WikiSysop: bnz

2022-04-28T08:44:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 08:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Biksin'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = <chem> C25H30O4 </chem>		\| formula = <chem> C25H30O4 </chem>
	\| slika = Bixin.png		\| slika = Bixin.png

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T06:16:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C25H30O4 </chem>
| slika = Bixin.png
| slika_opis = Kemijska struktura trans-biksina
| slika1 = Cis-bixin-3D-balls-(rotated).png
| slika_opis1 = Model trans-biksina s kuglicama i štapovima
| IUPAC nomenklatura = (2E, 4E, 6E, 8E, 10E, 12E, 14E, 16Z, 18E) -20-metoksi-4,8,13,17-tetrametil -20-oxoicosa-2,4,6,8,10,12, 14,16,18- noenoenska kiselina
| ostala imena = cis-biksin trans-biksin
| CAS = 6983-79-5 39937-23-0 (trans-biksin)
| EC =
| UN =
| RTECS =
| molarna masa = 394,511 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Narančasti kristali
| gustoća =
| tališteK =
| tališteC = Od 190 do 198 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = Netopiv
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Smatra se bezopasnim
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 1 |F = 1| R = 0}}
}}

'''Biksin''', C25H30O4 (C.I. 75120), pojavljuje se u labilnom (cis-biksin) i u stabilnom obliku (trans-biksin). [[Talište]] cis-biksina iznosi 191,5 °C uz polagano, a 198 [[celzij|°C]] uz brzo zagrijavanje. Trans-biksin ima talište 217 °C. Cis-biksin [[Kristalizacija|kristalizira]] iz [[Octena kiselina|octene kiseline]] u tamnoljubičastim [[prizma]]ma s čeličnoplavim sjajem. Zagrijavanjem labilni biksin prelazi u stabilni. Cis-biksin se nalazi u [[Kora (biljke)|kori]] [[Sjemenke|sjemenke]] [[plod]]a [[Bixa orellana|anato grma]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Bixa orellana''), koji raste u [[Ekvador]]u i [[Peru]]u. Biksin se upotrebljava danas za [[boja|bojenje]] [[ulja]] i [[masti]] ([[margarin]]a), [[vosak|voskova]] i [[Tjestenina|tjestenine]], a u obliku [[soli]] za bojenje [[sir]]ova. [[Vuna|Vunu]], [[svila|svilu]] i [[pamuk]] boji crvenonarančasto do žutonarančasto, a pamuk namočen u [[Alauni|alaun]] snažno narančasto. [[Taloženje]]m se biksina s alaunom ili [[kositar|kositrenim]] solima iz [[Alkalije|alkalnih otopina]] dobiva žuti ili narančastožuti orleanski [[lak]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Prirodna bojila ==
{{glavni|Prirodna bojila}}

'''Prirodna bojila''' su obojeni [[organski spoj]]evi koji se nalaze u [[stanica]]ma [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]], te u [[mikroorganizmi]]ma. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku ([[kurkumin]]) ili u spoju sa [[šećeri|šećerom]] i [[Bjelančevine|bjelančevinama]]. Neka su [[bojilo|bojila]] ([[indigo]], antikni [[purpur]]) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj [[oksidacija|oksidacijom]], [[fermentacija|fermentacijom]] ili [[fotokemija|fotokemijskim postupkom]].

