željeznih rudnika i metalurgije, što je potaknulo pomorski promet, lučke aktivnosti i izgradnju brodova. Tijekom tih godina osnovane su 1857. Banco de Bilbao (banka Bilbao), i 1901. Banco de Vizcaya (Banka Biskaj) , također u Bilbau. Oba entiteta su se spojila godine 1988. Stvorivši BBV korporaciju (Banco Bilbao Vizcaya, Banka Bilbao-Biskaja). BBV se 1999. spojio s Argentarijom, stvarajući trenutnu korporaciju , BBVA. Štedionica koje su osnivane na lokalnoj razini, Caja de Ahorros Municipal de Bilbao (Općinska štedionica Bilbao) 1907. godine, i Caja de Ahorros Provincial de Vizcaya (Pokrajinski štedionica Biskaje) iz 1921. će stopiti 1990. godine i formirati Bilbao bizkaia Kutxa (BBK). Tu je i gospodarska komora, industrija i plovidbi Bilbao i te Bilbao, osnovana 1890. godine <ref>"Bilbao 700 – Capítulo VI" (PDF).</ref>

Nakon dramatične industrijske krize 1980-ih, Bilbao je bio prisiljen preispitati svoje vrlo ekonomske temelje. Tako je to pretvorio u uspješnu servis grada [Historia de Bilbao", Ayuntamiento de Bilbao.] Bilbao je dom brojnim tvrtkama od nacionalnog i međunarodnog značaja, uključujući i dvije među 150 svjetskih najvećih, prema magazinu Forbes:.. BBVA na # 40 i Iberdrola na # 122 <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://gananzia.com/mayores-empresas-vascas-forbes |accessdate=1. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://www.webcitation.org/671qdrEmf?url=http://gananzia.com/mayores-empresas-vascas-forbes |archivedate=19. travnja 2012. }}</ref> grad je BDP po stanovniku od 26.225 € u 2005. godini, što je znatno iznad prosjeka od 22.152 €. Prema službenom gospodarskom godišnjak, najjači sektori građevinarstva, trgovine i turizma. [http://www.bilbao.net/castella/promocion_economica/lan_ekintza/estudios_publicaciones/info_socioeconomica/anuario2006.pdf] [https://web.archive.org/web/20090124075626/http://www.deia.com/es/digital/economia/2007/12/18/426955.php] Stopa nezaposlenosti u 2009. godini dosegla 14,4%, znatno ispod nacionalnog stope, od 18,01%. Ipak, što je najviša stopa u posljednjih deset godina.<ref>http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/empleo.pdf</ref>

==Kultura==
Bilbao ima nekoliko kazališta i koncertnih dvorana (Teatro Arriaga, Palacio Euskalduna), kina, i redovite operne sezone koje nudi ABAO (Bilbao Udruge Opera Lovers). Simfonijski orkestar Bilbao osnovan je 1922. godine. Zborska glazba je vrlo popularna u Baskiji i koncerti se redovito daju. Zborsko društvo Bilbao (Sociedad Coral de Bilbao) osnovano je 1886. godine.
Kao i u drugim španjolskom gradu, noćni život je dug i snažan, s klubovima koji nude glazbu uživo (Kafe Antzokia, Bilborock).
Bilbao je ukratko predstavljen na početku filma o [[James Bond|Jamesu Bondu]] iz 1999. [[Svijet nije dovoljan]].
[[Bilbao Live Festival]], prvi put održan 2006. godine, je vrlo popularan uživo glazbeni događaj.<ref>http://www.bilbaoturismo.net/BilbaoTurismo/es/turistas</ref>

==Šport ==
[[Slika: San_Mames,_Euskal_Herria.jpg|mini|200px|desno|San Mames stadion gledan s iz estuarija Bilbao]]
Kao i u ostatku Španjolske, nogomet je najpopularniji natjecateljski šport, a slijedi ga košarka.
Glavni nogometni klub je '''Athletic Club''', poznatiji u inozemstvu kao [[Athletic Bilbao]]. On igra na novom San Mamés stadionu, koji je otvoren 2013. godine i može primiti 53.332 gledatelja.<ref>http://fussballtempel.net/uefa/ESP.html</ref> Athletic Bilbao bio je jedan od osnivača španjolske nogometne lige, La Liga, te je igrao čitavo vrijeme u prvoj ligi (''Primera Division'') <ref>http://www.espnfc.com/spanish-primera-division/15/table</ref> pobijedivši u osam navrata. Njegova crvena i bijela prugasta zastava se može vidjeti po cijelom gradu. Athletic je poznat po svojoj baskijskoj politici, uzimajući samo igrače koji su rođeni ili imaju jasnu vezu s Baskijom.
[[Datoteka:Bilbao_-_Barrio_de_Miribilla,_Pabell%C3%B3n_de_Deportes_Bilbao_Arena_3.jpg|mini|Bilbao Arena, mjesto igranja CB Bilbao Berri]]
[[CB Bilbao Berri|Bilbao Basket]] je glavna košarkaška momčad, koja igra u Ligi ACB. Njihov stadion je Bilbao Arena.
Osim toga, Bilbao nudi brojne vanjske aktivnosti u koje duguje svom položaju uz more između brežuljaka. Vrlo je popularno pješačenje i planinarenje po obližnjim planinama. Na obližnjim plažama Sopelana i Mundaka ljudi se bave športovima na vodi, posebno surfanjem.

==Bilješke==
{{Izvori}}
==Izvori==

*Beascoechea Madina, José María (1999). Bilbao en el espejo. La Bilbao más antigua 1300/1700. Bilbao. p. 194. {{ISBN|84-605-7844-5}}.
*Gómez Piñeiro, Francisco Javier; et al. (1979). Geografía de Euskal Herria: Vizcaya. San Sebastián. p. 291. {{ISBN|84-7407-068-6}}.
*Montero, Manuel (2000). Construcción histórica de la villa de Bilbao. San Sebastián. p. 142. {{ISBN|84-7148-384-X}}.
*Olaizola Elordi, Juanjo (2002). Bilboko tranbiak-Los tranvías de Bilbao (PDF). Bilbao. p. 177. {{ISBN|84-920629-8-3}}. Archived from the original (PDF) on 22 July 2009. Retrieved 26 October 2008.
*Pérez Pérez, José Antonio (2001). Bilbao y sus barrios: una mirada desde la historia. Bilbao. {{ISBN|978-84-88714-94-7}}.
*Quiroga, Ramón; Marrodán, Miguel Ángel (2001). Bilbao: 700 años de historia. Abanto y Ciérvana. p. 115. {{ISBN|84-931494-3-8}}.
*Sánchez-Beaskoetxea, Javier (2006). La vuelta a Bilbao a través de sus montes y de su historia. Bilbao. p. 94. {{ISBN|978-84-88714-93-0}}.
*Tusell Gómez, Javier (2004). Bilbao a través de su Historia. Bilbao. p. 212. {{ISBN|84-95163-91-8}}.
*V.A. (October–December 1998). La Ría, una razón de ser. Bilbao. p. 147.
*V.A. (2000). El karst de Pagasarri. {{ISBN|84-7752-319-3}}.
*García de la Torre, Francisco Javier (2009). Bilbao : arquitectura. {{ISBN|9788461328703}}.

[[Kategorija:Gradovi u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Baskijski gradovi]]