=== Polienska prirodna bojila ===
{{glavni|Bojilo}}

Karotenoidi su glavna polienska prirodna bojila. To su žuti do tamnocrveni [[kemijski spoj]]evi tetraterpenske strukture s dugim nizom konjugiranih dvostrukih [[kemijska veza|kemijskih veza]]. H. Wackenroder (1831.) izolirao je obojeni [[kemijski spoj]] iz [[Mrkva (biljna vrsta)|mrkve]] (lat. ''Daucus carota''), a skupinu kojoj taj spoj pripada nazvao je [[Mihail Semjonovič Cvet|M. S. Cvet]] (1911.) karotenima. [[Richard Willstätter|R. Willstátter]] sa suradnicima (1906. – 1914.) odredio je bruto [[kemijska formula|kemijske formule]] mnogih karotenoida. [[Hans von Euler-Chelpin|H. von Euler-Chelpin]] (1928.) otkrio je da je karoten provitamin A, a iste godine [[Paul Karrer|P. Karrer]] i [[Richard Kuhn|R. Kuhn]] utvrđuju kemijsku građu mnogih karotenoida. Nakon prvih [[Sinteza (kemija)|sinteza]] (P. Karrer i Hans Herloff Inhoffen, 1950.) naglo se razvila industrijska sinteza karotenoida. Većina prirodnih karotenoida, od kojih je za približno 300 poznata kemijska građa, ima molekule s 40 [[atom]]a [[ugljik]]a, koje se sastoje od središnjeg dijela sa 20 atoma ugljika i različitih krajnjih skupina s 10 atoma ugljika. Osim toga, postoje kemijski spojevi, dobiveni razgradnjom, s manje od 40 atoma ugljika, pa [[ksantofil]]i, koji su također tetraterpeni, koji imaju još jednu ili više oksiskupina ili [[Karbonilna skupina|karbonilnih skupina]], odnosno po jednu oksiskupinu i karbonilnu skupinu.

=== E160b Anato: biksin i norbiksin ===
{{glavni|Popis E brojeva}}

Prirodno narančasto bojilo biljnog porijekla iz skupine [[Karotenoidi|karotenoida]] (E160a - [[karoten]]). Karotenoidi su [[pigment]]i topljivi u [[masti]]ma koji se nalaze u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću. Anato ekstrakt sastoji se od biksina, dijela topljivog u mastima, i norbiksina, dijela topljivog u vodi. Proizvodi se kemijskom [[Ekstrakcija|ekstrakcijom]] iz sjemenki tropske biljke ''[[Bixa orellana]]''. Može se proizvesti uz pomoć [[Genetika|genetski]] promijenjenih organizama, ali procjena učinaka još nije dovršena. U rijetkim slučajevima, kod osjetljivih osoba, mogu uzrokovati kožne [[Alergijska reakcija|alergijske reakcije]]. Smatra se bezopasnim. <ref> '''E160b Anato: biksin i norbiksin''', [https://e-brojevi.udd.hr/160b.htm], www.e-brojevi.udd.hr, Projekt savjetovalište o E-brojevima, pristupljeno 10. 8. 2020. </ref>

{| class="wikitable"
|+ E160b Anato
|-
! scope="col" | Dopuštena upotreba
! scope="col" | Količina
|-
| Margarin, polumasni margarin (minarin), ostale masne emulzije i masti koje gotovo i ne sadrže vodu, fini pekarski proizvodi, deserti, dimljena riba, grickalice: začinjeni proizvodi za grickanje i orašasti plodovi sa začinskim smjesama
| 10 mg/kg
|-
| Likeri i alkoholna pića s manje od 15% vol. alkohola
| 10 mg/L
|-
| Fermentirani zreli narančasti, žuti i bijeli sir u komadima i nearomatizirani topljeni sir, zreli narančasti, žuti i bijeli mrvljeni sir, obrađeni sir bez dodanih aroma, aromatizirani topljeni sir
| 15 mg/kg
|-
| Dekoracije i preljevi, smrznuti deserti (sladoledi), jestiva vanjska kora sira i jestivi vanjski omoti kobasica, grickalice: ekstrudirani začinjeni proizvodi za grickanje
| 20 mg/kg
|-
| Žitarice za doručak- ekstrudirane i/ili aromatizirane voćem
| 25 mg/kg
|-
| Vrsta francuskog sira ''Mimolette''
| 35 mg/kg
|-
| Vrsta engleskog sira ''Red Leicester''
| 50 mg/kg
|}

=== Slike ===

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Bixa orellana fruit open.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Orlean-Paste und gefärbter Baumwollstrang.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Mimolette und Segment.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Red Leicester.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Cis-biksin se nalazi u [[Kora (biljke)|kori]] [[Sjemenke|sjemenke]] [[plod]]a [[Bixa orellana|anato grma]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Bixa orellana'')
|align=center|Narančastožuti orleanski lak i obojeni pramen pamuka.
|align=center|Francuski sir ''Mimolette''.
|align=center|Engleski sir ''Red Leicester''.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Biksin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica